Warning: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /home/krokodil/public_html/site/wp-blog-header.php:1) in /home/krokodil/public_html/site/wp-includes/feed-rss2.php on line 8
Zašto ne http://zastone.ba/ Fri, 19 Dec 2014 13:44:46 +0000 en-US hourly 1 http://wordpress.org/?v=4.0.1 Istinomjer analiza: Pozicija i opozicija jedinstvene u rasipanju novca http://zastone.ba/pozicija-i-opozicija-jedinstvene-u-rasipanju-novca/ http://zastone.ba/pozicija-i-opozicija-jedinstvene-u-rasipanju-novca/#comments Fri, 19 Dec 2014 13:39:04 +0000 http://zastone.ba/?p=2957 psdombih-400x300Četvorica poslanika u PS BiH ne mogu si priuštiti da od 2.600 KM mjesečno “nadoknade odvojeni život”.

Iako turbulencije oko formiranja vlasti još nisu završene, neki novi/stari poslanici u Parlamentarnoj skupšini BiH ubrzo nakon izbora već su pokazali svojevrsno jedinstvo u ostvarivanju “prioritetnih političkih ciljeva”. Vlast na državnom nivou još uvijek nije uspostavljena, niti je ista efektivno započela sa radom, a poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Denis Bećirović, (SDP BiH), Lazar Prodanović (SNSD), Šemsudin Mehmedović i Amir Fazlić (oba iz SDA) već su podnijeli zahtjeve za naknadu za odvojeni život.

Uzimajući u obzir da njihova mjesečna primanja u državi sa pola miliona nezaposlenih i prosječnom platom od 826 KM, dosežu cifre između 5.000 i 7.000 KM, od čega mjesečna neto plaća iznosi nešto više od 4.000 KM, pitamo se u čemu isti nalaze opravdanje za podnošenje ovakvih zahtjeva. Čak ni ove vrtoglave cifre ne predstavljaju pun iznos njihovih prihoda, jer se na njih dodaju još i naknade za topli obrok, regres, paušal, odvojeni život, prijevoz, posjetu porodici, te rad u radnim grupama Parlamenta BiH. Bećirović, Prodanović, Mehmedović i Fazlić kao da su zaboravili da su u svojim dosadašnjim (brojnim) mandatima, a naročito u periodu nakon februarskih protesta, imali prijedloge usmjerene ka smanjenju prihoda poslanika i drugih državnih funkcionera, a sve uz krilaticu da je neophodno ostvariti budžetske uštede.

Tako se na sjednici Predstavničkog doma PSBiH, održanoj 15.04.2014. godine, trebala razmatrati i inicijativa Denisa Bećirovića u kojoj stoji: “S obzirom na tešku socijalno-ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini, pozivam Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara BiH da također pristupe smanjenju plaća i drugih privilegija. Smatram da bi bilo korisno da tako ušteđena sredstva usmjerimo na formiranje fonda za stipendiranje nadarenih studenata i učenika u Bosni i Hercegovini”. SDP se svojom tadašnjom inicijativom posebno pohvalio i na društvenoj mreži Facebook.

Lazar Prodanović se još 2012. godine zalagao za uštede na državnom nivou, predlažući ukidanje nekih državnih institucija, te spajanje više sličnih u jednu koja bi imala mnogo manje zaposlenih i ostvarivala veće uštede. U istoj godini Prodanović je podržao i Zakon o smanjenju osnovice za obračun plata zaposlenih u institucijama BiH za 4,5 odsto, ističući da je pravično da svi u zemlji podnesu teret finansijske krize, pa tako i zaposleni u institucijama BiH. Dodatno, ispred SNSD-a je u aprilu 2014. godine došao i prijedlog zakona koji je podrazumijevao smanjenje plata za članove Predsjedništva BiH, Vijeća ministara i parlamenta za oko 42 odsto.

I poslanici SDA u PS BiH bili su aktivni po pitanju smanjenja primanja poslanika. Na dnevnom redu sjednice PS BiH, održane 15.04.2014. godine, bila je inicijativa poslanika iz Kluba SDA kojom se tražilo da Zajednička komisija za administrativne poslove odmah smanji kako plaće tako i sve privilegije poslanika i delegata u PS BiH. Za Klub SDA bio je tada prihvatljiv i prijedlog okvirnog zakona o ograničenjima u raspolaganju javnim sredstvima u BiH, predložen od strane poslanika Nike Lozančića (HDZ BiH), te Prijedlog zakona o utvrđivanju visine plaće zaposlenih u institucijama BiH, koji je predložio poslanik Milorad Živković (SNSD). Sam Šemsudin Mehmedović je još 2012. godine uputio u proceduru inicijativu za smanjenje plata i ukidanje naknada poslanicima.

Niti jedna od ovih inicijativa nije usvojena.

Zapravo, realnost je dosta drugačija. Zakon o plaćama i naknadama u institucijama BiH usvojen je 2008. godine i od tada se mijenjao 8 puta, od čega 6 puta u proteklom mandatu. Već prvom dopunom zakona, usvojenom 2009. godine, poslanici/e u PS BiH su sebi izglasali koeficijente za obračun plaća na osnovu kojih i danas ostvaruju svoja, za BiH astronomska, primanja. Među svih 8 izmjena i dopuna zakona, rijetko koja se uopšte bavila smanjenjem prihoda poslanika/ca, sa izuzetkom izmjena usvojenih u junu 2012. godine, kada je osnovica za obračun plaća u institucijama BiH smanjena sa prvobitnih 85% na 50% prosječne mjesečne neto plaće u BiH. No, to svakako nije naročito “oštetilo” poslanike u PS BiH, čije se plaće računaju tako što se polovina prosječne plaće u BiH pomnoži sa koeficijentom od 8,4; dok koeficijent za plaće predsjedavajućih i zamjenika predsjedavajućih oba doma PS BiH iznosi čak 8,7. Dobro je poznata i činjenica da ni u jednoj državi u regionu ne postoji ovakav odnos između prosječnih i poslaničkih plata, te da su bh. parlamentarci/ke ubjedljivi šampioni u iznosu svojih primanja u odnosu na kompletno okruženje (a i šire). I sve to usprkos činjenici da su sve vladajuće partije u protekla dva mandata prosječno uspjele ostvariti tek 4% svojih predizbornih obećanja.

Ono što cijelu priču čini dodatno zanimljivom, a zahtjeve ovih poslanika nedosljednim, jeste i suprotnost njihovog djelovanja sa predizbornim i postizbornim obećanjima njihovih partija. Tako se SDA, osim što je u sopstvenom programu naznačila da su neophodne budžetske uštede u predstojećem mandatu, i potpisivanjem Programskih principa za djelovanje zakonodavne i izvršne vlasti u BiH u mandatnom periodu 2014.- 2018. obavezala na neodložno preduzimanje mjera u cilju ostvarenja budžetskih ušteda, počev od smanjena rashoda za plate i naknade zaposlenima u administraciji. S druge strane, SNSD u svojoj Novoj ekonomskoj politici, govoreći o institucijama BiH, navodi da će se predstavnici Republike Srpske u zajed­ničkim organima zalagati za racionalnije, transparentnije, efikasnije, funkcionalnije i jeftinije zajedničke institucije.

dodatna_primanja_final_bhs

Većina poslanika/ca PS BiH koji/e koriste naknade za odvojeni život, borave u Sarajevu ili Istočnom Sarajevu. Kratak pregled troškova života u glavnom gradu BiH može pokazati kakav je odnos između osnovnih troškova i stvarnih primanja poslanika/ca. Tako cijena potrošačke korpe (i to za četvoročlanu porodicu) u BiH iznosi 800 KM. Prosječna cijena iznajmljivanja jednosobnog stana na području općina Centar i Novo Sarajevo iznosi 400 KM, dok režije za isti  iznose oko 200 KM – ukupno 1400 KM. Ako ovaj iznos odbijemo od poslaničke plate od 4.000 KM, ostaje cijelih 2.600 KM za zadovoljavanje svih ostalih životnih potreba.  U ovu računicu, ističemo, nisu uračunate sve dodatne naknade koje dobijaju poslanici, kao ni privilegije poput korištenja službenih automobila, plaćenih telefonskih računa, ili korištenja skupštinskog restorana koji je prosječno duplo (ili više) jeftiniji čak i od najjeftinijih ugostiteljskh objekata u gradu.

