Warning: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /home/krokodil/public_html/site/wp-blog-header.php:1) in /home/krokodil/public_html/site/wp-includes/feed-rss2.php on line 8
Zašto ne http://zastone.ba/ Mon, 23 Feb 2015 15:11:23 +0000 en-US hourly 1 http://wordpress.org/?v=4.0.1 U Sarajevu održana konferencija o objavljivanju popisnih podataka http://zastone.ba/u-sarajevu-odrzana-konferencija-o-objavljivanju-popisnih-podataka/ http://zastone.ba/u-sarajevu-odrzana-konferencija-o-objavljivanju-popisnih-podataka/#comments Fri, 20 Feb 2015 14:49:22 +0000 http://zastone.ba/?p=3019 IMG_1767U Sarajevu je u četvrtak 19. februara održana jednodnevna konferencija pod nazivom „Popis 2013. u BiH – Objavljivanje podataka: Iskustva iz regiona i mogućnosti upotrebe i vizualizacije podataka“. Konferencija je održana u organizaciji U.G. “Zašto ne”, a u njoj su učestvovali predstavnici/e statističkih agencija i nevladinog sektora iz BiH i regiona, kao i predstavnici/e nekoliko ambasada i medija. Kroz dvije panel diskusije održane u prostorijama ACIPS-a, razgovaralo se o iskustvima iz regiona u objavi podataka sa popisa stanovništva, što je proces koji tek treba započeti u našoj zemlji s obzirom da je i sam popis proveden sa dvije godine zakašnjenja u odnosu na zemlje regiona.

U prvoj panel diskusiji su učestvovali/e Fadil Fadić i Slavka Popović, zamjenici direktora Agencije za statistiku BiH; Marko Krištov, direktor Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske; Gordana Radojević, direktorica Zavoda za statistiku Crne Gore (Monstat) i Tijana Čomić, projekt-menadžerica Republičkog zavoda za statistiku Republike Srbije.

Na početku diskusije, predstavnik Agencije za statistiku BiH, Fadil Fatić, rekao je kako se trenutno u BiH vrše aktivnosti na optičkom čitanju popisnica, odnosno skeniranju svih materijala, te da će uskoro biti završena i konačna provjera validnosti podataka. Obrada i objavljivanje konačnih podataka, prema Fatićevim riječima, trebala bi početi u maju ove godine, a setovi knjiga sa zvaničnim podacima sa Popisa stanovništva u BiH će se sukcesivno objavljivati sve do polovine 2016. godine. U svrhu objave podataka biće kreirana i posebna web stranica na kojoj bi se trebali nalaziti svi objavljeni podaci, a cijeli proces finansira Evropska komisija. Fatić je najavio da će se na web-stranici moći pronaći svi relevantni podaci o rezultatima popisa stanovništva, te da će Agencija iskoristiti najsavremenija rješenja za objavu i prezentaciju tih podataka, po ugledu na sajtove kakvi su u te svrhe napravljeni u Njemačkoj i Sjedinjenim američkim državama.

IMG_1798Slavka Popović, zamjenica direktora Agencije za statistiku BiH, istakla je kako se intenzivno radi i na pripremi svih podataka koji će ići u diseminaciju, te da se pri tome prate preporuke Evropske komisije i centralnog popisnog biroa.

Tokom diskusije otvorene su mnoge teme u vezi sa objavom podataka, ali i samim procesom provođenja Popisa stanovništva u BiH u oktobru 2013. godine, u prvom redu o zaštiti ličnih podataka tokom tog procesa. Još jednom je otvoreno pitanje sigurnosti podataka, s obzirom da su popisivači/ce popisnice držali/e u svojim kućama, te da veliki broj njih nije potpisao izjave o čuvanju tajnosti podataka i ugovore o radu. Predstavnica Agencije za statistiku izjavila je da je većina opštinskih popisnih komisija imala obezbjeđen prostor za čuvanj popisnica i da one nisu držane u privatnim stanovima popisivača/ica, te da su svi/e popisivači/ce uredno potpisali/e ugovore o radu i tajnosti podataka, a da su suprotne tvrdnje samo “medijski senzacionalizam”.

Još jedno od često postavljanih pitanja vezanih za privatnost podataka je i pitanje uništavanja popisne građe, to jest onog njenog dijela koji sadrži lične podatke i ne bi se trebao koristiti za statističke obrade. Fadil Fatić je istakao da je Agencija izradila Prednacrt pravilnika o uništavanju popisne građe, no još uvijek nije poznato kada će on biti konačno usvojen. Što se tiče samog uništavanja ličnih podataka, rečeno je da još uvijek nije utvrđeno da li će se i po kom principu lična imena brisati iz elektronske baze, s obzirom da će se možda koristiti u kriptiranom obliku za ankete o radnoj snazi i druge statističke obrade.

Marko Krištof je istakao kako smatra da se popis u BiH mogao sprovesti i bez osjetljivih pitanja, što su i bile preporuke EUROSTAT-a, upravo da bi se smanjile političke tenzije za koje su se svi prisutni složili da su bile veoma izražene.

IMG_1801Političke tenzije bile su prisutne i tokom Popisa stanovništva u Crnoj Gori, a Gordana Radojević iz MONSTAT-a je kazala kako je ova agencija upravo iz tih razloga poduzela posebne mjere da osigura transparentnost procesa i povjerenje javnosti u ispravnost podataka. Kao neke od tih mjera, spomenula je da su tokom popisa svi popisani dobijali duplikate svojih popisnica, ali i da su tokom unosa podataka poduzeli sve kako bi cijeli proces bio što transparentniji i otvoreniji za sve zainteresovane koji su ga željeli pratiti. Tako je u Crnoj Gori, pored monitoringa koji je vršila Evropska Komisija, kao dodatna mjera u transparentnosti ovog procesa bio upućen i javni poziv za monitoring procesa unosa podataka svim političkim partijama i nevladinom sektoru, na koji se odazvala jedna politička partija, kojoj je omogućen monitoring unosa podataka. Iako su i u BiH popis pratile jake političke tenzije, prvenstveno kroz kampanje o etničkom/nacionalnom izjašnjavanju, Slavka Popović izjavila je da Agencija nije smatrala da je potrebno poduzimati takve korake, te da je dovoljna garancija validnosti cijelog procesa bilo to što je svaka osoba mogla pročitati svoju popisnicu i na nju je stavljala potpis nakon završenog popisivanja.

Na ovoj panel diskusiji razgovaralo se i o provođenju narednog popisa stanovništva, koji bi u regionu trebao biti proveden 2021. godine, te o načinima na koji će on biti proveden u našoj zemlji. Gotovo sve zemlje regiona će i naredni popis vršiti tradicionalnom metodom “od vrata do vrata”. U Agenciji za statistiku BiH nisu sigurni da li će on biti proveden u intervalu sa ostalim zemljama regiona i EU, ali ni u pogledu metode kojom će on biti vršen. Fadil Fatić je istakao da postoji mogućnost da će naredni popis biti proveden kombinovanjem tradicionalne metode sa metodom registra.

Gosti iz regiona su govorili i o korištenju konačnih podataka popisa, odnosno o tome ko najčešće koristi te podatke. U Republici Srbiji, kako je istakla Tijana Čomić, podatke najčešće koriste studenti/ce i istraživači/ce, a svi gosti su se složili da ove podatke najmanje koristi državna administracija, koja bi u stvari trebala najviše koristiti ove podatke.

U drugoj panel diskusiji, na temu „Vizualizacija podataka sa popisa“, učestvovali su Feđa Kulenović, ispred USAID programa za jačanje nezavisnih medija koji provodi Internews; Dragan Koprivica, direktor Centra za demokratsku tranziciju Crne Gore i Uroš Krčadinac, istraživač novih medija i doktorant Beogradskog univerziteta. Gosti su pričali o svojim dosadašnjim iskustvima vezanim za vizuelno predstavljanje podataka i dali preporuke u pogledu formata, korištenja i predstavljanja podataka sa Popisa u BiH.
IMG_1806Feđa Kulenović je, govoreći o problemima sa kojima se susretao u svom radu, istakako kako je bitno da podaci budu javno dostupni i elektronski čitljivi. On je tokom diskusije nekoliko puta naglasio kako je najbolji format podataka otvoreni format, podesan za dugoročno arhiviranje. Smatra da je potrebno da državne institucije uspostave saradnju sa akademskom zajednicom i nevladinim sektorom, kako bi se proces objave podataka uspješno doveo do kraja i što više otvorio za različite korisnike/ce.

Direktor Centra za demokratsku tranziciju Crne Gore, Dragan Koprivica, prenoseći iskustva iz Crne Gore, ukazao je na to da transparentnost predstavlja najbolji način da se uspostavi povjerenje javnosti u neki proces. Savjetuje da treba objaviti sve podatke sa popisa koji nisu lični podaci, jer oni predstavljaju vlasništvo društva. Koprivica je istakao da su državne institucije servis u službi građana/ki i da u skladu sa tim treba da otvore svoje podatke i stave ih na raspolaganje svim zainteresovanima. Istakao je kako se podaci sa popisa u Crnoj Gori koriste za različita planiranja, ne samo od strane državnih službi, već i od strane nevladinih organizacija.

Uroš Krčadinac, istraživač novih medija, kao i njegovi sugovornici, ističe da su podaci sa popisa javno dobro, te da moraju biti mašinski čitljivi kako bi bili javno dostupni. Smatra da javni servisi imaju odgovornost da obezbjede javnu dostupnost tih podataka, ali i da vrše edukaciju zainteresiranih u pogledu korištenja tih podataka. Krčadinac je istakao da je nivo poznavanja statistike, njenih zakonitosti i mogućnosti, veoma nizak čak i u onim profesijama koje bi trebale biti upućenije u metodologiju i “iščitavanje” statističkih podataka, te da bi cijelo društvo imalo koristi od bolje edukacije u ovoj oblasti. Vizualizacija podataka predstavlja važan dio ovog procesa i sve više se uspostavlja kao “novi jezik” kojim se komuniciraju važne informacije i koji pomaže da javnost dobije jasnije slike o važnim društvenim, ekonomskim i političkim procesima.

]]>
http://zastone.ba/u-sarajevu-odrzana-konferencija-o-objavljivanju-popisnih-podataka/feed/ 0
Analiza Istinomjera: Vlada RS nikako ne uspijeva ostvariti sopstvene projekcije http://zastone.ba/analiza-istinomjera-vlada-rs-nikako-ne-uspijeva-ostvariti-sopstvene-projekcije/ http://zastone.ba/analiza-istinomjera-vlada-rs-nikako-ne-uspijeva-ostvariti-sopstvene-projekcije/#comments Sun, 15 Feb 2015 10:33:08 +0000 http://zastone.ba/?p=3003 vlada rsNakon poređenja Ekonomske politike Republike Srpske za 2015. godinu sa predizbornim obećanjima vladajućih partija u RS, Istinomjer donosi uporedni pregled makroekonomskih pokazatelja koje je Vlada RS predviđala u prethodnim ekonomskim politikama – i to, po pravilu, pogrešno.

Prethodni mandat Vlade Republike Srpske nije donio ispunjenje velikih i ambicioznih predizbornih obećanja SNSD-a i njegovih koalicionih partnera. Pored neispunjenih stranačkih obećanja, Vlada RS ne može se pohvaliti ni ostvarivanjem sopstvenih prognoza na ekonomskom planu.

Iz godine u godinu, u ekonomskim programima koje je usvajala Vlada RS redovan segment je “projekcija makroekonomskih pokazatelja”, koja predstavlja prognoze o veličinama poput rasta broja stanovnika/ca, bruto društvenog proizvoda, spoljnotrgovinskog bilansa, iznosa prosječnih plata, te stope nezaposlenosti u Republici Srpskoj.

