Warning: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /home/krokodil/public_html/site/wp-blog-header.php:1) in /home/krokodil/public_html/site/wp-includes/feed-rss2.php on line 8
Zašto ne http://zastone.ba/ Tue, 21 Oct 2014 10:14:54 +0000 en-US hourly 1 http://wordpress.org/?v=4.0 Uprkos manjoj izlaznosti na izbore u odnosu na 2010. godinu povećan broj nevažećih glasačkih listića http://zastone.ba/uprkos-manjoj-izlaznosti-na-izbore-u-odnosu-na-2010-godinu-povecan-broj-nevazecih-glasackih-listica/ http://zastone.ba/uprkos-manjoj-izlaznosti-na-izbore-u-odnosu-na-2010-godinu-povecan-broj-nevazecih-glasackih-listica/#comments Fri, 17 Oct 2014 10:11:44 +0000 http://zastone.ba/?p=2882 Izbori-bih-ilsutracijaNa svim do sada održanim izborima, od 1996. godine na ovamo, jedva da je glasala polovina stanovništva u BiH, a osim male izlaznosti primjetan je i veliki broj nevažećih listića koji za neke nivoe na nedavno održanim Opštim izborima doseže i do blizu 10%. Izlaznost građana i građanki na izbore ove godine, prema podacima CIK-a, po zatvaranju biračakih mjesta je iznosila 54.14%, što je pad za 2% u odnosu na 2010. godinu, kada je izlaznost iznosila 56.3%. Međutim, iako je izlaznost bila manja nego prije četiri godine, procenat nevažećih listića se povećao sa 6.88% na 7.69%, od čega je 3.94% praznih listića. Ovaj procenat bi mogao biti i veći, ako uzmemo u obzir da je do 16. oktobra, od kada su podaci koje je koristio Istinomjer, prebrojano oko 85% glasačkih listića za sve nivoe vlasti, odnosno 6.195.020 listića.

Najveći procenat nevažećih listića je registrovan u utrci za Parlament BiH sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine (9.14%), a u toj utrci je registrovan i najveći procenat praznih listića (5.11%). Na drugom mjestu, po procentu nevažećih listića, je utrka za Parlament BiH sa teritorije Republike Srpske, u kojoj je zabilježeno 8.56% nevažećih listića, dok je procenat praznih listića 4.83%. Na izborima 2010. godine najveći broj nevažećih listića je registrovan u utrci za srpskog člana Predsjedništva BiH, dok je na drugom mjestu bila utrka za Parlament BiH iz RS gdje je procenat nevažećih listića iznosio 7.4%.

Kada su u pitanju trke za bošnjačkog, srpskog i hrvatskog člana Predsjedništva, procenat nevažećih listića je približno isti (7.82% na listiću za bošnjačkog i hrvatskog člana i 7.57% na listiću za srpskog člana Predsjedništva). Procenat praznih listića u ovim trkama je 4.14% na listiću za bošnjačkog/hrvatskog člana Predsjedništva i 4.60% na listiću za srpskog člana Predsjedništva. Ovaj procenat je 2010. godine bio manji za 1% i iznosio je ukupno 6.82%.

Još jedna izborna trka je bila posebno zanimljiva sa stanovišta optuživanja suprostavljenih partija o izbornim krađama, a to je utrka za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, u kojoj je registrovano 5.41% nevažećih listića i 2.78% praznih listića. Ovaj procenat je ostao isti ako ga uporedimo sa prethodnim izborima 2010. godine kada je iznosio 5.68%.

Što se tiče entitetskih parlamenata, kada je u pitanju Predstavnički dom PS FBiH, ukupno je registrovano 8.20% nevažećih listića i 4.24% praznih listića, dok je u utrci za Narodnu skupštinu RS ukupno registrovano 6.37% nevažećih i 2.78% praznih listića. Upravo ova izborna utrka bilježi i najveći porast nevažećih listića u odnosu na 2010. godinu, kada je taj procenat bio znatno manji i iznosio 6.79%.