No, izgleda da 2.600 KM (iznos koji je preko tri puta veći od onog koji u prosjeku zarađuju oni/e građani/ke BiH koji uopšte imaju posao) nije dovoljno ovim poslanicima da pokriju posjete porodicama i druge slične troškove, te su na samom početku svog mandata pohitali da obezbjede isplatu naknada na koje su i do sada navikli. Tako su, recimo, Šemsudin Mehmedović i Amir Fazlić u 2013. godini, primali naknade za posjet porodici u iznosu od 646,38 i 638,82 KM, dok je Lazar Prodanović tokom 2014. godine inkasirao ukupno 2.740 KM za naknade za odvojeni život.

Podsjećamo na iznose mjesečnih naknada i paušala koje su ovi poslanici primali u proteklom mandatu.

plate i pausali

Dakle, nakon svih priča o uštedama i utrkivanja u tome ko je više izišao u susret opravdanim zahtjevima demonstranata iz februara 2014. godine; i pored toga što im samo od plate ostaje 2.600 KM čiste zarade, skupštinske “perjanice” SDA, SDP i SNSD-a su bez oklijevanja odlučile da zatraže svojih dodatnih 300 KM naknade za odvojeni život, koji će državni budžet, kada se saberu ukupni godišnji iznosi za svu četvoricu poslanika, koštati 14.400 KM.

]]>
http://zastone.ba/pozicija-i-opozicija-jedinstvene-u-rasipanju-novca/feed/ 0
Analiza Istinomjera: SNSD, DNS i SPRS dale manje obećanja nego 2010. godine http://zastone.ba/analiza-istinomjera-snsd-dns-i-sprs-dale-manje-obecanja-nego-2010-godine/ http://zastone.ba/analiza-istinomjera-snsd-dns-i-sprs-dale-manje-obecanja-nego-2010-godine/#comments Fri, 05 Dec 2014 13:57:41 +0000 http://zastone.ba/?p=2953 SNSD-DNS-SP-400x300U ponedjeljak, 24. novembra, konstituisana je Narodna skupština Republike Srpske, a za njenog predsjednika izabran je Nedeljko Čubrilović iz DNS-a. Tako je, u sjeni skandala kupovine poslanika uoči konstituirajuće sjednice, sa premijerkom Željkom Cvijanović kao glavnom akterkom, uspostavljena tijesna većina od 44 poslanika SNSD-a, DNS-a, SPRS-a, Radikalne stranke, Napredne stranke, te nezavisnih poslanika Ilije Stevančevića i Vojina Mitrovića. Posljednji je svoj mandat u NSRS dobio kao kandidat NDP-a, da bi kasnije istupio iz ove stranke i Koalicije za promjene, te se priklonio većini, o čemu je ranije pisao i Istinomjer. Bio je to eklatantan primjer neodgovornosti prema biračima, gdje je pomenuti kandidat cijelu kampanju zasnovao na kritici SNSD-a i tako dobio povjerenje birača, da bi na kraju upravo tu stranku podržao pri formiranju skupštinske većine.

Predsjednik RS-a, Milorad Dodik, kao mandatarku za sastav nove Vlade RS imenovao je ponovo Željku Cvijanović, koja ima rok od 40 dana da predloži sastav nove vlade i njen program rada. U protekle četiri godine, prema rezultatima Istinomjerovog monitoringa ispunjenosti predizbornih obećanja, partije koje su činile Vladu RS (SNSD, DNS i SPRS) ispunile su tek 4% datih obećanja, ili njih 16 od ukupno 447. S obzirom da će ove tri partije, po svemu sudeći, činiti vlast i u narednom periodu, Istinomjer donosi kratak pregled obećanja koja su ove partije dale pred ovogodišnje izbore. Ono što se na prvi pogled može uočiti je činjenica da je dat manji broj obećanja nego prije četiri godine – njih 341, što je manje za gotovo 100 obećanja. Od toga DNS je dao 214, SNSD 113 i SPRS tek 14 obećanja. SPRS je inače partija koja je svoj program za izbore 2010. godine prepisala od Socijalističke narodne partije Crne Gore, dok su ove godine kao predizborni program predstavili program rada partije i to za period od 2009. do 2013. godine, što znači da ova partija praktično i ne posjeduje program.

Najveći broj obećanja ove tri partije dale su iz oblasti ekonomije, gdje prednjači SNSD sa 84 obećanja, od čega je čak njih 56 dato u podoblasti poljoprivrede. U programu SNSD-a može se primijetiti potpuno odsustvo velikih projekata u sferi energetike i infrastrukture kakve je SNSD obećavao na prethodnim izborima. Tako u ovim podoblastima SNSD nije dao niti jedno obećanje što je veoma interesantno s obzirom da je ova stranka u gotovo dva mandata obećavala velike infrastrukturne projekte poput gradnje mreže autoputeva, termo i hidro elektrana, ali i aerodroma.

DNS je sa druge strane ovdje dao 52 obećanja, a u vrhu se nalaze ona koja se odnose na investicije, energetiku, te tržište, finansijsku i fiskalnu politiku. SPRS je ovdje ponudio mali broj obećanja, tek njih 4 od čega se po jedno odnosi na tržište, finansijsku i fiskalnu politiku, te industriju, a dva na privatizaciju.

U oblasti državnog uređenja ove tri partije dale su 57 obećanja. Najviše njih dao je DNS (43), čiji je program znatno opširniji u odnosu na onaj iz prethodnog mandata. Dosta pažnje DNS je u svom programu, kao i 2010. godine, posvetio očuvanju pozicije Republike Srpske i njenih ustavnih nadležnosti, pa se tako u njihovom programu našlo 10 obećanja iz ove podoblasti. Najveći broj obećanja odnosi se na javnu upravu i lokalnu samoupravu, čak 32. I SNSD je najveći broj obećanja dao u ovoj podoblasti, njih 10, a sa još dva obećanja koja se odnose na ustavno uređenje ova stranka u ovoj oblasti je dala 12 obećanja. SPRS je ovdje dao samo dva obećanja i to jedno koje se odnosi na javnu upravu i lokalnu saomoupravu i jedno na sistem vrijednosti.

U oblasti obrazovanja dato je 15 obećanja, od čega ih je 13 dao DNS, a po jedno SNSD i SPRS. Iako je DNS dao najveći broj obećanja u ovoj oblasti, većina ih je generalizovana, kao što su obećanja o „primjeni zakonodavstva“ u obrazovanju i „povećanju finansijskih okvira i unaprijeđenju sistema finansiranja“ svih nivoa obrazovanja.

Ove tri partije u oblasti pravne države dale su ukupno 29 obećanja, od čega je 15 dao DNS, 10 SNSD i 4 SPRS. SNSD je u svom programu dao 3 obećanja koja se odnose na pravosuđe dok se ostalih 7 obećanja ove partije odnosi na privatizaciju i borbu protiv korupcije. DNS nije imao obećanja koja se odnose na smanjenje korupcije, a 8 obećanja je dao iz oblasti ljudskih prava, 6 iz oblasti pravosuđa i jedno iz bezbjednosti. Po dva obećanja SPRS-a se odnose na privatizaciju i korupciju, te ljudska prava.