U Ekonomskoj politici RS za 2011. godinu i Ekonomskoj politici RS za 2012. godinu ove projekcije pokrivaju period od 2006. do 2014. godine; u Ekonomskoj politici RS za 2013. godinu pokriven je period od 2009-2015. godine, dok su u Ekonomskoj politici RS za 2014. godinu izostale projekcije za 2015. godinu. U posljednjoj usvojenoj Ekonomskoj politici RS za 2015. godinu također su izostale projekcije za narednu godinu i pokriven je period od 2010. do 2015. godine.

Kao izvori ovih podataka, koriste se statistički podaci za one godine za koje takvi podaci postoje, te se u tom slučaju ne radi o projekcijama, već o pregledu utvrđenih stopa rasta ili pada datih veličina. Za godine o kojima nema statističkih podataka, koriste se projekcije Ministarstva finansija RS. U Ekonomskoj politici RS za 2012. godinu, navedeno je da su projekcije kretanja ovih pokazatelja izvršene “Na osnovu kretanja makroekonomskih pokazatelja Republike Srpske u prethodnom periodu, kretanja privrednih aktivnosti u zemljama okruženja, preporuka međunarodnih finansijskih institucija, započetih aktivnostima Vlade Republike Srpske u prethodnom periodu i planiranih politika i investicionih aktivnosti u narednom periodu.”U Ekonomskoj politici RS za 2013. godinu, kao osnov se navode “kretanja makroekonomskih pokazatelja RS u prethodnom periodu, pretpostavke o privrednom rastu glavnih spoljnotrgovinskih partnera, usvojenih i planiranih politika Vlade, te makroekonomske projekcije od strane međunarodnih finansijskih institucija”, a slično obrazloženje može se naći i u Ekonomskoj politici RS za 2014. godinu.

Kada se uporede prognoze Ministarstva finansija RS sa statističkim podacima koji pokazuju kakvo je zaista bilo stanje stvari u ovim oblastima, uočava se isti kontinuirani trend – predviđene stope rasta se gotovo nikad ne ostvaruju u predviđenom obimu, te se projekcije iz godine u godinu smanjuju i to u značajnoj mjeri. Period prethodnog mandata se u ovakvom poređenju pokazuje kao period konstantnog neuspjeha Vlade RS da ostvari predviđene ciljeve svojih ekonomskih politika.

Tako je, recimo, u Ekonomskoj politici RS za 2011. godinu procijenjeno da će BDP Republike Srpske u 2012. godini iznositi 9,36 milijardi KM, da bi se u Ekonomskoj politici RS za 2015. godinu ova projekcija smanjila na 8,59 milijardi KM. Još veća razlika se uočava u predviđanjima za 2014. godinu, koja su se od 2011. smanjila sa predviđenih 10,68 milijardi na 8,61 milijardu KM. S obzirom na to da ni u jednoj prethodnoj godini BDP ni približno nije dostigao iznos od 9 milijardi KM, teško je objasniti na osnovu čega je Vlada RS zaključila da će se u 2014. godini postići skok od skoro dvije milijarde KM, ili da će u 2015. BDP iznositi 9,75 milijardi, kako je to navedeno u Ekonomskoj politici za 2013. godinu.

tabela bdp

Tabela 1: Projekcija BDP-a RS (u milionima KM)

Koliko su nerealne projekcije BDP-a koje je do sada davala Vlada RS, još bolje pokazuje uporedni pregled projekcija stopa rasta realnog BDP-a, u kojima se iz godine u godinu “predviđa” manje ili više značajan procenat rasta BDP-a, dok se u realnosti ovaj procenat konstantno smanjuje. Izuzetak je jedino 2010. godina, za koju je u Ekonomskoj politici iz 2011. godine procijenjena stopa rasta od 0,5%, da bi ista kasnije bila utvrđena na 0,8%. No, sva ostala predviđanja kretala su se u suprotnom pravcu, pa je tako od predviđenih 2,5% rasta BDP-a u 2011. godinu ostalo 0,8% realnog rasta; u 2012. godini je umjesto rasta od 3,4% došlo do pada od 1,1%, da bi se u predviđanjima za 2013. godinu stiglo od najavljenih 4,1% do 1,9%. Ponovo, ni u jednoj godini stopa rasta BDP-a nije dosegla ni 2%, ali to nije spriječilo Vladu RS da, recimo, za 2014. godinu najavi rast od 5% – koji je na kraju smanjen na 0,1%.

tabela bdp procenat

Tabela 2: Projekcija stope rasta realnog BDP-a RS

U pogledu procjena spoljnotrgovinskog bilansa, to jest pokrivenosti uvoza izvozom, situacija je nešto bolja utoliko što su razlike između predviđenih vrijednosti manje nego u slučaju BDP-a. No i ovdje se javlja isti trend – niti jedna od vrijednosti “projektovanih” u 2011. godini nije dostignuta i sve se smanjuju iz godine u godinu. Najizrazitija je razlika u projekcijama za 2014. godinu, za koju je u Ekonomskoj politici RS za 2011. godinu predviđena pokrivenost uvoza izvozom od 67,5%, da bi se u Ekonomskoj politici RS za 2015. godinu ona smanjila na 54,6%. Što se tiče godine koja je pred nama, Vlada RS je 2013. godine predviđala da će Republika Srpska ostvariti pokrivenost uvoza izvozom od 61,8%, da bi u ovogodišnjoj ekonomskoj politici taj procenat smanjila na 57%.

tabela trgovinski bilans

Tabela 3: Projekcija pokrivenosti uvoza izvozom

Ni u predviđanju rasta prosječne plate Vlada RS nije bila ništa uspješnija nego u drugim oblastima. Ponovo, jedini izuzetak je 2010. godina, u kojoj je prosječna plata uspjela premašiti očekivanja za cijele tri konvertibilne marke. Najveća očekivanja i ovdje su vezana za 2014. godinu, za koju je u Ekonomskoj politici iz 2011. predviđen iznos prosječne plate od 955 KM. Ova je projekcija iz godine u godinu bivala sve skromnija, te se zaustavila na 825 KM, koliko je zaista iznosila prosječna plata u RS 2014. godine – čak 130 KM manje nego što je Vlada RS predvidjela prije četiri godine. Za 2015. godinu projekcija prosječne plate smanjena je sa 880 KM (koliko je najavljeno u Ekonomskoj politici za 2013. godinu) na 837 KM u Ekonomskoj politici za 2015.

tabela plate

Tabela 4: Projekcija prosječnih plata u RS
Zanimljivo je da su najambicioznije i najnerealnije prognoze po pravilu date za 2014. godinu, koja je ujedno bila i posljednja godina prethodnog mandata Vlade RS, te izborna godina za aktuelni mandat. Može se s pravom postaviti pitanje da li je ta činjenica uticala na “galantna” predviđanja ekonomskih uspjeha Vlade RS i evidentno nedostižnog rasta makroekonomskih pokazatelja. Ono što je svakako jasno, jeste da su sve prognoze date na početku mandata 2010-2014. ostale uveliko neispunjene.

Čini se da je Vlada RS svoja predviđanja za 2015. godinu mnogo više približila realnom stanju nego što je to činila prethodnih godina, a naročito na početku proteklog mandata. U Ekonomskoj politici za 2015. godinu navodi se da dominantni uzrok pada privredne aktivnosti u drugom kvartalu 2014. godine leži u poplavama koje su se dogodile u maju prošle godine.  Navodi se, također, da još nije moguće precizno utvrditi tačne razmjere štete od poplava i klizišta, te da su zbog svega toga “procjene za 2014. i 2015. godinu oprezne”. Ukoliko bi se u obzir uzeo ovaj argument, moglo bi se očekivati da će najveća razlika u predviđenim stopama rasta biti između Ekonomske politike 2014 (zadnja koja je usvojena prije majskih poplava) i Ekonomske politike 2015 (koja je usvojena u decembru 2014), budući da su poplave negativno uticale na pokazatelje razvoja u periodu između usvajanja ove dvije politike. To, međutim, nije slučaj. Pogledaju li se veličine predstavljene u gornjim tabelama, vidi se da su projektovane vrijednosti prosječnih plata i BDP-a najviše pale u predviđanjima koja su data 2013. godine, prije nego što su se poplave dogodile. U odnosu na spoljnotrgovinski bilans i stopu rasta BDP-a, razlika između projekcija datih 2015. i 2014. tek je neznatno veća od razlike između predviđanja datih 2013. i 2012. godine.

 

EPRS

Imajući na umu neosporno ogromnu štetu koju su poplave nanijele mnogim gradovima, ali i potvrđenu nerealnost procjena Vlade RS kada su u pitanju makroekonomski pokazatelji, javlja se bojazan da bi pomenute “oprezne procjene” ponovo mogle biti preuveličavanje i iskrivljavanje realnih pokazatelja. Ako je suditi po dosadašnjim “projekcijama” Vlade RS, stvarno stanje je i gore od onog koje je prikazano u posljednjoj usvojenoj ekonomskoj politici – jer je tako bilo u svim prethodnim godinama. No, u ekonomskim politikama za 2014. i 2015. godinu izostale su projekcije za 2015, odnosno 2016. godinu, što znači da će već od sljedeće godine biti nemoguće napraviti analizu tačnosti predviđanja Ekonomskih politika Vlade Republike Srpske.

(Istinomjer.ba)

 

 

]]>
http://zastone.ba/analiza-istinomjera-vlada-rs-nikako-ne-uspijeva-ostvariti-sopstvene-projekcije/feed/ 0
Bijeli hljeb: Platit ćemo 3,5 miliona KM za nerad http://zastone.ba/bijeli-hljeb-platit-cemo-35-miliona-km-za-nerad/ http://zastone.ba/bijeli-hljeb-platit-cemo-35-miliona-km-za-nerad/#comments Fri, 13 Feb 2015 10:42:34 +0000 http://zastone.ba/?p=3016 vijece-ministara-bih-400x300Još od protesta u februaru 2014. godine jedno od pitanja koje je bilo u fokusu javnosti je političarski ‘bijeli hljeb’, odnosno mogućnost da poslanici, ministri i njihovi zamjenici primaju puni iznos plate i do 12 mjeseci nakon isteka mandata. Prvi koraci ka ukidanju ovih privilegija su učinjeni u Tuzlanskom kantonu još u martu 2014. godine, kada su, pod pritiskom demonstranata/kinja i plenuma, zastupnici/e u Skupštini TK izmijenili ovaj zakon. Prije nekoliko dana, i zastupnici/e Predstavničkog doma PS BiH su usvojili Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH. Ovim prijedlogom se briše Član 48. ovog Zakona, kojim je regulisano pravo na primanje “naknade za vrijeme produženog radnopravnog statusa izabranih lica i imenovanih zvaničnika”, poznatije kao “bijeli hljeb”.

Međutim, ni eventualnim usvajanjem ovog zakona ne mijenja se činjenica da zastupnici/e iz prošlog mandata, koji nisu izabrani na funkcije nakon izbora 2014. godine, još uvijek imaju pravo na korištenje ove privilegije, a budući da političari u BiH nisu poznati po skromnosti, ne čudi činjenica da ih se veliki broj odlučio koristiti ovo pravo.

Zanimljivo je vidjeti koliko će nas u narednom periodu koštati političari/ke koji nisu izabrani u poslanička mjesta na oktobarskim izborima, ali su odlučili da još neko vrijeme primaju novac BiH građana/ki. Krenimo redom.

U Parlamentu BiH “bijeli hljeb” je zatražilo 16 poslanika. Poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH imaju osnovicu plate od 475,69 KM dok im koeficijent iznosi 8,4, čime dolazimo do cifre od 3.999,75 KM mjesečno po poslaniku/ci. Kada se saberu ove naknade, 16 bivših poslanika za 12 mjeseci mogu primiti ukupno 767.192,82 KM ukoliko svi budu primali ovu naknadu u maksimalnom predviđenom trajanju.