U većini kantona u FBiH procenat nevažećih listića prati prosjek ukupnih nevažećih listića, s tim da se ističe u USK (8.86% ukupno nevažećih listića i 3.42% praznih listića), ZDK (8.43% i 2.79%) i SBK (8.30% i 3.48%), dok su kantoni sa najmanjim procentom nevažećih listića ZHK sa 4.88% ukupno nevažećih listića, te 2.15% praznih listića i Kanton 10 sa 6.15% ukupno nevažećih i 2.41% praznih listića. Ako pak ove procente uporedimo sa 2010. godinom, možemo ustanoviti da je u izbornoj utrci i za ovaj nivo vlasti došlo do znatnog povećanja procenta nevažećih listića. Prije četiri godine ni u jednom kantonu nije zabilježen veći procenat ovih listića od 6.88% u ZHK, a u ZHK je taj procenat iznosio 4.9% koliki je i ove godine.

Na ovogodišnjim izborima posebno su zanimljivi glasački listići koji su proglašeni nevažećim po drugim kriterijima, budući da tu spadaju i listići koji su proglašeni nevažećim jer nisu ispunjeni na odgovarajući način, a političke partije se često međusobno optužuju da dopisivanjem stvari na glasačke listiće protivničkih partija čine njihove glasove nevažećim. Tu spadaju i listići građana i građanki koji odbijaju da glasaju za bilo koga, te svoj listić prekriže. Ovakvih glasačkih listića je do sada ukupno registrovano 3.74%, što znači da su oni učestvovali u ukupnom procentu nevažećih listića sa čak 48.65%.

Najveći procenat ovih nevažećih listića je zabilježen u Bosansko-podrinjskom kantonu (7.69%), a slijede Zeničko-dobojski sa 5.62%, Unsko-sanski sa 5.44%, te Srednjebosanski kanton sa 4.89% ovakvih listića. Kada je u pitanju Parlament BiH, sa prostora Federacije BiH je došlo 4.04% ovakvih listića, a sa prostora Republike Srpske 3.68%. U utrci za Parlament Federacije BiH zabilježeno je 3.96% ovih listića, dok je u utrci za Narodnu skupštinu Republike Srpske zabilježeno 3.86% ovakvih listića.

Zanimljivo je i da su utrke za koje partije tradicionalno potenciraju da su najprljavije i najpodložnije izbornom inženjeringu, a to su utrke za člana Predsjedništva i predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, prema do sada prebrojanim glasovima zabilježile manji procenat ovakvih listića od prosjeka, budući da je u utrkama za bošnjačkog i hrvatskog člana zabilježeno 3.63%, za srpskog 2.9%, a u utrci za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske 2.68%, manje nego u bilo kojoj izbornoj utrci na ovim izborima.

]]>
http://zastone.ba/uprkos-manjoj-izlaznosti-na-izbore-u-odnosu-na-2010-godinu-povecan-broj-nevazecih-glasackih-listica/feed/ 0
Izborni monitor – Desetine građana i građanki spriječeno da glasa http://zastone.ba/izborni-monitor-desetine-gradana-i-gradanki-sprijeceno-da-glasa/ http://zastone.ba/izborni-monitor-desetine-gradana-i-gradanki-sprijeceno-da-glasa/#comments Sun, 12 Oct 2014 14:48:48 +0000 http://zastone.ba/?p=2868 izNa adresu Izbornog monitora je od jutros stiglo desetine prijava građana/ki koji su onemogućeni da glasaju zbog nevažećih ličnih dokumenata, iako su uredno, prije više od mjesec dana, podnijeli zahtjev za izdavanje novih ličnih dokumenata.

Građani i građanke su pokušali da glasaju koristeći potvrde koje dokazuju da je proces izdavanja novih dokumenata u toku, ali im je na biračkim mjestima rečeno da moraju donijeti druge dokumente, kao što je pasoš ili vozačka dozvola. Ovim povodom kontaktirali smo i Centralnu izbornu komisiju, odakle nam je potvrđeno da zakon prepoznaje samo lične dokumente kao potvrdu identiteta glasača/ica i da nije moguće glasati čak ni sa uredno ovjerenim potvrdama. Zabilježeno je, međutim, da se na istom biračkom mjestu jednoj osobi dozvolilo glasanje bez posjedovanja odgovarajućih dokumenata, dok je drugoj bilo zabranjeno, iako je imala potvrdu o procesu izdavanja novih dokumenata.

Budući da je za većinu građana/ki u Bosni i Hercegovini iznos od 40 KM, koliko košta izdavanje pasoša, novac koji je prijeko potreban za osnovne životne potrebe, postavlja se pitanje koliko je građana/ki na ovaj način spriječeno u ostvarivanju osnovnog demokratskog prava. Također, jasno je da su svi oni koji ne posjeduju ni pasoš ni vozačku dozvolu, a lična karta im je u procesu izdavanja, nepravedno uskraćeni za svoje biračko pravo.