U broju datih obećanja iz oblasti socijalne politike prednjači DNS koji je dao čak 67 obećanja, a najveći broj njih se odnosi na zapošljavanje, boračku populaciju i zbrinjavanje ugroženih kategorija. SNSD je u ovoj oblasti dao samo 6 obećanja koja se odnose isključivo na zapošljavanje, dok je SPRS u svom programu ponudio tek jedno obećanje u podoblasti porodice, djece i mladih.

U oblasti spoljne politike DNS i SPRS su dale ukupno 11 obećanja, dok je interesantno da se SNSD u svom izbornom programu za mandat 2014-2018 uopšte nije bavio ovom tematikom. DNS je tako dala 9 obećanja od kojih se 7 odnosi na EU i NATO.

Ova partija je ujedno i jedina koja je u svom programu dala i 15 obećanja iz oblasti zdravstva.

S obzirom na sve navedeno može se zaključiti da je od tri partije koje će najvjerovatnije i činiti Vladu RS-a, DNS bio najsadržaniji i dao najveći broj, ipak ne toliko konkretnih obećanja, dok je vodeća partija u ovom entitetu, SNSD uveliko skratila svoj program. Gotovo polovina njihovih obećanja se odnosi na poljoprivredu pa se nameće zaključak kako će to i biti u fokusu njihovog budućeg djelovanja u Vladi RS-a. Najlošiji program svakako ponudila je SPRS koja i nakon što je prepisala program za prethodne izbore nije uložila trud da u dokumentu koji naziva svojim programom ima više od tek 14 stavki, od kojih se samo jedno odnosi na oblast socijalne politike, što je svakako neozbiljno od partije sa ovakvim imenom.

(Istinomjer.ba)

]]>
http://zastone.ba/analiza-istinomjera-snsd-dns-i-sprs-dale-manje-obecanja-nego-2010-godine/feed/ 0
UG „Zašto ne“ na konferenciji „Partnerstvo za otvorenu upravu 2015. – 2016.“ u Beogradu http://zastone.ba/ug-zasto-ne-na-konferenciji-partnerstvo-za-otvorenu-upravu-2015-2016-u-beogradu/ http://zastone.ba/ug-zasto-ne-na-konferenciji-partnerstvo-za-otvorenu-upravu-2015-2016-u-beogradu/#comments Thu, 27 Nov 2014 14:06:48 +0000 http://zastone.ba/?p=2942 20141126_120902U.G. Zašto ne učestvovalo je na konferenciji pod nazivom „Partnerstvo za otvorenu upravu 2015. – 2016.“ koju je organizovao Centar za evroatlanske integracije (CEAS) u srijedu 26. novembra u Beogradu. Dalio Sijah iz UG „Zašto ne“ na ovoj konferenciji je predstavio rezultate istraživanja provedenog u okviru monitoring projekta otvorenosti vlasti u regionu pod nazivom „Durbin“, a koje je provedeno krajem 2013. godine u BiH, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji.

Konferencija u Beogradu imala je za cilj da učesnicima približi dostignuća u provođenju OGP-a u zemljama regiona, a prvenstveno u Srbiji, BiH i Crnoj Gori, a održana je u sklopu projekta “Zagovaranje otvorenih uprava: Postavljanje dnevnog reda i praćenje akcionih planova zemalja od strane civilnog društva” koji provodi CEAS iz Srbije.

Osim predstavnika organizacija civilnog društva na konferenciji su učestvovali i predstavnici Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Srbije, te povjerenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, koji su na početku dali kratak pregled problema i izazova za provođenje strategije Otvorene uprave u Srbiji.

Bosna i Hercegovina pristupila je OGP-u tek u septembru ove godine, a o tome je na konferenciji govorila Lejla Ibranović iz Transparency Internationala u BiH, dok je Marija Vuksanović iz Centra za demokratiju i ljudska prava iz Crne Gore ukratko prikazala stanje u ovoj zemlji koja je inače i najdalje stigla u provođenju OGP-a.

Crna Gora je lider u otvorenosti vlada i ministarstava i prema rezultatima regionalnog monitoringa projekta Durbin, što je napomenuo i Dalio Sijah iz UG „Zašto ne“.  Međutim, kako je istakao, napredak ove zemlje jedva prelazi 50% zadovoljenosti indikatora u ovom istraživanju, dok je Vijeće ministara BiH tek na trećem mjestu od četiri zemlje. Inače, u okviru projekta Durbin analizirana su 53 indikatora za vlade u zemljama regiona, te 60 indikatora za svako pojedino ministarstvo.

Tokom konferencije u više navrata je bilo riiječi o vrlo slaboj budžetskoj transparentnosti državnih institucija, kao i netransparentnom provođenju javnih nabavki. Ovaj problem izražen je u svim zemljama regiona, a i kroz projekat DURBIN se pokazalo da većina institucija ne objavljuje budžete ili izvršenja istih. Također je istaknuto da i kada budžeti budu objavljeni na zvaničnim web stranicama vlada i ministarstava, oni često bivaju mašinski nečitljivi, odnosno jednostavno skenirani, što uveliko otežava rad svih onih koji je bave njihovom analizom.

U radu ove jednodnevne konferencije su učestvovali još i Saša Radulović iz pokreta “Dosta je bilo”, Dušan Jordović iz Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost – CRTA, Tanja Maksić iz Balkanske istraživačke mreže, Dejana Stevkovski iz Građanskih inicijativa, kao i Jelena Milić i Irina Rizmal iz CEAS-a.

 

 

]]>
http://zastone.ba/ug-zasto-ne-na-konferenciji-partnerstvo-za-otvorenu-upravu-2015-2016-u-beogradu/feed/ 0
Uticaj potencijalnih koalicija na budućnost evropskih integracija u BiH nakon Opštih/Općih izbora u BiH http://zastone.ba/uticaj-potencijalnih-koalicija-na-buducnost-evropskih-integracija-u-bih-nakon-opstihopcih-izbora-u-bih/ http://zastone.ba/uticaj-potencijalnih-koalicija-na-buducnost-evropskih-integracija-u-bih-nakon-opstihopcih-izbora-u-bih/#comments Wed, 19 Nov 2014 15:29:40 +0000 http://zastone.ba/?p=2933 Inicijativa za monitoring evropskih integracija u BiH i Koalicija Jednakost Vas pozivaju na okrugli sto na kojem će predstavnici političkih partija, akademije i civilnog društva razgovarati o budućnosti evropskih integracija u BiH nakon proteklih Opštih/općih izbora.

Okrugli sto će se održati u:

Sarajevu, u petak, 21.11.2014. sa početkom u 12:00 sati
U prostorijama ACIPS-a, ul. Zmaja od Bosne bb (Kampus Univerziteta u Sarajevu, plava zgrada)

Na okruglom stolu će se razgovarati o potencijalnim koalicijama partija koje su dobile povjerenje birača na izborima, programskim orjentacijama ovih partija i potencijalnih koalicija u kontekstu evropskih integracija, kao i detaljno pričati o pojedinačnim obavezama koje BiH ima u kontekstu procesa evro-atlanskih integracija.

U sklopu ovoga, neke od tema za raspravu bi bile njemačko-britanska inicijativa i ekonomsko-socijalne reforme u sklopu iste, mehanizam koordinacije, implementacija presude ECHR-a “Sejdić i Finci”, rješavanje pitanja vojne imovine, kao i druga. Također, predstavićemo i analizu podudarnosti političkih programa partija sa evropskim obavezama, kao i podudarnosti programa partija između sebe, te analizu trenutno dostupnih post-izbornih koalicionih dogovora.