Ni u entitetskim parlamentima situacija nije ništa bolja. Prema informacijama koje je tim Istinomjera dobio od Narodne skupštine RS, 24 poslanika je zatražilo isplaćivanje “bijelog hljeba” nakon završetka trajanja mandata, što uz prosječnu platu od 2.550 KM iznosi 734.400 KM za 12 mjeseci primanja pune plaće.

U Federalnom parlamentu prosječna plaća poslanika iznosi oko 3.000 KM, a budući da je ‘bijeli hljeb’ zatražilo 45 poslanika/ca, lako se da izračunati da će građane/ke BiH bivši poslanici iz ovog parlamenta u narednih 12 mjeseci koštati 1.620.000 KM.

Tim Istinomjera je od i od kantonalnih skupština zatražio podatke o broju poslanika koji su tražili “bijeli hljeb”, kao i podatke o prosječnim platama poslanika u skupštinama. Odgovore nismo dobili iz Hercegovačko-neretvanskog i Kantona 10, dok iz Unsko-sanskog i Srednjebosanskog kantona nismo dobili podatke o visini plaća poslanika, iako su zahtjevi poslani prije više od dva mjeseca. Tako ćemo za ove kantone koristiti visinu prosječne plaće poslanika iz Bosansko-podrinjskog kantona, budući da je to najmanja prosječna plata skupštinskih poslanika.

Za razliku od državnih i entitetskih, kantonalni funkcioneri imaju pravo na naknadu do 6 mjeseci nakon isteka mandata, uz određene razlike u propisima u pojedinačnim kantonima.

U Tuzlanskom kantonu niti jedan poslanik nije tražio ‘bijeli hljeb’ budući da je još prošle godine Skupština TK ukinula ovu privilegiju. U BPK i SBK je najviše poslanika zatražilo ovu privilegiju, po 10 u svakom kantonu, što pomnoženo sa plaćom od 1.152 KM, koliko iznosi prosječna plata skupštinskih poslanika, iznosi ukupno 138.240 KM za oba kantona.

Tri poslanika Skupštine Posavskog kantona je tražilo ovo pravo, što znači da će za 6 mjeseci “ničim izazvano” inkasirati 21.600 KM, budući da je plata poslanika u skupštini 1.200 KM. U Skupštini ZDK nije moguća profesionalizacija poslanika. Moguća je jedino profesionalizacija  predsjedavajućeg kantonalne skupštine, koji je zatražio ovo pravo, te će za šest mjeseci inkasirati 9.000 KM.

Dva poslanika u Skupštini USK su zatražila da primaju ‘bijeli hljeb’, dok su u Kantonu Sarajevo ovu privilegiju zatražila tri poslanika, od kojih je jedan to pravo izgubio 31.12. Tako će bivši poslanici ova dva kantona, u slučaju da naknadu primaju svih 6 mjeseci, zaraditi ukupno39.657,6 KM.

Za kraj, pet poslanika Skupštine ZHK je zatražilo da koristi ‘bijeli hljeb’, a budući da je plata skupštinskog poslanika u ovom kantonu 1.348 KM, to znači da će oni primiti 40.440 KM za šest mjeseci.

Dakle, u Federaciji BiH će bivši poslanici/e na ovaj način inkasirati 1.868.937 KM, na BiH nivou767.192,82 KM, a u Republici Srpskoj 734.400 KM.

Ukoliko saberemo sve ove cifre, dolazimo do zaključka da će parlamentarci/e, koji u prošlom mandatu nisu radili skoro ništa, od građana Bosne i Hercegovine naplatiti dodatnih 3.370.529,82 KM za svoj nerad, iako su im građani ‘dali otkaz’ u oktobru 2014. godine. Ova cifra je još i veća budući da dva kantona nisu htjela da dostave podatke timu Istinomjera. Da bismo stavili stvari u perspektivu, napomenut ćemo da je ovaj iznos jednak  4095 prosječnih plata u BiH.

Nije nevažno napomenuti i da će poslanici na ovaj način biti privilegovani i kasnije, budući da su poslaničke plate značajno veće od onih u realnom sektoru, što će imati direktan uticaj na visinu njihovih penzija nakon što se penzionišu.

]]>
http://zastone.ba/bijeli-hljeb-platit-cemo-35-miliona-km-za-nerad/feed/ 0
Analiza Koncepta ekonomskog razvoja BiH: Nejasno kako će SDA zaposliti 100.000 građana http://zastone.ba/analiza-koncepta-ekonomskog-razvoja-bih-nejasno-kako-ce-sda-zaposliti-100-000-gradana/ http://zastone.ba/analiza-koncepta-ekonomskog-razvoja-bih-nejasno-kako-ce-sda-zaposliti-100-000-gradana/#comments Fri, 13 Feb 2015 10:13:56 +0000 http://zastone.ba/?p=2999 Predizborni skupovi slika2Sredinom decembra prošle godine SDA je održala tematsku sjednicu Predsjedništva stranke na kojoj je razgovarano o “Programu mjera za privredni rast i zapošljavanje”. Generalni sekretar ove stranke, Amir Zukić tada je najavio skoro predstavljanje programa ove stranke u četiri konkretna sektora:

”U skladu s predizbornim obećanjima već sada, prije uspostavljanja vlasti, krenuli smo parcijalno i po segmentima – namjenska, tekstilna, prehrambena i poljoprivredna industrija – da pravimo programe kako bismo ih iza Nove godine počeli realizirati”, rekao je Zukić.

Ovaj program, koji je 9. januara prezentovao Fadil Novalić, predsjednik Odbora za privredu i finansije Savjeta SDA i predloženi mandatar za sastav Vlade FBiH, podržan je od strane Glavnog odbora SDA.

Istinomjer je došao u posjed ovog dokumenta koji sa svojih 30-ak stranica predstavlja spisak ciljeva i mjera koje se odnose na različite oblasti, od javne potrošnje do socijalne politike. Iako su u njemu predstavljeni ciljevi po određenim segmentima koje je spominjao i Amir Zukić, četiri sektorska programa koja je Zukić najavio su predstavljena veoma šturo i čine tek mali dio ovog dokumenta. Zanimljivo je da je SDA i u svom izbornom programu obećala kako će pripremiti i predložiti strategije kojima će se definirati razvoj drvne, metaloprerađivačke, tekstilne i namjenske industrije te građevinarstva, što se donekle podudara sa Zukićevom najavom.

“Koncept ekonomskog razvoja 2014-2018” sadrži sedam strateških ciljeva: Smanjenje i nadzor javne potrošnje; Smanjenje opterećenosti na rad; Reforme tržišta rada; Poboljšanje poslovnog okruženja; Aktiviranje resursa; Privreda i potpore privrednim aktivnostima; Borba protiv korupcije i Socijalna oblast.

Ovi ciljevi prikazani su tabelarno gdje su podijeljeni na “operativni program”, “aktivnosti i tumačenja”, te “uticajne pokazatelje”, dok su rubrike koje bi trebale definisati nadležno ministarstvo, zakonske propise koji reguliraju datu oblast, kao i vremenske rokove za provođenje mjera, ostale prazne. Tako ni za jednu od predstavljenih mjera nije definirano ko će i u kom roku donijeti potrebne propise za ostvarivanje postavljenih ciljeva.

U pogledu sektora za koje je Zukić najavio posebne programe (poljoprivreda, namjenska, prehrambena i tekstilna industrija), u segmentu koji se odnosi na namjensku industriju, navedene su četiri aktivnosti:

  • Restrukturiranje fabrika koje iskazuju gubitke
  • Uvođenje privatnog kapitala kroz javno-privatno partnerstvo
  • Uvođenje civilnih programa u namjensku proizvodnju
  • Razvoj dobavljačkog lanca u BiH

Iako su definirane kao aktivnosti, ove smjernice zapravo predstavljaju ciljeve bez preciziranih mjera koje će dovesti do njihovog ispunjenja, te se teško mogu smatrati “parcijalnim programom” u segmentu namjenske industrije kakav je najavio Zukić.

U oblasti industrije tekstila, kože i obuće navedena je tek jedna aktivnost, za čije su ispunjenje postavljeni prilično neprecizni indikatori “Broj zaposlenih/nezaposlenih” i “Rast GDP-a”:

Postojeće obaveze od 125 KM na uposlenike sa minimalnom platom podići na 150 KM, ali obuhvatiti sve radnike koji rade na tzv. ciklusnom vremenu.

U oblasti poljoprivrede, Koncept ekonomskog razvoja navodi sedam strateških ciljeva, bez preciziranih aktivnosti na njihovom provođenju:

  • Država kao nosilac razvoja poljoprivrede
  • Sektori od strateškog značaja
  • Voće, stočarstvo, povrtlarstvo…
  • Kvantitativno i kvalitativno povećanje poljoprivredne proizvodnje
  • Jačanje kapaciteta rasadničke proizvodnje
  • Afirmiranje razvoja ruralnog na prirodnom i tradicionalnom
  • Jačanje kapaciteta skladišnih i prerađivačkih centara

Dalje se u ovoj oblasti kao planirane aktivnosti navode:

  • Konzistentna registracija poljoprivrednih proizvođača
  • Formiranje agrofonda/ agrobanke ravnomjerno disperziranog na cijelom prostoru (samo prema registrovanim proizvođačima)
  • Oporezivanje neobrađenoga zemljišta i usmjeravanje sredstava u agrofond

Poticaj plasmana domaćih poljoprivrednih proizvoda kroz:

  • Robne rezerve
  • Program kupujmo domaće
  • Kupovina za državne i javne institucije
  • Isplata socijalnih davanja jednim dijelom u vaučeru za kupovinu domaćih proizvoda

“Poticaj plasmana domaćih poljoprivrednih proizvoda” i “Jačanje kapaciteta skladišnih i prerađivačkih centara” ujedno su i jedine aktivnosti koje se mogu povezati sa prehrambenom industrijom.

Sveukupno, ne može se reći da je ovaj Program ponudio konkretne i razrađene programe u ova četiri sektora, kako je to obećano nakon decembarske sjednice Predsjedništva SDA. Pored toga, brojni su primjeri u kojima su određeni ciljevi predstavljeni kao “aktivnosti”, ali izostaju konkretne mjere za njihovo provođenje. U dijelu dokumenta koji se bavi strateškim ciljem “Poboljšanje poslovnog okruženja” u operativnom programu “Suzbijanje sive ekonomije” se, recimo, kao aktivnosti navode jačanje kontrolnih funkcija, pojednostavljenje zakonskih procedura (“Giljotina propisa”) i program naplate neplaćenih poreza i doprinosa. U ovom segmentu ostalo je nejasno koji zakoni i na koji način će biti pojednostavljeni, te kako će biti poboljšana naplata poreza i doprinosa. Uz to, kao ni u ostalim strateškim ciljevina, nije naveden period u kom će se to desiti.

Još jedan primjer nedorečenosti i nekonkretnosti ovog dokumenta može se vidjeti i u dijelu koji se bavi strateškim ciljem “Aktiviranje resursa” koji govori o privatizaciji državnih kapaciteta. Kao aktivnost za implementaciju ovog cilja navodi se samo da treba “Ubrzati privatizaciju državnih preduzeća i nefunkcionalne imovine po kriteriju buduće efikasnosti naspram cijene.” No, niti se u dokumentu navodi koja su to preduzeća i nefunkcionalna imovina, niti koji su rokovi njihove privatizacije, što znaći da će prije provođenja ove aktivnosti biti potrebno provesti niz koraka od definisanja ovih preduzeća i imovine, do raspisivanja tendera za njihovu prodaju.

Iako sadrži i konkretne mjere, te zakonske propise koje treba mijenjati ili usvojiti, dokument obiluje nekonkretnim smjernicama poput gore navedenih. “Koncept ekonomskog razvoja 2014-2018” donekle nalikuje na akcioni plan za provođenje izbornog programa SDA, ali ima i primjera ponovljenih smjernica iz ovog programa, bez ikakve dodatne razrade obećanja koja je SDA već predstavila uoči Opštih izbora 2014.