Pozivamo Centralnu izbornu komisiju da osigura legitimitet izbornog procesa tako što će omogućiti glasanje građanima i građankama čiji su dokumenti u procesu izdavanja. Većina birača/ica koji se nalaze u ovoj situaciji, svoje zahtjeve za izdavanje lične karte predala je prije više od mjesec dana i svoje je dokumente trebala već dobiti, jer je uobičajena praksa da od predaje zahtjeva do izdavanja ličnog dokumenta prođe 14 dana. Neprihvatljivo je da zbog sporosti administracije građani i građanke budu uskraćeni za svoje osnovno građansko pravo.

Centar za političke studije Sarajevo
Sarajevski otvoreni centar Sarajevo
Fondacija Ekipa
Oštra nula, Banja Luka
Centar za slobodarska istraživanja, Sarajevo
Udruženje “Plamen nade”, Živinice
UG Zašto ne?
OP “Revolt” Tuzla
]]>
http://zastone.ba/izborni-monitor-desetine-gradana-i-gradanki-sprijeceno-da-glasa/feed/ 0
Preko 2.000 osoba upisano na biračke spiskove na dva biračka mjesta http://zastone.ba/preko-2-000-osoba-upisano-na-biracke-spiskove-na-dva-biracka-mjesta/ http://zastone.ba/preko-2-000-osoba-upisano-na-biracke-spiskove-na-dva-biracka-mjesta/#comments Sun, 12 Oct 2014 09:09:19 +0000 http://zastone.ba/?p=2870 izbori-20141-400x300Izborni monitor je danas zaprimio prijavu o značajnom broju osoba koje su registrovane na dva biračka spiska. Procjenjuje se da je riječ o oko 2.000 osoba koje su navedene na biračkom spisku u Srebrenici još od 2012. godine, a poslije su promijenile mjesto prebivališta.

Budući da se kontrolu na biračkim mjestima vrše članovi biračkih odbora, te da se ista vrši samo na osnovu uvida u lične dokumente pojedinca koji se nalazi na biračkom spisku, jednostavno je zaključiti da osoba čije se ime nalazi na dva biračka spiska može glasati dva puta, što regularnost ovih izbora dovodi u pitanje.
Vrijedi postaviti i pitanje da li je ovo namjeran ili slučajan propust Centralne izborne komisije, te kako je uopšte moguće da se ovakva situacija desi.
]]>
http://zastone.ba/preko-2-000-osoba-upisano-na-biracke-spiskove-na-dva-biracka-mjesta/feed/ 0
Glasometar: 90% građana/ki za smanjenje plata poslanicima http://zastone.ba/glasometar-90-gradanaki-za-smanjenje-plata-poslanicima/ http://zastone.ba/glasometar-90-gradanaki-za-smanjenje-plata-poslanicima/#comments Thu, 09 Oct 2014 20:29:19 +0000 http://zastone.ba/?p=2865 IMG_4753Aplikaciju „Glasometar“ je, u proteklih dvadesetak dana otkako je pokrenuta, ispunilo preko 12.000 korisnika/ca. Aplikacija „Glasometar“ je na taj način omogućila građanima/kama da vide u kojoj mjeri se njihovo mišljenje o najvažnijim pitanjima u BiH politici slaže sa mišljenjem političkih partija koje pretenduju da budu na vlasti u naredne 4 godine.

Kada gledamo demografiju korisnika/ca, upitnik su popunjavali građani/ke iz većine BiH opština, pri čemu prednjače gradovi i veći centri. Etnička struktura je također šarolika, pa tako među građanima/kama koji su ispunili upitnik ima oko 60% Bošnjaka, 11% Srba, 7% Hrvata, te oko 16% onih koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici/e jednog od tri konstitutivna naroda; a 6% korisnika/ca nije odgovorilo na ovo pitanje. U pogledu obrazovne strukture, većina korisnika/ca ima srednješkolsko ili visokoškolsko obrazovanje.

Građani/ke su pokazali visok stepen slaganja po nekoliko pitanja, te je zanimljivo pogledati šta bi to, prema građanima/kama koji su ispunili aplikaciju, trebali biti prioriteti naredne vlasti.