Okrugli sto će moderirati:
• Saša Gavrić, Inicijativa za monitoring evropskih integracija u BiH

U uvodnom dijelu će se obratiti:

• Aida Ajanović i Damir Dajanović, UG Zašto ne, Analiza programa parlamentarnih partija i SDA-DF-Savez za promjene sporazuma
• Adnan Huskić, predavač na Sarajevo School of Science and Technology
• Darko Brkan, Koalicija Jednakost

Sve partije prisutne na događaju će dobiti u uvodnom dijelu događaja vrijeme za prezentaciju svojih programskih ciljeva i prioriteta, sa posebnim osvrtom na kontekst EU integracija.

Na okrugli sto su pozvani predstavnici svih parlamentarnih političkih partija na državnom i entitetskom nivou, istaknuti akademici, predstavnici međunarodne zajednice, kao i civilnog društva. Okrugli sto će biti otvoren za javnost.

]]>
http://zastone.ba/uticaj-potencijalnih-koalicija-na-buducnost-evropskih-integracija-u-bih-nakon-opstihopcih-izbora-u-bih/feed/ 0
Politheor.net – Intervju: prof. Nermina Mujagić o Opštim izborima i izbornom rezultatu u BiH http://zastone.ba/intervju-prof-nermina-mujagic-o-opstim-izborima-i-izbornom-rezultatu-u-bih/ http://zastone.ba/intervju-prof-nermina-mujagic-o-opstim-izborima-i-izbornom-rezultatu-u-bih/#comments Tue, 28 Oct 2014 11:17:57 +0000 http://zastone.ba/?p=2884 Nermina_MujagicRazgovor vodila: Aida Džanović (Politheor.net)

1. Profesorka Mujagić, imajući u vidu Vaš kritički stav nedavno izrečen u povodu izbornih rezultata i kompletne predizborne kampanje koja se vodila u Bosni i Hercegovini, možete li nam za početak opisati Vaš doživljaj izborne godine? Ako ju je, šta ju je obeležilo?

Gotovo na svakim izborima, pa tako i na ovim, uvijek propitkujem da li je bosanskohercegovačka demokratija izgubila svoje lice, jer njeno značenje, nažalost, ne mogu ni osjetiti, a kamoli dohvatiti u bosanskohercegovačkoj političkoj praksi, posebno tokom izbornih ciklusa. Ali, u tom vlastitom razočarenju u bh. demokratiju, ne vidim samo katastrofu, nego i mogućnost da ovakav oblik vladavine u BiH propadne do kraja, pa da onda na novo gradimo političku zajednicu, političku zajednicu u kojoj neće biti samo forma važna, nego i suština. Mene zanima demokratska, a ne etnokratska država, odnosno zainteresirana sam za političku zajednicu u kojoj ćemo raspravljati o kvaliteti vlasti, i kojoj će biti svrha da štiti prava pojedinca u odnosu na državu. Za mene demokratija nije puka procedura, nego sudjelovanje i oblikovanje u političkoj volji, sredstvo odgoja pojedinca i društva u kojem imamo jednaka prava da svi podjednako razvijamo vlastite sposobnosti. Dakle, da odgovorim na Vaše pitanje, ovi izbori nisu ni po čemu različiti u odnosu na prve višestranačke izbore koje smo imali s početka devedesetih.

2. Kako je, po Vama, izgledala predizborna kampanja? Ako se vratimo teorijskim uvidima, je li ona odavala elemente borbe jednih protiv drugih – kao borbe protiv neprijatelja ili smo imali demokratski model sučeljavanja kandidata kao političkih protivnika?

 Iskustvo bosanskohercegovačke etnodemokratije nas uči da su predstavnici tri dominantne etničke skupine u BiH (srpske, hrvatske i bošnjačke) uspjeli  privatizirati državu BiH – upravo proizvodnjom straha i neprijateljstva od Drugoga i prema Drugačijem. Pobjedom socijaldemokratskih partija prije izvjesnog vremena učinilo mi se da smo smanjili intenzitet politički proizvedenog  neprijateljstva među predstavnicima tri etnički konstitutivna naroda, jer su socijaldemokratske partije došle na scenu pa nam se u javnoj sferi činilo da smo na trenutak imali kako vi kažete ”demokratski model sučeljavanja kandidata kao političkih protivnika”. Međutim, danas sa velikim postotkom sigurnosti mogu kazati da su se  ta ”proizvedena politička neprijateljstva” samo nastavila, sa jednim jedinim ciljem – čuvanjem privilegovanih pozicija. Uopće ne vjerujem u politička neprijateljstva jer ista održavaju ‘balans moći’, odnosno cjelokupni nefunkcionalni i nedemokratski politički sistem. Hijerarhija položaja naše predstavnike vlasti održava na mjestima, i nije bitno da li su prvi, drugi, treći, bitno je da su dio igre u kojoj imaju svoje gratis kolače!

3. Jesmo li profesorka imali, demokratskoj kulturi imanentnu predizbornu kampanju?

Iz prespektive političkog marketinga, tj. na osnovu predizbornih slogana i poruka koji su bili dostupni javnosti, mogli smo zaključiti da smo zemlja ”uspješnih Bošnjaka” (sigurno i Srba i Hrvata), čiji su predstavnici uvijek ”uz narod”, ”jedinstveni” (vjerovatno u političkoj kratkovidosti), ”odlučni u promjenama”  (koje najavljuju status quo),  znamo ”podvući crtu”, (ali samo kad treba), jer imamo spremne ”hrvatske odgovore” (kao što imamo i srpske i bošnjačke). Dalje, konačno smo shvatili da hoćemo da ”živimo normalno”, a to je jedino moguće ako imamo ”pobjedu Srpske”. Ako hoću biti krajnje ironična, onda mogu kazati da nemamo razloga za ”nezadovoljstvo”, jer mi živimo ”narodnu demokratiju” u kojoj naša vlast uživa slobodu u prirodnom stanju, doduše to je malo, i malo više, iskrivljeno poimanje slobode u odnosu na zapadni svijet (jer je tamo sloboda društveno normirana, dakle ograničena, jer ista može biti zloupotrebljena od onih koji vladaju). Na osnovu onoga što smo čuli sa predizbornih skupova i putem medija, moglo se zaključiti da samo imamo razloga da budemo optimistični. ”Bit će bolje, samo nek se ne puca” – prava narodna izreka! Pošto je ”narodno mišljenje” jedino političko mišljenje u BiH, onda glavu gore. Zaboravimo sve, jer da parafraziram Borisa Budena, optimizam je na našim prostorima ”stvar zaborava”. Sve ukazuje da ćemo s lakoćom preskočiti besprijekorno pustošenje ove zemlje, kao što smo vrlo brzo nakon ratnih stradanja preskočili naša mezarja, grobove. Ništa novo na našim prostorima. Navikli smo se da zaboravljamo na prethodna obećanja koja su nam data a nisu ispunjena, da ne vidimo kako se u predizbornoj kampanji kritikuje ono što se potajno ima ili želi. Protiv korupcije su oni koji su dio korumpirane priče. Jedno patološko poimanje stvarnosti u kojem, vjerujemo da je ”SDA odbranila državu u ratu”, da će ”otvoriti 1000 radnih mjesta mjesečno”, da je ”Fahrudin Radončić najveći graditelj od Gazi Husrev bega”, da ”SDP gradi autoputeve”, da je ”Republika Srpska država u nastajanju”, kako tvrdi Cvijanovićka, da će Dodik ”pomoći Hrvatima ako se otcjepe”, ne izostaje ni ”pomoć RS-a Srbiji u procesu evrointegracija”, da ”HDZ brani Hrvatsku od Bilala Bosnića i njemu sličnih”. Ja nemam druge riječi nego da to nazovem političkom demagogijom. Ono što znamo o demagogiji jeste da je ona politički govor koji upotrebom emocija, predrasuda i neznanja, te lažnim obećanjima i širenjem mržnje naspram drugog, mobilizira ljude da iracionalno djeluju. To je odlika cezarističke vlasti (Milan Podunavac) gdje je narod masa, gdje se vlada na sili ili ljubavi spram vođa. Narod ako hoće biti narod, mora biti negacija mase jer ”narod predstavlja zajednicu pojedinaca” (Žarko Puhovski).