Tako su, recimo, u pogledu razvoja malih i srednjih preduzeća samo prepisana obećanja SDA koja predviđaju:

  • Formiranje agencije za razvoj MSP-a na nivou BiH i FBiH;
  • Program povećanja konkurentnosti mikro, malih i srednjih preduzeća (usvajanje međunarodnih standarda i certifikata u skladu sa smjernicama EU);
  • Formiranje fonda za razvoj mikro, malih i srednjih preduzeća (zbog privlačenja i usmjeravanja sredstava IPA i sl. fondova);

Ove odrednice iz izbornog programa SDA pojavljuju se i u “Konceptu ekonomskog razvoja 2014-2018” i to čak u manje razrađenom obliku nego u izbornom programu:

  • Formiranje agencije za razvoj MSP
  • Program povećanja konkurentnosti MSP u skladu sa smjernicama EU
  • Formiranje fonda MSP kompatibilnog sa IPA fondovima

Sa druge strane, u određenim segmentima izborni program SDA je čak bio obuhvatiniji i precizniji od “Koncepta ekonomskog razvoja 2014-2018”, kao recimo u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije, gdje se u izbornom programu navodi čak 36 mjera, uključujući i konkretne zakonske akte, koji su izostali u Konceptu ekonomskog razvoja.

Kako sada izgleda ovaj dokument, veoma je jasno da početak njegove implementacije od početka ove godine, kako je najavio Amir Zukić, neće biti moguć s obzirom da je on u suštini nedovršen, te će biti potreban dodatni rad na definisanju konkretnih koraka za postizanje ciljeva.

Da zaključimo – SDA jeste predstavila program mjera za privredni rast i zapošljavanje, ali je obećanje Amira Zukića ispunjeno tek malim dijelom, budući da od najavljenih sektorskih programa u ovom dokumentu nije mnogo ostalo. Pored toga, program je ostao nedovršen u pogledu definiranja indikatora poput nadležnih institucija, vremenskih rokova i definiranja odgovarajuće legislative za njegovu provedbu. U kontekstu predizbornih obećanja SDA, posebno je zanimljivo da ovaj program, iako navodi povećanje broja zaposlenih kao indikator za provedbu određenih aktivnosti, ne daje nikakvu iole konkretnu procjenu broja novih zaposlenih po sektorima i segmentima, dok je Bakir Izetbegović u svojim predizbornim istupima obećao da će ova stranka, ukoliko osvoji izbore, omogućiti otvaranje 100.000 radnih mjesta.

(Istinomjer.ba)

]]>
http://zastone.ba/analiza-koncepta-ekonomskog-razvoja-bih-nejasno-kako-ce-sda-zaposliti-100-000-gradana/feed/ 0
Godišnjica “Revolucije”- Građani u BiH više nemaju strah od bahate vlasti! http://zastone.ba/godisnjica-revolucije-gradani-u-bih-vise-nemaju-strah-od-bahate-vlasti/ http://zastone.ba/godisnjica-revolucije-gradani-u-bih-vise-nemaju-strah-od-bahate-vlasti/#comments Mon, 09 Feb 2015 11:59:55 +0000 http://zastone.ba/?p=2993 Vlada TK“Tih nekoliko dana koliko su trajali protesti osjećao sam se čovjekom, građaninom i bar u tih nekoliko dana bio sam neki blagi optimista da su promjene na bolje moguće”

 

Najveća društvena mreža na svijetu prije nekoliko dana proslavila je svoj jedanaesti  rođendan. Možda i najzanimljiviji poklon Facebook je dobio od Vlade Republike Srpske i to u vidu novog Zakona o javnom redu i miru a koji je i ovaj virtuelni prostor smjestio pod pojam javnog mjesta.
Sedmog februara navršilo se tačno godinu dana od kad je jedan odistinski javni prostor bio preplavljen izljevom opravdanog nezadovoljstva građana ove zemlje. Tadašnja „bosanska revolucija“ izvela je na ulice desetine hiljada gnjevnih i gladnih ljudi koji su tražili da se nešto u ovoj zemlji promijeni.
Rezultat demonstracija je bila smjena nekoliko kantonalnih vlada, ali i obećanja od strane domaćih političara kako će sve „od sad“ sve biti drugačije. A nije bilo.

U takvom sveopštem gnjevu, građani BiH preživjeli su majske poplave, ali i dočekali Opšte izbore, koji ne da nisu donijeli očekivane promjene, već nisu donijele ni novu vlast.

Bosna i Hercegovina ušla je u četvrti mjesec od izbora bez konstituisanog Savjeta ministara, Federacija BiH još uvijek nema formiranu vladu.

Sedmog februara 2015. godine, dakle tačno na godišnjicu „Revolucije“, na ulicama bosanskohercegovačkih gradova nije se skupilo više od hiljadu građana sveukupno.

Februar 2014 : Februar 2015 – Pojedena godina

Šta se to dogodilo tog sedmog februara 2014. godine a što je rezultiralo eskalacijom bijesa građana BiH prema institucijama vlasti u BiH, a od čega smo očekivali daleko više nego što smo, realno, dobili?

Prošlogodišnji februarski protesti u BiH bili su susret očajnih ljudi i bahate  vlasti koja je sama sebi svrha“kaže za BUKU prof. Enes Osmančević sa tuzlanskog Univerziteta.

“Ljudi su pokušali da skrenu pažnju na probleme opljačkanih fondova i preduzeća, siromaštvo u kome žive i pogubnu povezanost politike, pravosuđa i tajkuna. Vlast nije imala sluha za te poruke i  umjesto razumijevanja, vlast je odgovorila policijskom silom, što je iziritiralo prosvjednike. Tako je, umjesto dijaloga nastupila destrukcija, paljevine, razbijanja… Još jednom je izostalo mirno i postupno rješavanje problema, koje bi zamjenilo višegodišnje, ili višedecenijsko trpljenje koje prerasta u destrukciju.“ kaže Osmančević.

Prema njegovom mišljenju, Bosna i Hercegovina, godinu dana nakon protesta izgleda još sumornije i jadnije. Sve više je siromašnih ljudi i onih na granici siromaštva. Sve više je nezaposlenih.

“Očajni ljudi se kreću od nemila do nedraga, tražeći spas, a vlast je indiferentna i nesposobna da bilo šta riješi. Nezaposlenih je sve više, lične i imovinske sigurnosti sve manje. Sela su prazna, malo ko obrađuje zemlju, proizvodi hranu.Gradovi i kasabe su prenapučeni, prljavi i zapušteni, jedva se održavaju funkcije javnog prijevoza, grijanja, opskrbe”

On kaže da većina čeka čudo, možda i u novim kreditima MMF-a. Niko i ne pomišlja mobilizirati ljude, okrenuti se vlastitim potencijalima i početi teško raditi.

„Umjesto one Čerčilove – “Mogu vam obećati samo krv, znoj i suze”, vlast obećava nemoguće, a očajni ljudi žele povjerovati tim  obećanjima, jer – nada umire posljednja.“ kaže naš sagovornik.

“Prošlogodišnje proteste sam vidio kao logičan nastavak gradjanskog bunta protiv nesposobne kriminalne vlasti u BiH koji je evidentan već nekoliko godina medju svim dijelovima društva” tvrdi za BUKU aktivista Darko Brkan iz Udruženja “Zašto ne”

“Eskalacija nasilja je takodjer bila očekivana, jer smo do toga došli nakon godina protesta i zahtijeva za boljim radom vlasti, a posebno jer su ovim protestima prethodili JMBG protesti i blokada Parlamenta BiH iz juna i jula 2013. godine” kaže Darko Brkan.

Sami protesti su pokazali da su gradjani očajni i spremni na sve, ali i da su predstavnici vlasti po prvi put ozbiljno shvatili gradjane i njihov bijes, te je to rezultiralo i padom četiri kantonalne vlade.

“Mislim da je u tom trenutku to bila velika pobjeda gradjana i potencijal za značajne promjene, ali je u periodu nakon protesta taj potencijal pao zbog različitih razloga” kaže naš sagovornik iz Udruženja “Zašto ne”

Aktivista Darjan Bilić kaže da je februarske proteste u BiH doživio kao pomak naprijed u smislu stvaranja odgovorne vlasti koja djeluje i radi ne samo u interesu političke stranke iz koje dolazi i određenih grupacija koje je podržavaju.

“Tih nekoliko dana koliko su trajali protesti osjećao sam se čovjekom, građaninom i bar u tih nekoliko dana bio sam neki blagi optimista da su promjene na bolje moguće” kaže za BUKU Bilić.

Darjan Bilić
, međutim, kaže da mu BiH izgleda još i gore, ali ne zbog protesta i njihovog eventualnog neuspjeha, već zbog režima koji svima nama upravlja, zbog poplava koje su nas pogodile u maju, a da režim nije prstom mrdnuo da sanira bilo šta.

“Ja se zaista bojim kako će izgledati BiH ako ne bude još i artikulisanijih i hrabrijih društveno-socijalnih dešavanja koji trebaju potaknuti promjene u načinu funkcionisanja vlasti, ovo mislim jer ne postoji princip odgovornosti u funkcionisanju vlasti na bilo kom nivou, a prilike kako u zemlji tako i oko nas su sve gore” kaže naš sagovornik.

Očekivanja nakon Revolucije – Izgubljena još jedna godina

“Od prošlogodišnjih protesta nije se, na žalost, ništa bitnije promijenilo” kaže za naš portal prof. Osmančević.

“Izgubljena je još jedna godina u nerealnim obećanjima diletanata koji su se predstavljali kao eksperti, stranačkih apartačika koji su se prikazivali kao nestranački, samostalni pojedinci, i kao takvi zaposjeli vlast u Tuzlanskom kantonu. Ta kvaziekspertska Vlada TK, obećavala je nemoguće, ono što su očajni ljudi željeli čuti. Na žalost – vlast nije učinila ništa dobro. Tačnije, čini se da su učinili više lošeg nego sve prethodne Vlade TK zajedno” kaže Osmančević.

Jedino što bi pažljivi promatrač mogao pronaći da je neki pozitivan pomak u ovih godinu dana je triježnjenje, tačnije tu i tamo povremena iskra trezvenog, kritičkog mišljenja o potrebi stvaranja novih društvenih odnosa zasnovanih na učenju, radu, novostvorenim vrijednostima i iskrenosti.

„No, to je spor i bolan proces triježnjenja“, kaže Enes Osmančević.

Darko Brkan kaže da je BiH  trenutno u stalnom padu na svaki način, vlast nije još formirana, a skoro 4 mjeseca nakon izbora, svi pokazatelji govore da smo u goroj situaciji nego ranije, a još nije jasno koja će biti strategija nove vlasti za oporavak.

„Jedino sto je potencijalna šansa jeste novi pristup EU našoj državi, koji bi mogao otvoriti put ka nužnim i bolnim reformama koje jedine mogu donijeti poboljšanje, kao i osjećaj u javnosti da je trenutna situacija neodrživa, te da gradjani sada konačno znaju način kako da “razgovaraju” sa vlastima ukoliko nisu zadovoljni“ tvrdi Brkan za BUKU.

Pozitivni efekti protesta su veoma malo vidljivi, prije svega zbog toga što je postprotestni proces vodjen pogrešno, i u smislu strategije i u smislu ciljeva.

“Izgradnja pokreta iz onoga sto se desilo je moguća isključivo kroz jasnu strategiju i korištenje potencijala i nezadovoljstva nastalog na protestima, a to je propušteno iscrpljivanjem gradjana bez jasno postavljenih ciljeva. Ako se mislilo dugoročnije djelovati na politicke procese, onda je to bilo moguće jedino kroz ukljucivanje u politički proces, tj. jedino kroz podršku odredjenih političkih programa ili pravljenje svojih platformi” navodi Brkan.

“Rezultata nije bilo u onom smilu kojem smo svi očekivali, no process stvaranja kritične mase koja treba da iznjedri pozitivne društvene procese tada je zapravo počeo”, kaže Darjan Bilić.

