ACTION SEE: Izvršne vlasti u BiH nedovoljno otvorene prema građanima

Vlasti u Bosni i Hercegovini ispunjavaju tek nešto više od 43% indikatora u oblastima transparentnosti, pristupačnosti, integriteta i učinkovitosti. Pokazala je to analiza otvorenosti i odgovornosti izvršnih vlasti koju je provela regionalna mreže NVO “ActionSEE”, u sklopu projekta “Mreža za odgovornost, nove tehnologije i otvorenost institucija u Jugoistočnoj Evropi”, koji se provodi uz finansijsku podršku EU, i projekta “Korištenje novih medija za promicanje transparentnosti vlasti”, koji se sprovodi uz finansijsku potporu National Endowment for Democracy (NED). Mjerenje je sprovedeno u periodu od oktobra do kraja decembra 2016. godine u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Albaniji i Kosovu.

Regionalni indeks otvorenosti mjeri stepen do kojeg su institucije zemalja Zapadnog Balkana otvorene prema građanima i društvu.

Monitoring je pokazao nekoliko ključnih prepreka za razvoj otvorenosti u regionu, a to su: netransparentnost državnih budžeta i postupaka javnih nabavki, ograničen pristup informacijama, nedovoljna primjena instituta javnih konsultacija i uključivanja građana u procese donošenja odluka, nepostojanje mehanizama za sprečavanje sukoba interes, itd. Vezano za transparentnost i komunikaciju, kao regionalni problem uočava se i nepoštivanje principa da se podaci, koji bi trebali biti javni i dostupni,  ne objavljuju u računarski čitljivim formatima – open data formatima.

U BiH web platforme poput e-konsultacije, koje bi trebale omogućiti krađanima/kama i predstavnicima civilnog društva sudjelovanje u procesima donošenja pravnih akata u praksi nisu funkcionalne. e-Procurement portal javnih nabavki javnosti pruža samo selektivne i parcijalne informacije (podaci o ponuđačima, ugovornim organima, te obavjestima o javnim nabavkama). Ugovori sa najuspješnijim ponuđačima javnosti nisu dostupni. Službene web stranice institucija u BiH su neažurirane, prazne, nisu sistematične, a što limitira mogućnost pretrage, pogotovo najznačajnih odrednica transaprentnosti, kao što su trošenje državnog novca, odnosno pretraživanje budžeta, programa rada, izvještaja o radu itd.

Izvršna vlast u BiH (Vijeće ministara BiH, Vlada Federacije BiH, Vlada Republike Srpske) inače zadovoljava 58% indikatora otvorenosti.  
Budžetska transparentnost zadovoljava blizu 58% postavljenih indikatora. Mogućnost pretrage budžeta je ograničena, što otežava bilo kakvo poređenje, analizu ili upotrebu podataka za dalju obradu. Građani/ke nemaju priliku da analiziraju budžet kroz narativna i grafička objašnjenja, koja bi trebalo da su im dostupna kroz dokumente „Budžeta za građane“ ili slične forme kojima se budžetski dokumenti predstavljaju na jednostavan i lako razumljiv način.

Prema Indeksu otvorenosti, izvršna vlast u BiH (Vijeće ministara, Vlada FBiH i Vlada RS) imaju solidnu transparentnost procesa javnih nabavki sa oko 71% zadovoljenih indikatora. Vijeće ministara BiH u tom pogledu ispunjava 80% metodoloških kriterija transparentnosti javnih nabavki, Vlada RS 85% , dok je Vlada FBiH najlošija sa nešto više od 48%. Na službenim web stranicama se nalaze planovi javnih nabavki roba i usluga, kako za tekuću, tako i za prethodne dvije godine. Ipak, podaci vezani za provedene postupke javnih nabavki dosta su šturi, dok ugovora i podataka o najuspješnijim ponuđačima najčešće nema.

Sva državna i entitetska Ministarstva u Bosni i Hercegovini u prosjeku zadovoljavaju oko 35% analiziranih kriterija u oblastima transparentnosti, pristupačnosti, učinkovitosti i integriteta, što dodatno svjedoči o niskom nivou otvorenosti izvršne vlasti u BiH.

Ukupna ocjena transparentnosti ministarstava u BiH iznosi skromnih 38% zadovoljenih indikatora.

U pogledu  transparentnosti u postupcima javnih nabavki, ministarstva zadovoljavaju tek oko 9% analiziranih kriterija. Oko 44% ministarstava u BiH nije objavilo plan javnih nabavki za prethodnu godinu, a monitoring je pokazao i kako samo 61% minstarstava objavljuje pozive i odluke o javnim nabavkama. Svega 11% ministarstava u cijeloj državi ima dostupne određene podatke o budžetu na svojim zvaničnim web stranicima (prosjek za posljednje tri godine), dok na stranicama preko 80% ministarstava nije dostupan budžet ni za jednu od prethodne tri godine. Analiza je pokazala i da više od pola ministarstava ne objavljuje ni najosnovnije podatke o svojim uposlenicima, dok podatak o visini plata uposlenih nije objavljen ni na jednom od sajtova bh. ministarstava.

Organi uprave, također imaju skroman rezultat od 35% zadovoljenih indikatora otvorenosti.

Tansparentnost iznosi skromnih 32% zadovoljenih indikatora. Gotovo 90% organa uprave u BiH na svojim zvaničnim web stranicama nema objavljene budžete, a polovina ih ne objavljuje planove javnih nabavki Samo 27% od analiziranih 45 organa uprave objavljuje godišnji program rada na svojoj službenoj web stranici, a izvještaje o radu njih 33%.  

Iz ove analize može se zaključiti kako politika otvorenosti mora biti politika svih vlada u regionu, mora biti definisana kao i ostale važne politike i ne smije biti plod trenutne odluke ili trenutnog raspoloženja vlasti. Svaka zemlja ima svoje specifične uslove u kojima razvija i svoju otvorenost, ali se može primijetiti značajan prostor za zajedničko regionalno djelovanje na poboljšanju stanja.

Cijelu analizu i preporuke za unapređenje možete pronaći na linku ispod

PREPORUKE ZA UNAPREĐENJE STANJA – Otvorenost institucija izvršne vlasti u regionu i BiH

PROPOSALS FOR THE IMPROVEMENT OF A  CURRENT STATE – Openness of institutions of executive power in the region and Bosnia and Herzegovina 

 

MojPorez.ba – Popuni upitnik i osvoji nagradu!

Centar za politike i upravljanje (CPU) i Udruženje građana "Zašto ne" iz Sarajeva početkom 2017. godine, bh. javnosti...

Alisa Karović

Predstavljanje smjernica za otvorenost državnih institucija u zemljama zapadnog Balkana

U sklopu projekta ACTION SEE - “Mreža za odgovornost, nove tehnologije i otvorenost institucija u Jugoistočnoj Evropi”, u Skupštini Republike Makedonije (19. jula) predstavljene su smjernice za dobro...

Alisa Karović

Počela Liderska akademija za razvoj

Liderska Akademija za razvoj  "Javne politike za razvoj privatnog sektora" započela je u ponedjeljak 3. jula na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Predavači treninga ovog programa su...

Alisa Karović