4. Kako opisujete ulogu medija u kompletnom predizbornom procesu? Jesu li mediji dali dovoljno prostora za predstavljanje kandidatima? Kako opisujete njihovo predstavljanje?

Prostora je bilo i previše! Nekritičkim medijskim predstavljanjem kandidata mi samo pomažemo prosječnosti i konformizmu. Zbog nedostatka kritike postojećeg režima, zbog političkih pritisaka na medije i novinare, zbog nedostatka medijskih sloboda, naše političke stranke se ponašaju kao preduzeća političkog sadržaja, a naši političari kao biznismeni koje je usud  izbacio na nemirnu površinu. Politika vješto koristi medije, i mediji moraju mnogo raditi ukoliko se žele baviti ”interesom javnosti”.

5. Obzirom da kao autorica knjige ”Politika kao spektakl” promišljate o spektaklu kao postmodernom fenomenu, možete li nam reći ima li spektakularizacije u ovogodišnjoj predizbornoj priči? Jesu li i izbori u Bosni i Hercegovini postali neka vrsta političkog spektakla?

 Ako hoću biti dio tog spektakla, onda ću kazati da je Bosna i Hercegovina ”raj na zemlji”. Svjetski smo rekorderi po broju stranaka u odnosu na stanovništvo. Na nivou države imamo ukupno registriranih 190 političkih stranaka. Srećom nisu sve bile ovjerene u Centralnoj izbornoj komisiji za natjecanje na izborima. U Hrvatskoj ima manje političkih stranaka, čini mi se 112, u Srbiji 91, u Grčkoj 50, Turskoj 61, Velikoj Britaniji 12, Norveškoj 23, Švicarskoj 30 i sl. Ako bi se samo služili kvantitativnom metodom, možemo reći da smo pluralna zajednica – međutim i dalje tvrdim da se radi o lažnom političkom pluralitetu u kojem ima mjesta samo za ”desno” i kojem nije jasno diferencirana opozicija.

Dalje, za oktobarske izbore  prijavilo se  blizu 8000 kandidata, a od ovog broja blizu 500 njih je obnašalo funkciju na kantonalnom, entitetskom ili državnom niovu u proteklom mandatu, dok je blizu 800 osoba imalo funkcije na ministarskim pozicijama i pozicijama parlamentarnih zastupnika i delegata, kažu rezultati Transparency International BiH, Centra za istraživačko novinarstvo i UG ”Zašto ne”. Dakle, 61 posto aktualnih predstavnika vlasti sebe je lišilo svake odgovornosti u proteklom mandatu odlučivši da se opet kandiduju. Nakon februarskih protesta, ja sam očekivala  mnogo manji broj ”političkih veterana” na kandidatskim listama. Međutim, to se nije desilo jer se očigledno niko ne osjeća ni krivim ni prozvanim zbog toga što je skoro pola zemlje na granici samog siromaštva. Takva količina samoljublja meni govori da je u Bosni i Hercegovini jedino transparentna borba za moć, poziciju, status, fotelju. Nažalost,  nigdje nije tako očito kao u našoj zemlji koliko se legalizam i etno-nacionalistička gramzljivost prepliću. Svi oni koji se utrkuju imaju legalističke agrumente, dakle ”igraju se unutar  izbornog sistema” koji je skrojen da samo gladni, pohlepni za vlašću pobjeđuju. Onima koji su protiv spektakularizacije demokratije, njene zloupotrebe od nacionalista, nažalost, ostaje samo ideologija razuma i ništa više.

6. Kakva je po Vama uloga Međunarodne zajednice? Možemo li očekivati njen uticaj u postizbornom koaliranju?

Profesor Živanović ima tezu da smo mi zemlja političkog autizma, i kad uistinu pogledate kako se odnosimo prema svijetu uviđate tu gorku ISTINU. Mi nemamo mogućnost da artikulišemo vlastito iskustvo, da stvorimo jezik da komuniciramo sa svijetom, jer šta će nama taj svijet ionako nas on ne razumije. Najave da unutar EU nema proširenja u narednih pet godina, objeručke smo dočekali, taman da sebe potvrdimo i kažemo kako je EU gluha za našu istinu i da nama ne trebaju ”evropski standardi”. Ako aludirate na mješanje američke ambasade u izborni proces u BiH, moram priznati da sam bila iznenađena i čudi me da još ima iko interesa prema nama. Sveukupni bh. identitet je statičan, raspolućen, i ne tiče se života građana, i naša atipičnost vjerovatno inspiriše druge da nas malo probude, no pitanje je da li je to moguće bez radikalnih promjena i bez kritičke napetosti spram postojećeg, Delezovski rečeno ”protiv svog vremena, a u korist …” nečeg Novog i Drugačijeg.

7. Možemo li kratak komentar na izborne rezultate? Jesu li iznenađujući ili očekivajući?

Moram priznati da sam očekivala i najavljivala ovakve rezultate. Mene uopće nisu iznenadili upravo jer sam pažljivo pratila predizbornu kampanju i na osnovu nje shvatila da su ovakvi izbori kakve mi imamo u BiH, svojevrsni civilizacijski višak. Mnogi kandidati (izuzimam neke pojedince) bez politike uopće ne bi postojali u javnosti, ali eto, kod nas to prolazi jer u našoj zemlji najuzvišeniji je goli interes etnokratske autoritarne vlasti.

8. Ko, po Vama, predstavlja opoziciju na političkoj sceni Bosne i Hercegovine? Imamo li alternativu?

Ako mislite na političke stranke, ne vidim nikoga ko predstavlja opoziciju onako kako ja razumijem tu riječ. To što niste u vlasti, ne znači da ne radite za vlast. Za mene jedina opozicija, jedina alternativa u BiH jesu svi oni koji baštine bilo kakav oblik građanskog neposluha. Dakle, opoziciju sam vidjela nakratko na plenumima, među demonstrantima koji su učestvovali u ‘Beboluciji’, zatim u februarskim protestima 2014. Samo te ljude vidim kao one  koji su spremni pružiti otpor sadašnjosti, našoj surovoj realnosti. To je u bh. prostor unijelo neku nadu u alternativno mišljenje, koje bi u izvjesno vrijeme moglo da zasnuje jedan drugačiji identitet u BiH koji je spreman da se obračuna sa nacionalizmom, primitivizmom i neoliberalizmom. Djelovati politički ne znači osnovati političku stranku i boriti se za vlast, nego iznošenjem mišljenja i djelovanjem, boriti se za pravo, za dostojanstvo svakog pojedinca u zajednici. Za mene, dakle, opozicija ne mora biti institucionalizirana. Alternativa je, Budenovim riječima kazano, područje mogućnosti za praktičnu promjenu, za stvaranje novih ideja, orijentacija, strategija. To je skup mišljenja koja mogu da detektuju problem. Demonstranti su uboli u srce političkog. Žao mi je što alternativu ne prepoznajem u tako velikom broju političkih stranaka.