“Radnici i ostale marginalizovane populacije poslije februara prošle godine nemaju strah od protesta i uvidjeli su da bez artikulisane akcije pa i na ulici nema pomaka naprijed. Donekle se promijenila i retorika režima koji je i izazvao proteste i bio njihov katalizator jer sa ljudima se ne komunicira samo putem zakona i policije” kaže aktivista Darjan Bilić.

Kako dalje?

Naši sagovornici saglasni su u jednom, BiH nije mnogo odmakla naprijed, štaviše u mnogim segmentima situacija je još i gora. Ali kako naprijed? Da li nova vlast može očekivati nove izljeve nezadovoljstva u situaciji kada je ona postala svjesnija mogućih demonstracija, svjesnija da ljudi itekako mogu postati subjekat a ne ne isključivi svjedok teške situacije u kojoj se nalazi ova zemlja. Kako dakle dalje?

Darjan Bilić tvrdi da “režim zadnjih godinu dana proganja, legitimiše, sudi, tuži i maltretira sudionike protesta misleći da će na taj način sebe održati na vlasti to nam pokazuje da režim koristi isključivo represiju i zastrašivanje”

“Izljev nezadovoljstva, sam po sebi, nije dovoljan, njega treba dobro artikulisati i on treba biti istrajan i dugotrajan. Plenumi su pokušali prošle godine ali opet se pokazalo da režim nije dobar sagovornik u socijalnom dijalogu, a nepostojanje sindikata i civilnog sektora dodatno otežava društvene promjene. Protesti na kojim će se paliti da bi se palilo ili na kojim će se mlatiti, da bi se mlatilo, neće donijeti rezultate koje bismo mi voljeli” kaže Bilić.

Darko Brkan misli da je neizbježno da bi se protesti mogli ponovo desiti i to u slučaju da se stvari značajno ne promijene.

“A mislim da vlast ne može biti rigoroznija nego sto je bila u februaru, ako želi održati i privid demokraticnosti koji sad ima. Mislim da ipak treba upozoriti vlast koja je u formiranju da ih ovo može čekati, ali im treba dati nešto vremena da počnu raditi i pratiti ih stalno.Ukoliko se stvari značajno ne promijene, moguće je da ćemo imati veoma vrelo ljeto, pa mozda čak i proljeće.” kaže Darko Brkan.

“Opcija incidenata i nemira nikada nije isključena.Tu opciju razrađuju i vlast i prosvjednici” zaključuje za BUKU prof. Enes Osmančević.

“Upravo u ovakvim situacijama bilo bi dobro da prevlada razum, i umjesto iracionalnosti treba doći do izražaja državnička mudrost s jedne,  i stvarni  liderski autoritet vođa iz naroda, s druge strane. Naravno da se nameće pitanje da li i koliko imamo takvih, snažnih ličnosti i na jednoj i na drugoj strani?” pita se prof. Osmančević.

Iako se na obilježavanju godišnjice februarskih protesta okupilo znatno manje ljudi, narod se u neku ruku “osilio”- gotovo pa svakodnevno po gradovima na ulice izlaze nezadovoljni radnici propalih preduzeća. Svijest da se može izaći i protestvovati,  prošlogodišnjim demonstracijama dodatno je pojačana. I to što vlast zna, da ljudi izlaze na ulice, je velika stvar. Ipak sam tok demonstracija i ono što slijedi nakon moraju biti dobro artikulisani, i ciljani.

 

Autor: Elvir Padalović, 6yka.com

]]>
http://zastone.ba/godisnjica-revolucije-gradani-u-bih-vise-nemaju-strah-od-bahate-vlasti/feed/ 0
Popis 2013. u BiH – Objavljivanje podataka “Iskustva iz regiona i mogućnosti upotrebe i vizualizacije podataka” http://zastone.ba/popis-2013-u-bih-objavljivanje-podataka-iskustva-iz-regiona-i-mogucnosti-upotrebe-i-vizualizacije-podataka/ http://zastone.ba/popis-2013-u-bih-objavljivanje-podataka-iskustva-iz-regiona-i-mogucnosti-upotrebe-i-vizualizacije-podataka/#comments Mon, 09 Feb 2015 11:23:07 +0000 http://zastone.ba/?p=2990 U.G. „Zašto ne“ Vas poziva da prisustvujete jednodnevnoj konferenciji o Popisu stanovništva u BiH 2013. godine pod nazivom:

Popis 2013. u BiH
Objavljivanje podataka: Iskustva iz regiona i mogućnosti upotrebe i vizualizacije podataka

popis_2013Konferencija će se održati u četvrtak 19.02.2015. godine u prostorijama Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu (Zmaja od Bosne bb – plava zgrada), sa početkom u 11:00 sati.

Ova konferencija, koja se održava pod pokroviteljstvom Ambasade Velike Britanije u BiH, ima za cilj da kroz dvije panel diskusije sa relevantnim učesnicima i učesnicama, da doprinos javnom dijalogu na temu prezentacije i upotrebe podataka sa Popisa stanovništva, stanova i domaćinstava koji je u BiH proveden u oktobru 2013. godine, a čija bi zvanična objava trebala uskoro započeti. Na ovoj konferenciji će prisustvovati predstavnici i predstavnice statističkih agencija iz regiona, regionalni eksperti na polju predstavljanja, organizacije i vizualizacije podataka, kao i predstavnici i predstavnice nevladinih organizacija i medija.

Agenda:

11:00 – 11:15  Otvaranje konferencije

11:15 – 13:00  Panel diskusija: Zvanično objavljivanje i korištenje podataka sa popisa

Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Hrvatske
Fadil Fatić, zamjenik direktora Agencije za statistiku BiH
Slavka Popović, zamjenica direktora Agencije za statistiku BiH
Gordana Radojević, direktorica Zavoda za statistiku Crne Gore – Monstat
Tijana Comić, projekt menadžerica Republičkog zavoda za statistiku Srbije

Moderacija: Dalio Sijah, urednik portala Popismonitor.ba, U.G. „Zašto ne“

Pauza: 13:00 – 13:20

13:20 – 15:00  Panel diskusija: Vizualizacija podataka sa popisa

Feđa Kulenović, IT ekspert, USAID program za jačanje nezavisnih medija koji provodi Internews
Dragan Koprivica, direktor Centra za demokratsku tranziciju Crne Gore
Uroš Krčadinac, istraživač novih medija i doktorant Beogradskog univerziteta

Moderacija: Tijana Cvjetićanin, koordinatorica istraživanja U.G. “Zašto ne”

Oba panela će ponuditi prisutnima, da kroz Q&A sesije, postave pitanja učesnicima/ama diskusija.

Molimo Vas da nam svoje prisustvo potvrdite putem telefona +387 33 618 461 ili e-maila: info@zastone.ba, do petka 13. februara.

]]>
http://zastone.ba/popis-2013-u-bih-objavljivanje-podataka-iskustva-iz-regiona-i-mogucnosti-upotrebe-i-vizualizacije-podataka/feed/ 0
Analiza Istinomjera: Godišnjica protesta – Bez revizije privatizacije i ukidanja privilegija zvaničnika http://zastone.ba/analiza-istinomjera-godisnjica-protesta-bez-revizije-privatizacije-i-ukidanja-privilegija-zvanicnika/ http://zastone.ba/analiza-istinomjera-godisnjica-protesta-bez-revizije-privatizacije-i-ukidanja-privilegija-zvanicnika/#comments Sun, 08 Feb 2015 10:33:33 +0000 http://zastone.ba/?p=2987 protesti-400x300Jučer se navršila godina dana od izbijanja velikih socijalno-ekonomskih protesta u BiH, kada su desetine hiljada prevarenih građana/ki, obespravljenih radnika/ca, osiromašenih penzionera/ki i mladih na ulicama ispoljili godinama nakupljano nezadovoljstv, prvo u Tuzli, a potom i u drugim gradovima širom BiH. Tada je došlo do kamenovanja i paljenja zgrada kantonalnih Vlada u Tuzli, Sarajevu, Zenici, Mostaru, Bihaću, ali i do paljenja drugih zgrada poput Predsjedništva BiH, Gradske uprave Mostara, te kancelarija SDA i HDZ-a u ovom gradu. Iako su građanski protesti prije godinu dana srušili vlade u četiri kantona – Sarajevskom, Unsko-sanskom, Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom, te postavili pred vlasti na svim nivoima brojne zahtjeve, od tada do danas do velikih promjena nije došlo.

Istinomjer ovom analizom donosi presjek zahtjeva građana postavljenih nakon protesta pred Vladu FBiH i Vladu Kantona Sarajevo, sa aktivnostima i konkretnim koracima koje (ni)su vlade i druge nadležne institucije napravile kako bi ih ispunile.

Početni zahtjev mreže Plenuma u FBiH bila je ostavka federalne vlade. Vlada FBiH je odbila ovaj zahtjev, uz obrazloženje koje je dala u svom Izjašnjenju o zahtjevima plenuma građana/ki FBiHda je Vladi FBiH već izglasano nepovjerenje od strane Predstavničkog doma Parlamenta FBiH u februaru 2013. godine, zbog čega “Vlada FBiH funkcioniše u tehničkom mandatu, te dodatni čin podnošenja ostavke ne bi ništa promijenio.”

Prihvatanjem ostavke premijera Suada Zeljkovića, 12. februara, Vlada KS dobila je status vlade u ostavci, međutim nijedna politička partija nije predložila mandatara za formiranje nove vlade. Nedobijanjem podrške Skupštine izostalo je imenovanje ministara obrazovanja, tako da je Vlada u ostavci u posljednjoj godini mandata radila bez ministra obrazovanja, a funkciju premijera i ministra finansija obavlja je jedna te ista osoba. Tako je Vlada KS formalno dala ostavku, ali faktički nastavila da radi u skoro nepromijenjenom sastavu.

Jedan od glavnih zahtjeva plenuma širom FBiH bila je trenutna obustava svih privatizacijskih procesa i rasprodaje javnih dobara, te revizija dosadašnje privatizacije i procesuiranje odgovornih za kršenje radničkih i drugih prava.

Odgovarajući na zahtjeve Plenuma građana i građanki FBiH, Vlada FBiH navela je da ne planira vršiti prodaju velikih javnih profitabilnih preduzeća, kao što su elektroprivrede ili telekomi. Iz Vlade su tada naveli da postoji mogućnost prodaje ograničenog broja vladinih udjela u preduzećima u kojima Vlada FBiH ima manjinske udjele, te da se u pojedinim neprivatiziranim preduzećima, zbog jako teške situacije, vrši prodaja određene imovine isključivo u svrhu izmirenja obaveza prema PIO i sprečavanju propadanja preduzeća.

Kada je u pitanju revizija privatizacije, Vlada je naglasila da se proces uspostave Agencije za reviziju privatizacije nalazi u završnoj fazi i početak njenog rada se može očekivati uskoro. No, od ove najave nije bilo ništa. Uspostava ove agencije predviđena je Zakonom o reviziji privatizacije državnog kapitala u privrednim društvima i bankama u FBiH, koji je usvojen još 2012. godine. U februaru 2014. godine, Federalna vlada donijela je Uredbu o osnovama organizacije i načinu poslovanja Agencije za reviziju privatizacije u Federaciji BiH, a krajem augusta 2014. godine vlada je donijela Odluku o odobravanju izdvajanja 250.000 KM Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije iz Tekuće rezerve Vlade Federacije, kao inicijalna sredstva za aktivnosti u vezi s registracijom i početkom rada Agencije za reviziju privatizacije. Ove aktivnosti uključuju dobijanje statističke šifre djelatnosti, otvaranje bankovnog računa, dobijanje ID broja Poreske uprave, kao i opremanje prostora i nabavku stalnih sredstava i kancelarijskog materijala. No, ni pet mjeseci kasnije, Agencija za reviziju privatizacije, iako formalno uspostavljena, nije započela sa svojim radom.

