ActionSEE: Zakonodavne vlasti u BiH moraju još mnogo raditi na svojoj otvorenosti prema građanima

Zakonodavna vlast u BiH zadovoljava tek nešto više od pola (51%) indikatora otvorenosti, pokazala je to analiza otvorenosti i odgovornosti zakonodavne vlasti koju je provela regionalna mreže NVO “ActionSEE”, u sklopu projekta “Mreža za odgovornost, nove tehnologije i otvorenost institucija u Jugoistočnoj Evropi”.  Mjerenje je sprovedeno u periodu od oktobra do kraja decembra 2016. godine u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Albaniji i Kosovu.

Regionalni indeks otvorenosti inače mjeri stepen otvorenosti parlamenata prema građanima/kama  i društvu, na osnovu četiri principa: (1) transparentnost (2) pristupačnost (3) integritet i (4) učinkovitost.

Princip transparentnosti podrazumijeva da su organizacione informacije, budžet i postupak javnih nabavki javno dostupni i objavljeni. Pristupačnost se odnosi na obezbijeđivanje i poštovanje procedura za slobodan pristup informacijama, te jačanje interakcije sa građanima/kama. Integritet obuhvata mehanizme za prevenciju korupcije, sprovođenje etičkih kodeksa i regulaciju lobiranja. Posljednji princip, učinkovitost, se tiče monitoringa i evaluacije politika koje se sprovode.

Stanje u BiH u analizi je predstavljeno kroz ukupan rezultat oba doma Parlamentarne skupštine BiH, oba doma Parlamenta Federacije BiH, te Narodne skupštine Republike Srpske.  

Princip pristupačnosti u zakonodavnim tijelima BiH zadovoljen je sa 48% ispunjenih indikatora, pri čemu je u pogledu pristupa informacijama ostvaren najviši rezultat (blizu 53%), dok je najlošije ocijenjena interakcija sa građanima/kama (skoro 37%).

Generalno, kako je pokazala analiza, uključenost javnosti u rad parlamentarnih tijela je minimalna, a mehanizmi komunikacije su najčešće jednosmjerni i uključuju samo postojanje kontakt-formi koje su često nefunkcionalne. Parlamenti u BiH ne koriste dostupne kanale dvosmjerne komunikacije sa građanima/kama, poput društvenih mreža i online peticija.

„Potrebno je uložiti mnogo veće napore u otvaranje komunikacijskih kanala parlamenata sa građanima/kama, te pitanju uključivanja javnosti u rad parlamenata pristupiti sistemski i proaktivno. Parlamenti u svoj rad trebaju uključiti stručnu javnost i organizacije civilnog društva, te kreirati, koristiti i aktivno promovirati mehanizme za učešće građana/ki u radu parlamenta. Sloboda pristupa informacijama mora se dodatno osigurati jačanjem zakonske regulative, kroz uspostavljanje čvršćih mehanizama za nadzor nad provođenjem Zakona o slobodnom pristupu informacijama, uključujući i nezavisno tijelo čije bi odluke bile obavezujuće“, navodi se u preporukama iz analize.

Kada je u pitanju kriterij transparentnosti zakonodavnih institucija, prema ovoj analizi BiH ima rezultat od 51% zadovoljenih indikatora. Najbolji rezultat unutar ovog kriterija zabilježen je u odnosu na transparentnost javnih nabavki sa nešto više od 63% zadovoljenih indikatora, dok je sa druge strane, budžetska transparentnost bh. parlamenata znatno slabija i zadovoljava tek 33% postavljenih indikatora.

Parlamenti u BiH imaju vrlo neujednačene prakse u objavljivanju budžeta i izvještaja o njihovom izvršenju, pa se tako na zvaničnoj stranici Narodne skupštine RS mogu naći budžeti za posljednje tri godine, na stranicama oba doma PSBiH samo za jednu, dok je na stranici federalnog parlamenta Dom naroda objavljen budžet za dvije godine, a na stranici Predstavničkog doma ni za jednu. Posebno je zabrinjavajuće slab ili nikakav značaj koji se pridaje transparentnosti izvještaja o izvršenju budžeta – prema kriterijima pretrage uspostavljenim metodologijom istraživanja, od svih parlamentarnih tijela pronađen je samo jedan takav izvještaj, na stranici NSRS (za jednu godinu). “Budžet za građane”, ne objavljuje nijedan bh. parlament.