9. Kako opisujete prvobitno stranačku podeljenost a potom izborni krah socijaldemokratske partije u BiH? Šta se dešava sa levicom u Bosni i Hercegovini? Šta je sa njenom ideologijom (sve je više levičara a sve manje levice)?

Ako nemamo demokratske procese unutar samih stranaka koje plediraju da su socijaldemokratske, kako onda možemo govoriti o ljevici?! Lagumdžija je 17 godina na čelu SDP-a, a Dodik 18 na čelu SNSD-a.

Pa pogledajte samo igrarije oko vanrednog kongresa SDP-a, Dodikovo nepriznavanje izbornih razultata, i sve će vam se samo kazati. Tim partijama treba staviti embargo na termin ”lijevo”.

10. I najzad, kao analitičar, prethodne Opšte izbore u BiH nazvali ste lucidno – ‘buvljom pijacom’ ali i potcrtali da su promene moguće ako bude bilo dobre volje. U komentaru na ovogodišnje izbore takođe ste bili lucidni nazvavši ih ‘cirkuskom predstavom’. Izborni rezultat ispratili ste aplauzom etnosu i otpozdravom demosu. Verujete li da će ovoga puta biti dobre volje? Jesu li promene u naredne četiri godine ipak moguće?

 Nakon izbora, slijedi poznati scenario. Novoizabranim predstavnicima parlementarne demokratije narod više ne treba. Narod je obavio svoj posao, tako da može da bude u svojoj privatnoj sferi do narednih izbora. Ako u toj privatnoj sferi nijedan član porodice nema zaposlenje, ako nemate elementarne namirnice za život, ako vas slučajno neko pretuče, to će biti vaša privatna stvar u koju se država ne petlja! Kako doći do identiteta građanina u modernom smislu riječi, nisam više sigurna da je to moguće iz ovakvih političkih, ekonomskih i kulturnih okolnosti. Nastavimo li slijediti trenutnu političku logiku i naša budućnost, kao što nam je i sadašnjost, će biti isključena iz historije civilizacije. Nije pitanje zašto država BiH, nego koliko kome države BiH? Mi ne dosežemo ni do spornog koncepta suverene države, mi smo etno-nacionalistički privatizirana zemlja, vlasništvo predstavnika konstitutivnih naroda BiH kao i njihovih podgrupa kojima je koncept kolektivnog jedino bitan. Današnja BiH je udaljenija od ustavne demokratije nego svi režimi koji su joj prethodili. Ne da nam je potrebna dobra volja, nego kolektivna katarza u kojoj ćemo shvatiti da nam je potreban moralan politički okvir koji će podsticati građansku participaciju, ali ne samo u kontekstu lojalnosti, nego u kontekstu najlegitimnijeg izraza moralne autonomije čovjeka. „Neinstitucionalno nepovjerenje“ (Nenad Dimitrijević) prema Državi, Naciji, Etniji, Entitetima, Kantonima, političkim strankama, sastavni je elemenat građanske političke kulture koji teži društvenom napretku, jačanju civilnog društva i u konačnici izdizanju države iz cjeline njenog poretka, bez obzira kakav on bio. Samo u takvom pristupu vidim mogućnost da razgovaramo o rješenjima. Dok god ne raskinemo sa onim što imamo danas, nema budućnosti. Dakle, dobra volja, ali samo za radikalno protivljenje današnjem stanju i duha i intelekta.

]]>
http://zastone.ba/intervju-prof-nermina-mujagic-o-opstim-izborima-i-izbornom-rezultatu-u-bih/feed/ 0
Prvi OGP forum u Skoplju http://zastone.ba/prvi-ogp-forum-u-skoplju/ http://zastone.ba/prvi-ogp-forum-u-skoplju/#comments Mon, 27 Oct 2014 13:14:35 +0000 http://zastone.ba/?p=2952 unnamedPrvi nacionalni forum za otvoreno vladino partnerstvo organizovan je 26. novembara 2014. godine u Skoplju, Makedonija. Događaj je organizovan od strane Centra za istraživanje i kreiranje politika (CRPM) u saradnji sa Ministarstvom informatike i administracije u okviru projekta ”Zagovaranje za otvoreno vladino partnerstvo”, koji je finansiran od strane Europske unije i Britanske ambasade u Skoplju.

Forum je okupio internacionalne i domaće predstavnike/ce civilnog društva, vlade i poslovanja te je podstakao diskusiju na sljedeće teme:

  1. OGP inicijative na nacionalnoj i lokalnoj razini – komparativne perspektive
  2. OGP – Put ka povezivanju vlade i poslovne zajednice kroz otvorene podatke
  3. Inter-institucionalna komunikacija i suradnja sa organizacijama civilnog društva

U sklopu ovog događaja organizovana su tri panela. Veronica Creta, predsjednica Instituta Otvorene vlade Moldavije, je bila pozvana da učestvuje  tokom trećeg panela fokusirajući se na različite okvire inter-institucionalne saradnje, te se ovom skupu pridružila preko videa kojem možete pristupiti ovdje:

Projekat  ”Zagovaranje za otvorenu vlast: postavljanje agende za civilno društvo te monitoring provedbe nacionalnih akcijskih planova” je finansiran od strane EU i koordiniran kroz PASOS mrežu političkih ustanova. Do sada je obezbjeđena osnovna studija te je praćena promjena percepcije građana o OGP-u u regiji Zapadnog Balkana, podržana je  izgradnja koalicija između organizacija civilnog društva u sedam prioritetnih područja OGP-a, te je njegovana javna komunikacija sa Vladom s ciljem povećanja uticaja civilnog društva na dnevnim političkim redovima, sa usvajanjem novih državnih akcionih planova za Otvorenu Vladu.

 

(opengov.si.md)

 

]]>
http://zastone.ba/prvi-ogp-forum-u-skoplju/feed/ 0
Okrugli sto u Mostaru: Analiza izbornih rezultata http://zastone.ba/okrugli-sto-u-mostaru-analiza-izbornih-rezultata/ http://zastone.ba/okrugli-sto-u-mostaru-analiza-izbornih-rezultata/#comments Sun, 19 Oct 2014 11:06:59 +0000 http://zastone.ba/?p=2946 ole“Analiza izbornih rezultata” bio je naziv skupa koji je u petak uveče održan u maloj sali Doma kulture/Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača, u organizaciji novoosnovanog udruženja “Vrisak” iz Mostara.

U vrlo živoj raspravi, kao uvodni govornici, učestvovali su doktor političkih nauka Davor Pehar, politički analitičar i urednik portala “starmo” Faruk Kajtaz, predsjednik Udruženja građana “Zašto ne” Darko Brkan, te Ivan Vukoja iz Instituta za društveno-politička istraživanja, inače direktor Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru.

Diktatura u BiH

Govoreći o proteklim izborima u BiH, dr. Pehar se dotakao i uloge visokog predstavnika, osvrnuvši se na izjavu Valentina Incka da je narod na izborima iskoristio svoja “bonska ovlaštenja”.

Dr. Pehar smatra da niko nije narodima u BiH dao nikakav mandat. “Ako narod bira svoje predstavnike… onda ti predstavnici trebaju odgovarati isključivo narodu”, rekao je uz ostalo Pehar, dodajući da ako u BiH postoji “figura” koja može smijeniti izabrane predstavnike naroda, onda je de fakto tu riječ o diktaturi.