Kada je u pitanju drugi dio ovog zahtjeva, koji se odnosi na procesuiranje odgovornih počinitelja za kršenja radničkih i drugih prava, vlade jesu napravile neke početne korake na ovom planu, ali su rezultati izostali. U aprilu 2014. godine, vlade FBiH i KS su zatražile od nadležnih tužilaštava da se u što kraćem roku očituju o svim izvještajima koji su im dostavljeni od strane Finansijske policije FBiH i drugih institucija Federacije BiH u vezi sa sumnjama na zloupotrebe u postupku privatizacije. Od tužilaštava je tada zatraženo donošenje konačnih tužilačkih odluka u vezi sa ovim predmetima, a usvojena je i inicijalna lista privrednih subjekata na koje tužilaštva trebaju obratiti posebnu pažnju, koja je naknadno dva puta dopunjena.

Na zahtjev Vlade FBiH očitovalo se pet kantonalnih tužilaštava, kako je navedeno na 131. sjednici Vlade FBiH, održanoj 10. septembra 2014. Vlada FBiH je tada najavila da će i u preostalih pet kantona urgirati da tužilaštva dostave izvještaje o krivičnim djelima u postupcima privatizacije, te da će upoznati javnost i Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH o učinkovitosti tužilaštava u donošenju konačnih tužilačkih odluka. Od tada do danas održano je 27 sjednica Vlade FBiH, ali ni na jednoj od njih javnost nije upoznata sa rezultatima rada tužilaštava u predmetima kriminalnih privatizacija.

protestiRevizija privatizacije i procesuiranje odgovornih za kršenje radničkih prava bio je i jedan od zahtjeva Plenuma građana i građanki Sarajeva, a o njemu je Skupština KS na sjednici održanoj 24. februara 2014. godine usvojila zaključak po kojem je Agenciji za privatizaciju Kantona Sarajevo naloženo da u roku od 7 dana dostavi Skupštini sve ugovore o privatizaciji. Agencija za privatizaciju je dana 18.02.2014. godine dostavila ugovore po zaključku Skupštine. Dostavljeni spisak je proslijeđen Tužilaštvu i MUP-u KS.

Prema “Informaciji o stepenu realizacije skupštinskih zaključaka za čiju je realizaciju zadužena Vlada KS”, sa 34. Redovne sjednice Skupštine KS, za praćenje realizacije navedenih zaključaka i podnošenje izvještaja zadužen je Sekretar Skupštine KS, Abid Kolašinac. Na ovoj sjednici Kolašinac je rekao:

“Mi smo te ugovore dobili i dostavili ih Tužilaštvu i MUP-u. I radi se o 255 ugovora. Od MUP-a dobili smo informaciju u kojoj stoji da su podnešene krivične prijave i službeni izvještaji kantonalnom Tužilaštvu. Tu smo informaciju dobili 19.03. i radi se o 47 krivičnih prijava za 47 preduzeća odnosno privrednih subjekata koji su dostavljeni Tužilaštvu. Sada očekujemo od Tužilaštva da ono reaguje po tim prijavama”, rekao je Kolašinac.

Istinomjer je poslao upit i Tužilaštvu KS u vezi sa ovim zaključkom Skupštine KS, no odgovor na pitanje u vezi sa procesuiranjem predmeta privatizacije javnih preduzeća u KS nismo dobili. Nakon više pokušaja da kontaktiramo Tužilaštvo po ovom pitanju, služba za odnose sa javnošću Tužilaštva KS nam je saopštila da je glavna tužiteljica zauzeta i da je u toku interna reorganizacija ove institucije.

Građani i građanke su dalje zahtijevali ukidanje beneficija u institucijama i organima javne uprave na svim nivoima, uključujući naknade na plaće nakon prestanka javne funkcije (tzv. „bijeli hljeb”), te naknade za odvojeni život od porodice i smještaj u mjestu rada za funkcionere. Izjašnjavajući se na te zahtjeve, Vlada FBiH najavila je da razmatra mogućnost reduciranja prava na ”bijeli hljeb”, da te će u tom pravcu uputiti prijedloge Parlamentu FBiH. No, vlada se istovremeno ogradila od potpunog ispunjavanja ovog zahtjeva, s obzirom da je u izjašnjenju o ovom zahtjevu napisano da “Zakon o sukobu interesa onemogućuje izabranim zvaničnicima obavljanje niza poslova nakon prestanka mandata. Uobičajna je europska praksa, da se izabranim dužnosima po prestanku funkcije omogući naknada za određeni period, u slučajevima da oni nemaju nikakva druga primanja.” Od aprila 2014, kada je objavila ovo izjašnjenje, Vlada FBiH nije pokrenula nikakvu inicijativu za ukidanje “bijelog hljeba”, niti je ova privilegija ikada dovedena u pitanje.

Ništa se nije promijenilo ni u odnosu na druge privilegije koje uživaju predstavnici/e izvršne i zakonodavne vlasti u Federaciji BiH. Štaviše, upravo se 4 ministra federalne Vlade nedavno našlo u centru skandala, kada je otkriveno da su sami sebi odobrili naknadu za iznajmljivanje stana, iako su sva četvorica vlasnici sopstvenih stanova u gradovima u kojima rade.

Pored zahtjeva za ukidanjem pomenutih privilegija, zahtjev plenuma bilo je i ukidanje mjesečnih naknada za rad članova upravnih odbora, komisija i drugih upravnih tijela u javnim preduzećima kojima su osnivači institucije vlasti Federacije BiH iz sredstava budžeta. U odgovoru na ovaj zahtjev, federalna vlada je navela da je u martu 2014. godine uputila u parlamentarnu proceduru Nacrt zakona o plaćama i drugim materijalnim pravima članova organa upravljanja i drugih organa i institucija Federacije Bosne i Hercegovine, javnih preduzeća i drugih privrednih društava u većinskom vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine, kojim bi se u sistem plata i naknada u organima upravljanja uvela “veća transparentnost”, ali bez konkretnog odgovora na to da li će se ove naknade ukinuti ili smanjiti. No, iako je nacrt usvojen u Predstavničkom domu još 08.07.2014. on se nikada nije našao na dnevnom redu Doma naroda i aktivnosti na usvajanju ovog zakona su nakon toga prestale.

Vlada FBiH je također najavila da će usvojiti Uredbu o načinu osnivanja i utvrđivanju visine naknada za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade i rukovoditelja federalnih organa državne službe, kojom će se precizno definirati način i potreba za osnivanjem radnih tijela, te ograničiti naknade za učešće u istim. Ova je uredba usvojena u junu 2014, a zatim izmijenjena u oktobru i dopunjena u novembru prošle godine. Generalni troškovi administracije u ovom mandatu nisu smanjeni.

I Skupština KS usvojila je na sjednici 24.02.2014. godine, zaključak u vezi zahtjeva Plenuma građana i građanki prema kojem je Vlada KS, odnosno Ministarstvo finansija dužno u roku od 10 dana izvršiti analizu primjene zaključka da plata vršioca javnih funkcija svede na dvije prosječne plate u KS.

Prema onome što se navodi u Izvještaju o monitoringu rada Vlade KS koji provodi CCI, nakon protesta, poslanici su smanjili platu za 20%, ali to nije bio slučaj sa članovima kantonalne Vlade.

Predsjedavajuća Skupštine i premijer KS imaju isti koeficijent za obračun plate tako da im je ista i osnovna plata u iznosu od 2704 KM, dok zamjenik predsjedavajuće ima osnovnu plaću 2622 KM, a ministri u Vladi KS 2484 KM. Profesionalno angažirani zastupnici u Skupštini KS, prema ovom zakonu imaju osnovnu platu u iznosu 2152 KM, što je predstavljalo povećanje za 737 KM u odnosu na dosadašnju osnovnu plaću koja je iznosila 1415.62 KM. Ovim usklađivanjem došlo je do smanjenja paušala u Skupštini KS koji sad iznosi 522 KM. U skladu sa zahtjevima plenuma građana za smanjenje plata nosiocima najvećih javnih funkcija u KS, prihvaćena je inicijativa da se plate profesionalnim poslanicima smanje za 20%, odnosno za iznos oko 450 do 540 KM.

No, izvršna vlast u Kantonu Sarajevo nije postupila na isti način. Štaviše, usklađivanjem kantonalnog zakona sa federalnim Zakonom o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije BiH prema kojem je definisano kako će kantoni propisati iste koeficijente za ista radna mjesta u okviru istih platnih razreda za državne službenike i namještenike kao što je to definisano i federalnim zakonom, došlo je, zapravo, do povećanja plata u administraciji Kantona Sarajevo.

Prosječna plata u KS u decembru 2013. iznosila je 1.048 KM, da bi u maju 2014. pala na 1.038 KM, a nastavila je padati i u avgustu 2014. kada je iznosila 1.031 KM. U septembru i oktobru 2014 (zadnji dostupni podaci) je iznosila 1.027, odnosno 1.037 KM. Upoređujući ove iznose sa visinom plata državnih službenika, iz ovih podataka je jasno da plate zvaničnika u Vladi KS nikada nisu svedene na iznos 2 prosječne plate u kantonu.

U pogledu racionalizacije troškova Skupština KS je usvojila i zaključak prema kojem se Vladi KS i upravljačkim strukturama svih javnih institucija naložilo da u roku od 10 dana dostave prijedlog racionalizacije korištenja motornih vozila i službenih putovanja za 2014. godinu. Po ovom pitanju obratili smo se sekretarijatu Skupštine KS, gdje nam je rečeno da kantonalna vlada nikada nije dostavila Skupštini prijedlog racionalizacije korištenja motornih vozila i službenih putovanja za 2014. godinu. Što se tiče Skupštine, istakli su kako nije bilo službenih putovanja u 2014. godini.

Među zahtjevima plenuma našli su se i zahtjevi vezani za fiskalni sistem, kao što je uvođenje progresivnih poreznih stopa, to jest oporezivanje vezano za visinu dohotka, odnosno ostvarenu dobit, te zahtjev da se prema državnom parlamentu pokrene inicijativa za uvođenje diferencirane stope pdv-a, uz nultu stopu za osnovne životne namirnice. Odgovor Vlade FBiH na ove zahtjeve bio je prilično neodređen, uz jasno ograđivanje od mogućnosti uvođenje nulte stope PDV-a, sa obrazloženjem “da bi uvođenje tzv. nulte stope PDV-a na osnovne proizvode umanjilo prihode na računu UIO-a za preko 45% što bi bilo nemoguće nadoknaditi povećanjem druge stope PDV-a. To bi uzrokovalo nenadoknadiv manjak sredstava u budžetima na svim nivoima, što bi imalo negativne posljedice na ukupnu javnu potrošnju.”

Iako je poreska reforma 2010. imala bitno mjesto u izbornim programima svih vladajućih stranaka, tokom proteklog mandata nije urađeno ništa da do nje i dođe, bilo na entitetskom nivou (direktno oporezivanje), bilo na nivou države (PDV). Ta se situacija nije promijenila ni nakon februarskih protesta i martovskih zahtjeva plenuma, te je poreski sistem i danas nepromijenjen u odnosu na početak prošlog mandata.

Pored fiskalne reforme, od Vlade FBiH traženo je i hitno usklađivanje penzija sa rastom prosječne plate u Federaciji, te uvezivanje radnog staža osobama koje su stekle uslove za penziju. Umjesto preuzimanja obaveze da ispuni ovaj zahtjev, Vlada FBiH se u svom odgovoru pohvalila, između ostalog, usvajanjem Zakona o vraćanju duga prema Fondu PIO/MIO od 180 miliona KM i redovnom otplatom ovog duga, a  spomenuto je i povećanje penzija “dva puta po 5 posto, čime je obezbijeđeno da prosječne penzije rastu brže u odnosu na prosječne plate u FBiH. U 2010. godini prosječna penzija je iznosila 42,36% prosječne plate, dok je u februaru ove godine taj omjer iznosio 44,42%.” Ovaj odgovor je, međutim, bio nepotpun i tek djelimično tačan, s obzirom da su penzije u međuvremenu padale i da je tek u januaru 2014. godine, nakon što je Vlada FBiH usvojila rješenja kojima su penzije povećane za 5%, prosječna penzija u FBiH povećana na 364,90 KM. Prosječna plata je tada iznosila 850 KM, pa se tako odnos prosječne penzije sa prosječnom platom povećao na 42.92%, to jest približio se odnosu kakav je i zatečen na početku prethodnog mandata. Pri tome treba napomenuti da je ovakav “rezultat” daleko od, recimo, obećanja SDP-a da će odnos prosječne penzije i plate podići na 65%. Pored toga, od ukupnog duga prema Fondu, do oktobra 2014. otplaćeno je oko 68,5 miliona KM.