Parlamenti u BiH nisu dovoljno transparentni u pogledu izvještavanja o svojim planovima i njihovoj implementaciji, sa izrazito neujednačenim praksama u ovom pogledu, dok se informacije o radu parlamentaraca/ki (evidencija prisutnosti na sjednicama, evidencija o glasanju, transkripti i snimci sjednica, itd.) objavljuju se vrlo neujednačeno.

„Budžetska transparentnost je na zabrinjavajuće niskom nivou. Nacrti i planovi budžeta, usvojeni budžetski dokumenti i izvještaji o izvršenju budžeta moraju se učiniti dostupnim javnosti, kroz kontinuirane i ujednačene prakse koje treba uspostaviti u svim parlamentima. Potrebno je takođe uspostaviti dosljednu praksu objavljivanja planova rada i izvještaja o radu svih parlamentarnih tijela, uključujući i redovito izvještavanje o aktivnostima parlamentaraca/ki“, navodi se između ostalog u preporukama.

Prema kriteriju učinkovitosti, zakonodavna vlast u BiH ispunjava oko 57% indikatora, ali vrlo su izražene razlike između podoblasti koje su praćene unutar ovog kriterija.

U preporukama se navodi kako parlamenti u BiH trebaju utvrditi sistemske mehanizme za procjenu uticaja propisa koje usvajaju kao i da ovi procesi trebaju biti uređeni propisima koji bi garantovali njihovu učinkovitost, transparentnost, te obezbjedili učešće i ekspertizu zainteresovane i stručne javnosti u evaluaciji uticaja zakona i drugih akata u parlamentarnoj proceduri prije njihovog usvajanja.  

Kada je u pitanju integritet zakonodavne vlasti u BiH, ona zadovoljava tek nešto više od 50% praćenih indikatora. Najlošiji rezultat u ovoj oblasti bh. parlamenti imaju u pogledu propisa koji se odnose na lobiranje, u kojoj nijedno zakonodavno tijelo u državi ne zadovoljava niti jedan postavljeni indikator, s obzirom da pitanje lobiranja nije zakonski regulisano ni na jednom nivou vlasti. Usvajanje i objavljivanje etičkih kodeksa parlamenata također je nezadovoljavajuće, te u ovom pogledu zakonodavna tijela u BiH ispunjavaju 44% indikatora.

„Sva parlamentarna tijela u BiH moraju usvojiti etičke kodekse. Postojeće etičke kodekse potrebno je revidirati, ujednačiti i dosljedno provoditi. Etički kodeksi moraju propisivati jasne procedure nadzora nad provođenjem kodeksa, te obavezu objavljivanja podataka o provođenju etičkih kodeksa i istragama pokrenutim u slučaju kršenja istih“, navedeno je u preporukama iz analize otvorenosti i odgovornosti izvršnih vlasti koju je provela regionalna mreže NVO “ActionSEE” .

Analiza je provedena u sklopu projekta “Mreža za odgovornost, nove tehnologije i otvorenost institucija u Jugoistočnoj Evropi” uz finansijsku podršku EU, i projekta “Korištenje novih medija za promicanje transparentnosti vlasti”, koji se sprovodi uz finansijsku potporu National Endowment for Democracy (NED), a možete je preuzeti na linku ispod 

Otvorenost parlamenata u regionu i Bosni i Hercegovini

Parliament openness in the region and Bosnia and Herzegovina

Tragamo za pričama koje se zasnivaju na činjenicama

Organizacije Faktograf, Istinomer i Istinomjer pod pokroviteljstvom Međunarodne mreže za provjeru činjenica, organizuju...

Alisa Karović

Istinomjer tim na radionici Demokratizacija i mediji

U organizaciji Fondacije Heinrich Böll u ponedjeljak 24. aprila, održana je jednodnevna radionica, na temu Demokratizacija i mediji. Učesnici/ce radionice bili su i predstavnici/ce  UG. Zašto ne, i...

Alisa Karović

Istinomjer monitoring Vlade FBiH i Vijeća ministara BiH: Dvije godine mandata, ispunjena četiri obećanja

Na polovini mandata Vlade FBiH, 9% obećanja vladajućih stranaka ima veliku vjerovatnoću za ispunjenost do kraja mandata. Sličan je rezultat stranaka koje čine Vijeće ministara BiH, gdje se u ovoj...

Alisa Karović