“Strahobalni” porazi socijaldemokrata

Faruk Kajtaz je naglasio da je “strahobalni” poraz SDP-a BiH najvažnija stvar proteklih izbora u BiH. “Taj poraz je posljedica zabluda uskog rukovodstva stranke, koje je vjerovalo sâmo sebi”, rekao je Kajtaz, naglasivši da je pad SDP-a počeo kada je iz stranke izašao Željko Komšić. “Ako Zlatko Lagumdžija ne siđe s vlasti, od stranke će ostati samo ljuštura”, dodao je Kajtaz.

On se osvrnuo i na izborni uspjeh HDZ-a BiH i SDA, podsjetivši da te dvije partije već godinama pokazuju primjere “i saradnje i rata”.

Izbori su, naveo je, pokazali i nestanak malih stranaka i političkih pokreta, zbog činjenice da su birači prepoznali kako su male stranke “uređena trgovačka društva”.

Kajtaz je ustvrdio i da Milorad Dodik više nije “suvereni vladar RS-a”, te da je i “bh. Lukašenko” doživio takođe “strahobalni poraz”. Zbog svega, smatra Kajtaz, SNSD sada u RS-u ima loš koalicioni kapacitet, uprkos tome što je još uvijek ostao jak i nakon ovih izbora.

Što se tiče slabe izlaznosti birača, posebno u FBiH, Kajtaz je rekao da su na izbore izašli uglavnom oni koji su glasali protiv SDP-a, te “stranačke mašinerije” SDA i HDZ-a BiH.

Nema više uslovljavanja

Darko Brkan je skrenuo pažnju da rezultati proteklih izbora pokazuju kako se po prvi put u BiH javlja značajna razlika u izbornim rezultatima između raznih nivoa vlasti. To ukazuje na činjenicu, smatra Brkan, da glasači “konačno gledaju ko je na listama”.

Rezultati izbora su takvi, posebno u RS-u, dodao je Brkan da više niko “neće moći postavljati beskompromisne uslove” prilikom procesa formiranja vlasti u BiH, aludirajući na dosadašnje stavove i ponašanje SNSD-a i lidera te stranke Milorada Dodika.

Mijenjati Izborni zakon, Hrvatima izborna jedinica

Ivan Vukoja je ustvrdio kako je Izborni zakon BiH protivustavan, jer već osam godina Hrvati u Predsjedništvu BiH nisu imali svog predstavnika, odnosno, Srbi su imali jednog, a Bošnjaci – kako je rekao – dvojicu, misleći pritom na Bakira Izetbegovića i Željka Komšića.

On smatra kako razlog za tako nešto leži u nacionalnoj strukturi Federacije BiH, u kojoj je oko 72 posto Bošnjaka, ostalih oko 5 posto, Srba 2,5 posto, te Hrvata oko 20 posto.

Na ovim izborima su Hrvati dobili svog člana Predsjedništva BiH, kaže Vukoja, zbog činjenice da je na bošnjačkoj političkoj sceni bio veliki broj ozbiljnih kandidata, te bi izbornim inženjeringom i rasipanjem glasova na hrvatskog kandidata ishod izbora bio neizvjestan. Tako je ostao mali “bazen” glasova koji su se prelili u trku za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

“Izborni zakon BiH treba hitno mijenjati”, istakao je Vukoja, dodajući da Hrvati trebaju dobiti svoju izbornu jedinicu.

Prema Vukojinom mišljenju, najveći gubitnici izbora su stranke glavni akteri tzv. Platforme – SDP, HSP i Boljitak.

Harizma ili bošnjački glasovi

Uslijedila je živa rasprava, posebno oko – još uvijek nezvaničnih – informacija da je Dragan Čović dobio i do 30 hiljada glasova više od HDZ-a BiH, pri čemu neke informacije govore da je zapravo riječ o glasovima iz većinskih bošnjačkih područja.

I dok neki smatraju da su to glasovi Hrvata, zbog “galvanizacije” biračkog tijela i podrške Čoviću i njegovoj harizmi, drugi postavljaju pitanje kako to da, kada Čović dobije višak glasova, onda je to harizma, a u Raguževom slučaju se ista pojava objašnjava izbornim inženjeringom i bošnjačkim glasovima. U raspravi su učestvovali i visokorangirani članovi HDZ-a BiH, Nevenko Herceg i Vlado Džoić.

(starmo.ba)

]]>
http://zastone.ba/okrugli-sto-u-mostaru-analiza-izbornih-rezultata/feed/ 0
Uprkos manjoj izlaznosti na izbore u odnosu na 2010. godinu povećan broj nevažećih glasačkih listića http://zastone.ba/uprkos-manjoj-izlaznosti-na-izbore-u-odnosu-na-2010-godinu-povecan-broj-nevazecih-glasackih-listica/ http://zastone.ba/uprkos-manjoj-izlaznosti-na-izbore-u-odnosu-na-2010-godinu-povecan-broj-nevazecih-glasackih-listica/#comments Fri, 17 Oct 2014 10:11:44 +0000 http://zastone.ba/?p=2882 Izbori-bih-ilsutracijaNa svim do sada održanim izborima, od 1996. godine na ovamo, jedva da je glasala polovina stanovništva u BiH, a osim male izlaznosti primjetan je i veliki broj nevažećih listića koji za neke nivoe na nedavno održanim Opštim izborima doseže i do blizu 10%. Izlaznost građana i građanki na izbore ove godine, prema podacima CIK-a, po zatvaranju biračakih mjesta je iznosila 54.14%, što je pad za 2% u odnosu na 2010. godinu, kada je izlaznost iznosila 56.3%. Međutim, iako je izlaznost bila manja nego prije četiri godine, procenat nevažećih listića se povećao sa 6.88% na 7.69%, od čega je 3.94% praznih listića. Ovaj procenat bi mogao biti i veći, ako uzmemo u obzir da je do 16. oktobra, od kada su podaci koje je koristio Istinomjer, prebrojano oko 85% glasačkih listića za sve nivoe vlasti, odnosno 6.195.020 listića.

Najveći procenat nevažećih listića je registrovan u utrci za Parlament BiH sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine (9.14%), a u toj utrci je registrovan i najveći procenat praznih listića (5.11%). Na drugom mjestu, po procentu nevažećih listića, je utrka za Parlament BiH sa teritorije Republike Srpske, u kojoj je zabilježeno 8.56% nevažećih listića, dok je procenat praznih listića 4.83%. Na izborima 2010. godine najveći broj nevažećih listića je registrovan u utrci za srpskog člana Predsjedništva BiH, dok je na drugom mjestu bila utrka za Parlament BiH iz RS gdje je procenat nevažećih listića iznosio 7.4%.

Kada su u pitanju trke za bošnjačkog, srpskog i hrvatskog člana Predsjedništva, procenat nevažećih listića je približno isti (7.82% na listiću za bošnjačkog i hrvatskog člana i 7.57% na listiću za srpskog člana Predsjedništva). Procenat praznih listića u ovim trkama je 4.14% na listiću za bošnjačkog/hrvatskog člana Predsjedništva i 4.60% na listiću za srpskog člana Predsjedništva. Ovaj procenat je 2010. godine bio manji za 1% i iznosio je ukupno 6.82%.

Još jedna izborna trka je bila posebno zanimljiva sa stanovišta optuživanja suprostavljenih partija o izbornim krađama, a to je utrka za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, u kojoj je registrovano 5.41% nevažećih listića i 2.78% praznih listića. Ovaj procenat je ostao isti ako ga uporedimo sa prethodnim izborima 2010. godine kada je iznosio 5.68%.