U pogledu uvezivanja radnog staža, vlada je najavila da radi na Zakonu o uvezivanju radnog staža i modelu finansiranja implementacije tog zakona, za koji je, kako je navedeno, potrebno obezbijediti više od 600 miliona KM. Do ovog trenutka takav zakon nije usvojen.

Zahtjev plenuma da se trenutno obustavi zaduživanje kod međunarodnih i domaćih banaka i fondova radi kreditiranja javne potrošnje na području FBiH, Vlada FBiH je u startu ocijenila kao nerealan, te izjavila da bi posljedice ovakve odluke “bile značajne po finansijske tokove u FBiH, došlo bi do značajnih poremećaja budžetskih plaćanja, te bi bili ugroženi i vanbudžetski fondovi. To bi dalje utjecalo na značajno smanjenje ekonomske aktivnosti i prouzrokovalo novu recesiju.” U svom izjašnjenju, Vlada FBiH je također najavila da će smanjiti vanjski dug za dodatnih 230 miliona KM, no on je i nakon aprila 2014. nastavio da raste.

Nakon pregleda (ne)urađenog, prisjetićemo se još samo brojnih istupa kandidata/kinja vladajućih partija na Opštim izborima 2014. godine, koji su se utrkivali u tvrdnjama o tome ko je više učinio da ispuni zahtjeve demonstranata/kinja. Ni danas, kao ni prije 4 mjeseca, nijedna od vladajućih partija nema pokriće za takve tvrdnje, što svakako najbolje znaju sami građani i građanke u čijim se životima ništa nije promijenilo ni godinu dana nakon najvećih protesta viđenih u BiH.

]]>
http://zastone.ba/analiza-istinomjera-godisnjica-protesta-bez-revizije-privatizacije-i-ukidanja-privilegija-zvanicnika/feed/ 0
Vlada RS: Zatvor za tweet http://zastone.ba/vlada-rs-zatvor-za-tweet/ http://zastone.ba/vlada-rs-zatvor-za-tweet/#comments Wed, 28 Jan 2015 23:09:15 +0000 http://zastone.ba/?p=2984 imagesPrijedlog Zakona o javnom redu i miru u RS u posljednjih je par dana uzburkao strasti, budući da se u obrazloženju zakona navodi da se definicija pojma ‘javno mjesto’ proširuje i na društvene mreže, objašnjavajući to činjenicom da se na društvenim mrežama vrše organiziranja određenih prekršaja javnog reda i mira. Pored toga, novim zakonom uvode se kazne zatvora za prekršaje za koje su ranije bile predviđene isključivo novčane kazne, što bi za posljedicu moglo imati kažnjavanje online aktivnosti kao kršenja javnog reda i mira i to čak i zatvorskim kaznama.

Ovakve izmjene zakona sa pravom su zabrinule javnost, naročito ako se prisjetimo kako je MUP RS reagovao na online podršku JMBG protestima 2013. godine. Vlasti u RS su i u posljednjih nekoliko mjeseci jasno pokazale da ne prezaju od ograničavanja medijskih sloboda ukoliko će im to obezbijediti dalji ostanak na vlasti. Ovim prijedlogom Zakona o javnom redu i miru, dodatno se udara na vjerovatno posljednju slobodnu medijsku teritoriju u Republici Srpskoj, internet. Ukoliko se ovaj prijedlog usvoji, to će de facto značiti da građani/ke koji/e se ne slažu sa politikom Vlade i recimo, sa svog ličnog računa na društvenim mrežama pozovu istomišljenike na protest, mogu završiti iza rešetaka.

Odgovarajući na brojne kritike prijedloga novog zakona i optužbe da su nove mjere atak na privatnost i slobodu govora, premijerka RS, Željka Cvijanović, izjavila je da je zakon još u formi nacrta bio u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kada je bio otvoren za sve moguće intervencije. „On je prošao sve svoje procedure, i to u julu, prije ljetne pauze. Ne znam zašto nije u tom periodu izazvao bilo kakvu reakciju“, rekla je Cvijanović i tom prilikom izrekla još jednu neistinu.

Naime, iako je istina da je Nacrt zakona prošao proceduru u julu 2014. godine, Prijedlog Zakonaje napisan u decembru 2014, a usvojen u januaru 2015. godine i u odnosu na Nacrt u njemu sa napravljene vrlo bitne izmjene, a tiču se upravo dodavanja kazne zatvora za kršenje ovog zakona. U samom zakonu su pobrojane konkretne razlike između prijedloga i nacrta:

VI RAZLIKE PRIJEDLOGA U ODNOSU NA NACRT ZAKONA

Narodna skupština Republike Srpske je, na 35. redovnoj sjednici održanoj 2. jula 2014. godine, utvrdila Nacrt zakona o javnom redu i miru. Kao rezultat usaglašavanja sa odredbama Zakona o prekršajima Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 63/14), koji je u međuvremenu, dana 26. jula 2014. godine, stupio na snagu, Prijedlog zakona u odnosu na Nacrt izmijenjen je u čl. 3, 8, 11, 12, 16, 23, 24, 26, 31. i 32.

U članu 3. poslije riječi: „izriču se“ dodaju se riječi: „kazna zatvora“.

U članu 8. poslije riječi: „800 KM“ dodaju se riječi: „ili kaznom zatvora do 30 dana“.

U članu 11. poslije riječi: „900 KM“ dodaju se riječi: „ili kaznom zatvora do 30 dana“.

U članu 12. u stavu 1. poslije riječi: „1.200 KM“ dodaju se riječi: „ili kaznom zatvora do 40 dana“.

U članu 12. u stavu 2. poslije riječi: „1.600 KM“ dodaju se riječi: „ili kaznom zatvora do 60 dana“.

U članu 16. poslije riječi: „1.200 KM“ dodaju se riječi: „ili kaznom zatvora do 40 dana“.

U članu 23. poslije riječi: „1.500 KM“ dodaju se riječi: „ili kaznom zatvora do 40 dana“.

U članu 24. poslije riječi: „1.500 KM“ dodaju se riječi: „ili kaznom zatvora do 60 dana“.

U članu 26. u stavu 2. poslije riječi: „1.200 KM“ dodaju se riječi: „ili kaznom zatvora do 40 dana“.

U članu 31. poslije riječi: „novčane kazne propisane za taj prekršaj“ dodaju se riječi: „ili kaznom zatvora od 60 dana“.

Dakle, čak i ako na Nacrt Zakona nije bilo primjedbi, očigledno je da se na Prijedlog zakona nisu mogle dati nikakve sugestije u julu mjesecu, budući da je od pisanja prijedloga do njegovog usvajanja prošlo tek nešto više od mjesec dana, te je ova izjava premijerke Cvijanović neistinita.

Zanimljivo je da je MUP RS, baš kao i u slučaju kupovine poslanika, stao uz premijerku i podržao isto ono neistinito “tumačenje” procesa usvajanja zakona koje je iznijela Željka Cvijanović. Usaopštenju MUP-a RS povodom polemika o novom zakonu navodi se da je “Narodna skupština RS-a na sjednici 2. jula 2014. godine utvrdila Nacrt zakona o javnom redu i miru i da je on bio dostupan javnosti na zvaničnoj internet stranici MUP RS-a i parlament RS-a, radi dostavljanja eventualnih primjedbi, prijedloga i sugestija”, ignorišući ogromne razlike između  prijedloga zakona i nacrta koji nije sadržao uvođenje zatvorskih kazni za prekršaje.

 

(Istinomjer.ba)

]]>
http://zastone.ba/vlada-rs-zatvor-za-tweet/feed/ 0
Istinomjer analiza: NSRzB – Hapšenje Lijanovića upropastilo sve šanse BiH http://zastone.ba/nsrzb-hapsenje-lijanovica-upropastilo-sve-sanse-bih/ http://zastone.ba/nsrzb-hapsenje-lijanovica-upropastilo-sve-sanse-bih/#comments Wed, 28 Jan 2015 10:54:16 +0000 http://zastone.ba/?p=2979 Lijanovic-400x300Narodna stranka „Radom za boljitak“ je, povodom odluke Ustavnog suda BiH o neosnovanosti pritvora Jerka Ivankovića Lijanovića i ostalih, konstatovala kako je hapšenje čelnika NSRZB zapravo bio pokušaj da se ova stranka spriječi u provođenju svog izbornog programa. NSRZB je otišao i korak dalje, pa zaključio da će ovakvo osujećivanje njihove „sigurne“ izborne pobjede imati „katastrofalne posljedice“ za građane BiH.

Nakon prošlogodišnjeg hapšenja Jerka Ivankovića Lijanovića, Slave Ivankovića Lijanovića, Milorada Bahilja, Joze Sliškovića i Mirjane Šakote, Sud BiH je uhapšenima odredio pritvor koji je trajao mjesec i po dana. Ivanković-Lijanović i ostali podnijeli su apelaciju Ustavnom sudu BiH na rješenje Suda BiH kojim im je tada određen pritvor. Ustavni sud je djelimično uvažio ovu apelaciju i donio odluku da je rješenje o pritvoru bilo neutemeljeno, te da je sadržalo elemente povrede Ustava BiH i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Ubrzo nakon što je odluka Ustavnog suda BiH dostavljena braniocima osumnjičenih, oglasila se i Lijanovićeva stranka, saopštenjem za javnost naslovljenim „Niko nas neće zaustaviti u borbi za boljitak građana BiH“, u kom se navodi kako je ovakva odluka Ustavnog suda potvrda da se radilo „o očitom političkom hapšenju čelnika jedne političke stranke“.

Iako se odluka Ustavnog suda nije odnosila na samo hapšenje, već na određivanje pritvora Jerku Ivankoviću Lijanoviću i ostalima, ova tvrdnja ipak nije najzanimljiviji dio saopštenja NSRZB. Ono što je mnogo interesantnije je daljnje obrazloženje pretpostavljenih skrivenih motiva iza hapšenja i pritvaranja Lijanovća:

Takav scenarij za cilj je jedino imao sprječavanje pobjede Boljitka na Općim izborima 2014. i provođenje Programa za 10. Neutemeljeno privođenje Boljitkovih zvaničnika, ostavilo je ogromne posljedice za građane BiH i njihovu budućnost. Program za 10 koji garantira ukinuti kantone i ojačati lokalnu samoupravu, ukinuti doprinose na plate u proizvodnom sektoru, osigurati proizvodnju dovoljne količine hrane za potrebe vlastitog stanovništva, maksimalno iskoristiti domaće potencijale za proizvodnju energije, obezbjediti završetak izgradnje saobraćajne infrastrukture, osigurati računala svoj djeci u procesu obrazovanja, osigurati svim građanima zdravstveno osiguranje, smanjiti korupciju uvođenjem e-uprave, osigurati dječiji doplatak za svako dijete i radnim ljudima vratiti vjeru i dostojanstvo da žive od svog radanije odgovarao političkoj konkurenciji i onima koji već više od dvadeset godina BiH guraju u sve dublju katastrofu.“ navedeno je u saopštenju.