Što se tiče entitetskih parlamenata, kada je u pitanju Predstavnički dom PS FBiH, ukupno je registrovano 8.20% nevažećih listića i 4.24% praznih listića, dok je u utrci za Narodnu skupštinu RS ukupno registrovano 6.37% nevažećih i 2.78% praznih listića. Upravo ova izborna utrka bilježi i najveći porast nevažećih listića u odnosu na 2010. godinu, kada je taj procenat bio znatno manji i iznosio 6.79%.

U većini kantona u FBiH procenat nevažećih listića prati prosjek ukupnih nevažećih listića, s tim da se ističe u USK (8.86% ukupno nevažećih listića i 3.42% praznih listića), ZDK (8.43% i 2.79%) i SBK (8.30% i 3.48%), dok su kantoni sa najmanjim procentom nevažećih listića ZHK sa 4.88% ukupno nevažećih listića, te 2.15% praznih listića i Kanton 10 sa 6.15% ukupno nevažećih i 2.41% praznih listića. Ako pak ove procente uporedimo sa 2010. godinom, možemo ustanoviti da je u izbornoj utrci i za ovaj nivo vlasti došlo do znatnog povećanja procenta nevažećih listića. Prije četiri godine ni u jednom kantonu nije zabilježen veći procenat ovih listića od 6.88% u ZHK, a u ZHK je taj procenat iznosio 4.9% koliki je i ove godine.

Na ovogodišnjim izborima posebno su zanimljivi glasački listići koji su proglašeni nevažećim po drugim kriterijima, budući da tu spadaju i listići koji su proglašeni nevažećim jer nisu ispunjeni na odgovarajući način, a političke partije se često međusobno optužuju da dopisivanjem stvari na glasačke listiće protivničkih partija čine njihove glasove nevažećim. Tu spadaju i listići građana i građanki koji odbijaju da glasaju za bilo koga, te svoj listić prekriže. Ovakvih glasačkih listića je do sada ukupno registrovano 3.74%, što znači da su oni učestvovali u ukupnom procentu nevažećih listića sa čak 48.65%.

Najveći procenat ovih nevažećih listića je zabilježen u Bosansko-podrinjskom kantonu (7.69%), a slijede Zeničko-dobojski sa 5.62%, Unsko-sanski sa 5.44%, te Srednjebosanski kanton sa 4.89% ovakvih listića. Kada je u pitanju Parlament BiH, sa prostora Federacije BiH je došlo 4.04% ovakvih listića, a sa prostora Republike Srpske 3.68%. U utrci za Parlament Federacije BiH zabilježeno je 3.96% ovih listića, dok je u utrci za Narodnu skupštinu Republike Srpske zabilježeno 3.86% ovakvih listića.

Zanimljivo je i da su utrke za koje partije tradicionalno potenciraju da su najprljavije i najpodložnije izbornom inženjeringu, a to su utrke za člana Predsjedništva i predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, prema do sada prebrojanim glasovima zabilježile manji procenat ovakvih listića od prosjeka, budući da je u utrkama za bošnjačkog i hrvatskog člana zabilježeno 3.63%, za srpskog 2.9%, a u utrci za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske 2.68%, manje nego u bilo kojoj izbornoj utrci na ovim izborima.

]]>
http://zastone.ba/uprkos-manjoj-izlaznosti-na-izbore-u-odnosu-na-2010-godinu-povecan-broj-nevazecih-glasackih-listica/feed/ 0
Izborni monitor – Desetine građana i građanki spriječeno da glasa http://zastone.ba/izborni-monitor-desetine-gradana-i-gradanki-sprijeceno-da-glasa/ http://zastone.ba/izborni-monitor-desetine-gradana-i-gradanki-sprijeceno-da-glasa/#comments Sun, 12 Oct 2014 14:48:48 +0000 http://zastone.ba/?p=2868 izNa adresu Izbornog monitora je od jutros stiglo desetine prijava građana/ki koji su onemogućeni da glasaju zbog nevažećih ličnih dokumenata, iako su uredno, prije više od mjesec dana, podnijeli zahtjev za izdavanje novih ličnih dokumenata.

Građani i građanke su pokušali da glasaju koristeći potvrde koje dokazuju da je proces izdavanja novih dokumenata u toku, ali im je na biračkim mjestima rečeno da moraju donijeti druge dokumente, kao što je pasoš ili vozačka dozvola. Ovim povodom kontaktirali smo i Centralnu izbornu komisiju, odakle nam je potvrđeno da zakon prepoznaje samo lične dokumente kao potvrdu identiteta glasača/ica i da nije moguće glasati čak ni sa uredno ovjerenim potvrdama. Zabilježeno je, međutim, da se na istom biračkom mjestu jednoj osobi dozvolilo glasanje bez posjedovanja odgovarajućih dokumenata, dok je drugoj bilo zabranjeno, iako je imala potvrdu o procesu izdavanja novih dokumenata.

Budući da je za većinu građana/ki u Bosni i Hercegovini iznos od 40 KM, koliko košta izdavanje pasoša, novac koji je prijeko potreban za osnovne životne potrebe, postavlja se pitanje koliko je građana/ki na ovaj način spriječeno u ostvarivanju osnovnog demokratskog prava. Također, jasno je da su svi oni koji ne posjeduju ni pasoš ni vozačku dozvolu, a lična karta im je u procesu izdavanja, nepravedno uskraćeni za svoje biračko pravo.

Pozivamo Centralnu izbornu komisiju da osigura legitimitet izbornog procesa tako što će omogućiti glasanje građanima i građankama čiji su dokumenti u procesu izdavanja. Većina birača/ica koji se nalaze u ovoj situaciji, svoje zahtjeve za izdavanje lične karte predala je prije više od mjesec dana i svoje je dokumente trebala već dobiti, jer je uobičajena praksa da od predaje zahtjeva do izdavanja ličnog dokumenta prođe 14 dana. Neprihvatljivo je da zbog sporosti administracije građani i građanke budu uskraćeni za svoje osnovno građansko pravo.

Centar za političke studije Sarajevo
Sarajevski otvoreni centar Sarajevo
Fondacija Ekipa
Oštra nula, Banja Luka
Centar za slobodarska istraživanja, Sarajevo
Udruženje “Plamen nade”, Živinice
UG Zašto ne?
OP “Revolt” Tuzla
]]>
http://zastone.ba/izborni-monitor-desetine-gradana-i-gradanki-sprijeceno-da-glasa/feed/ 0
Preko 2.000 osoba upisano na biračke spiskove na dva biračka mjesta http://zastone.ba/preko-2-000-osoba-upisano-na-biracke-spiskove-na-dva-biracka-mjesta/ http://zastone.ba/preko-2-000-osoba-upisano-na-biracke-spiskove-na-dva-biracka-mjesta/#comments Sun, 12 Oct 2014 09:09:19 +0000 http://zastone.ba/?p=2870 izbori-20141-400x300Izborni monitor je danas zaprimio prijavu o značajnom broju osoba koje su registrovane na dva biračka spiska. Procjenjuje se da je riječ o oko 2.000 osoba koje su navedene na biračkom spisku u Srebrenici još od 2012. godine, a poslije su promijenile mjesto prebivališta.

Budući da se kontrolu na biračkim mjestima vrše članovi biračkih odbora, te da se ista vrši samo na osnovu uvida u lične dokumente pojedinca koji se nalazi na biračkom spisku, jednostavno je zaključiti da osoba čije se ime nalazi na dva biračka spiska može glasati dva puta, što regularnost ovih izbora dovodi u pitanje.
Vrijedi postaviti i pitanje da li je ovo namjeran ili slučajan propust Centralne izborne komisije, te kako je uopšte moguće da se ovakva situacija desi.
]]>
http://zastone.ba/preko-2-000-osoba-upisano-na-biracke-spiskove-na-dva-biracka-mjesta/feed/ 0