Rijetki bh. zvaničnici koji se uopšte nađu pred istražnim ili sudskim organima zbog kršenja zakona uglavnom tvrde da su postupci protiv njih politički motivirani i u tome nema ničeg novog ni neobičnog. No „Boljitkova“ teorija o organiziranoj zavjeri kojom će se spriječiti njihova izborna pobjeda i provođenje izbornog programa predstavlja svojevrstan „biser“ u takvim narativima.

Za početak, program Narodne stranke radom za boljitak (Program za 10) skoro je u potpunosti prepisan iz programa koji je ova stranka ponudila na izborima 2010. godine (Istrajnim i sistemskim radom do boljitka: Program za mandat 2010-2014). NSRZB je tokom mandata 2010-2014. učestvovala u vlasti u Federaciji BiH, ali je uspjela ispuniti tek 1% obećanja koje je dala u svom tadašnjem izbornom programu.

U odnosu na program iz 2010. godine, novi programski cilj zabilježen je u oblasti ustavnih reformi (ukidanje kantona u Federaciji BiH), dok se u sferi obrazovanja pojavilo obećanje o dodjeli besplatnih kompjutera svim učenicima i nastavnicima u osnovnim i srednjim školama. U oblasti borbe protiv korupcije, vrlo nekonkretno i nejasno obećanje ove stranke iz 2010. godine – da će se korupcija smanjiti okončanjem privatizacije – dopunjeno je jednako nekonkretnim obećanjem o smanjenju korupcije uvođenjem e-uprave. Ostatak programa doslovno je prepisan, uz izuzetak određenih „adaptacija“ brojeva iz 2010. godine. Tako je, recimo,  na izborima 2010. NSRZB obećala da će uložiti jednu milijardu KM u poljoprivredu, dok je u programu za 2014. godinu taj iznos povećan na 1.859.000.000 KM, iako se ni obećanje iz 2010. godine ni izdaleka nije realiziralo. Ne samo da su ulaganja u poljoprivredu bila daleko manja od obećanih, iako je upravo Jerko Ivanković Lijanović obnašao funkciju federalnog ministra poljoprivrede, već su revizorski izvještaji pokazali da su i sredstva koja jesu izdvojena za poljoprivredu bila trošena nezakonito i netransparentno.

Jednako neuspješna NSRzB je bila i u ispunjavanju drugih obećanja u mandatu 2010-2014. godine, pa se tvrdnja o hapšenju koje je orkestrirano kako bi se osujetila implementacija njihovog izbornog programa može okarakterisati samo kao komična. S obzirom na to da je „Boljitak“ sa takoreći identičnim programom ušao u entitetsku vlast 2011. godine, jasno je da nikakvo hapšenje nije bilo potrebno da se spriječi provedba programa koji je svakako već ostao neproveden u prethodnom mandatu.

Ništa manje smiješna nije ni tvrdnja da bi NSRzB osvojio izbore da se nije dogodilo hapšenje njegovih čelnika, što jasno pokazuju rezultati koje je ova partija ostvarila na Opštim izborima 2014. godine. NSRzB je na listi za državni parlament uspio osvojiti tek 10. mjesto sa 12.927 glasova, što nije bilo dovoljno ni za jedno poslaničko mjesto u PS BiH. Ova stranka je slično prošla i na izborima za federalni parlament, gdje je osvojila 15.248 glasova, što također nije bilo dovoljno za osvajanje ijednog poslaničkog mjesta. NSRzB je uspjela ući u svega tri kantonalne skupštine, te je osvojila dva poslanička mjesta u Tuzlanskom kantonu i Kantonu 10 i jedno u Zapadnohercegovačkom kantonu.

Jasno je da je izborni rezultat, ali i rezultat u ispunjavanju predizbornih obećanja u prethodnom mandatu Narodne stranke „Radom za boljitak“ daleko od uspješnog i da ni jedno ni drugo nemaju nikakve veze sa hapšenjem i pritvaranjem Jerka Ivankovića Lijanovića i ostalih osumnjičenih u ovom slučaju. Stoga je i nevjerovatna tvrdnja o „ogromnim posljedicacma“ njihovog izbornog poraza za građane i građanke BiH ne samo smiješna, već i cinična, budući da ni svojim dosadašnjim učešćem u vlasti nisu uspjeli postići ništa od onoga što su istim tim građanima i građankama obećali prije četiri godine, a ponovili u oktobru 2014.

(Istinomjer.ba)

]]>
http://zastone.ba/nsrzb-hapsenje-lijanovica-upropastilo-sve-sanse-bih/feed/ 0
Istinomjer analiza: Fantomske prijetnje ustavnom poretku RS http://zastone.ba/istinomjer-analiza-fantomske-prijetnje-ustavnom-poretku-rs/ http://zastone.ba/istinomjer-analiza-fantomske-prijetnje-ustavnom-poretku-rs/#comments Tue, 27 Jan 2015 11:05:15 +0000 http://zastone.ba/?p=2981 DodikKrajem 2013. godine, predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik donio je Odluku o osnivanju savjeta za zaštitu ustavnog poretka Republike Srpske koja je stupila na snagu 1. januara 2014. godine. Dodik je tada isticao kako se radi o strateškoj odluci koja je donešena zbog “napada na ustavni poredak RS”, na koje do tada nije adekvatno odgovarano.

Međutim, više od godinu dana nakon što je ova odluka objavljena u Službenom glasniku RS (23.01.2013.) jako malo detalja je poznato o ovom tijelu, koje je pod direktnom kontrolom predsjednika RS. Prije svega to se odnosi na imena pet članova Savjeta koje je trebao imenovati sam Dodik, pa se opravdano može postaviti pitanje da li je on ikada formalno i započeo sa radom. Sve ovo ostavlja dojam da se u ovom slučaju radilo samo o još jednom Dodikovom propagandnom potezu čija je jedina svrha bila “jednokratno” podizanje tenzija, s obzirom da je od tada ova priča u potpunosti pala u zaborav.

U intervjuu koji je 5. januara 2014. objavljen u Glasu Srpske Milorad Dodik je govorio o razlozima za osnivanje ovog Savjeta:

„Da permanentna izloženost napadima na ustavni poredak ne postoji, niko ne bi imao takav savjet. Važno je da imamo instituciju koja će dati rana upozorenja na napade. To znači da će savjet prepoznavati procese koji idu ka narušavanju ustavnog poretka RS. Do sada se sve svodilo na našu inicijativu i ličnu sposobnost da to prepoznamo. Zbog toga ćemo formirati instituciju u kojoj će biti visokoobrazovani ljudi koji će pratiti te procese. Očigledno da dosadašnji rad javnih službi nije bio dovoljan i moraćemo se pojačati na tom polju“, rekao je tada Dodik.

Istinomjer je još 5. januara uputio zvaničan zahtjev za informacije o ovom Savjetu, ali do dana objavljivanja ovog teksta i pored brojnih telefonskih poziva u Palatu predsjednika RS, odgovor nije stigao. U ovom upitu smo tražili odgovore na slijedeća pitanja:

Kada je Savjet za zaštitu ustavnog poretka RS počeo sa radom nakon objave Odluke o njegovom formiranju u Službenom glasniku RS?
Kada je Predsjednik RS imenovao članove Savjeta za zaštitu ustavnog poretka RS?
Ko su članovi koji su imenovani u ovaj Savjet?
Koliko puta se sastao Savjet u 2014. godini?
Kolika su mjesečna primanja članova Savjeta?
Koliko novca je izdvojeno za rad Savjeta u protekloj godini?
Koliko slučajeva ugrožavanja ustavnog poretka RS je registrovao Savjet?
Koji su bili slučajevi ugrožavanja ustavnog poretka koje je registrovao Savjet?
Da li je Savjet proslijedio svoja saznanja o takvim slučajevima MUP-u RS?
Ukoliko jeste, da li postoje povratne informacije o tim slučajevima, tj. da li je MUP RS poduzeo istražne radnje i podnio krivične prijave protiv počinilaca?
Koliko je istraga pokrenuto po ovakvim prijavama i u kojoj fazi se nalaze takve istrage?

Ni na jedno od ovih pitanja do sada nismo dobili odgovor.

Da su detalji o ovom savjetu ostali obavijeni velom tajne, te da se o njegovim članovima samo nagađa, za Istinomjer je potvrdio i glasnogovornik NDP-a, Marinko Učur.

„Nakon što je Dodik najavio osnivanje Savjeta za zaštitu ustavnog poretka RS, ovaj potez je žestoko kritikovan od strane opozicije i javnosti u RS te je upravo to bio i razlog zašto se vladajuće strukture o tome nisu mnogo oglašavale. Opozicija je tada zamjerila kako se ovdje radi o tijelu koje je osnovano sa ciljem držanja neistomišljenika pod određenom vrstom pritiska, a kao njegovi članovi su se spominjali ljudi bliski obavještajnim strukturama“, rekao je Učur za Istinomjer.

Osnivanjem Savjeta za zaštitu ustavnog poretka RS bavila se i novinarka agencije BETA, Ljiljana Kovačević, koja je početkom prošle godine pisala upravo na tu temu. Kako je rekla i za Istinomjer, od datuma objave Odluke o osnivanju ovog Savjeta u Službenom glasniku nikada javno nisu obznanjene nikakve detaljnije informacije.

U tekstu koji je objavljen na portalu Žurnal, 16. januara prošle godine, Kovačević je pisala kako su glavni kreatori ovog Savjeta bili dugogodišnji Dodikov saradnik Slavko Mitrović i nekadašnji visoki funkcioner bivše Obavještajne službe RS, koji je jedno vrijeme bio i u OSI, Predrag Ćeranić, koji je, prema izvorima Žurnala, trebao biti na čelu ovog Savjeta.

Prema onome što je otprilike u isto vrijeme pisao banjalučki novinar Slobodan Vasković na svom blogu, na čelo Savjeta je trebao biti imenovan bivši predsjednik RS, Rajko Kuzmanović, kako bi se smanjio otpor javnosti.

Međutim, zvanične informacije nikada nisu ugledale svjetlo dana, te se o ovom Savjetu do danas moglo samo nagađati.

Osim imena članova savjeta, javnost je ostala uskraćena i za informacije o aktivnostima Savjeta. U martu prošle godine na zvaničnoj internet stranici SNSD-a objavljena je knjiga “Rušitelji RS”, u kojoj su navedeni navodni neprijatelji ovog entiteta. Pretpostavlja se da su autori ove knjige upravo bili ljudi koji stoje iza Savjeta za zaštitu ustavnog poretka RS, ali kako je ova objavljena u stranačkoj “režiji”, ne može se sa sigurnošću potvrditi da je ona plod aktivnosti Savjeta. Targetirani pojedinci, nevladine organizacije i udruženja u ovoj knjizi su optuženi da im je cilj da “podstaknu nerede i da rade na podrivanju ustavnog poretka u Republici Srpskoj”, a ovaj je potez vladajuće stranke ocijenjen kao do tada najžešći napad na političke neistomišljenike u RS.

S obzirom da i nakon petnaest dana, koliko je prošlo od upućivanja zvaničnog upita u Palatu predsjednika RS, Istinomjer nije dobio odgovore na postavljena pitanja, zaključiti ćemo kako Savjet za zaštitu ustavnog poretka RS nikada nije faktički osnovan, bez obzira na objavu Odluke o njegovom formiranju u Službenom glasniku RS prije više od godinu dana. Dodatno, s obzirom da informacije o aktivnostima Savjeta nisu dostupne, može se postaviti pitanje na osnovu čega je Milorad Dodik zaključio da postoji potreba za njegovim hitnim osnivanjem i kako su misteriozne “prijetnje ustavnom poretku RS-a” u međuvremenu nestale same od sebe.

Istinomjer će i ovaj tekst uputiti kabinetu Predsjednika RS, u nadi da će dobiti detaljne informacije, a sve dobijene odgovore će veoma rado i objaviti.

(Istinomjer.ba)

]]>
http://zastone.ba/istinomjer-analiza-fantomske-prijetnje-ustavnom-poretku-rs/feed/ 0