Ono oko čega se najveći broj korisnika slaže jeste da je potrebno ukinuti ustavnu odredbu koja onemogućava smanjenje plata poslanicima u toku mandata, te je čak 90% korisnika za ukidanje ove ustavne odredbe.  Na još nekoliko pitanja su građani/ke pokazali slaganje u velikom procentu (sva preko 80%). Tako većina ispitanika misli da treba uvesti diferenciranu stopu PDV-a, omogućiti svima liječenje i zdravstvenu njegu na cijeloj teritoriji BiH, oduzeti svu imovinu čije se zakonito porijeklo ne može dokazati, imati EU integracije kao prioritet u svakom slučaju, te ojačati Sud i Tužilaštvo BiH. Isto tako, postoji visoki stepen neslaganja sa time da JMBG broj pokazuje entitetsku pripadnost, te sa mogućnošću stvaranja trećeg entiteta.

Ono što je značajno izdvojiti jeste da su korisnici uglavnom odgovarali na sva pitanja, te je teško izdvojiti ona koja su važnija korisnicima od drugih.

„Glasometar“ će biti aktivan i u preostalom periodu do Opštih/općih izbora, te će i dalje svim potencijalnim glasačima/icama pružati mogućnost da provjere slaganje sa mišljenjima i stavovima političkih partija, te da na taj način što informisanije i spremnije izađu na izbore i ispune svoju građansku dužnost.

 

]]>
http://zastone.ba/glasometar-90-gradanaki-za-smanjenje-plata-poslanicima/feed/ 0
Istinomjer analiza: SDP nije ispunio obećanje o doniranju novca od bilbord kampanje za saniranje šteta od poplava http://zastone.ba/sdp-nije-ispunio-obecanje-o-doniranju-novca-od-bilbord-kampanje-za-saniranje-steta-od-poplava/ http://zastone.ba/sdp-nije-ispunio-obecanje-o-doniranju-novca-od-bilbord-kampanje-za-saniranje-steta-od-poplava/#comments Thu, 09 Oct 2014 20:02:35 +0000 http://zastone.ba/?p=2852 sdp_plakati-400x300Tim “Istinomjera” je pokušao istražiti ispunjenje SDP-ovog obećanja da će, umjesto zakupljivanja bilborda u predizbornoj kampanji za izbore 2010. godine, sva sredstva namjenjena za te svrhe proslijediti kao pomoć ugroženima u poplavama.

Tek nakon što je tim Istinomjera uputio upit SDP-u BiH o iznosu sredstava ove stranke koja su umjesto što su uložena u izbornu kampanju donirana za saniranje šteta u poplavama, na njihovoj zvaničnoj web stranici objavljeno je saopštenje u kojem su navedeni konkretni podaci o donacijama. Prema tim podacima do sada je izdvojeno oko 30.000 KM, što iznosi manje od 10% sredstava koja je SDP potrošio u promotivne svrhe “outdoor” kampanje za izbore 2010. godine.

Podsjećamo, Predsjedništvo SDP-a je, još nakon majskih poplava, donijelo odluku da sva finansijska sredstva koja su bila namijenjena za outdoor kampanju (bilborde) usmjeri na pomoć poplavljenim područijima, jer bi, kako su tada istakli „bila loša poruka da se političari smješe sa plakata dok građani u poplavljenim područijima nemaju uvjete za život“. Nakon toga uslijedila je snažna online kampanja i (sponzorisana) kampanja na društvenim mrežama, u kojoj su ostali politički subjekti pozivani da učine isto, a SDP je na činjenici da sredstva od promocije donira poplavljenima, gradio svoju izbornu kampanju. Tako gotovo nije bilo skupa ni javnog istupa nekog od zvaničnika i kandidata ove stranke, u kojem nije istaknut ovaj njihov potez i u kojem nisu istodobno prozvani svi izborni konkurenti zbog nečinjenja istog.

„SDP BiH ima svoje strateške izborne programe, međutim sve se promijenilo nakon poplava, barem za nas u SDP. Sve naše aktivnosti usmjerene su na obnovu zemlje i to je ono što ćemo mi raditi. Iako to nije mnogo medijski eksponirano, javnosti je poznato da je Predsjedništvo SDP donijelo odluku da sva finansijska sredstva koja su bila namjijenjena za outdoor kampanju, bilborde, usmjeri na pomoć poplavljenim područijima, jer bi bila loša poruka da da se političari smješe sa plakata dok građani u poplavljenim područijima nemaju uvjete za život“, istakla je Lidija Korać u intervjuu za TV 1 nakon što je Predsjedništvo SDP-a donijelo odluku o doniranju promotivnih sredstava.

U kampanji za izbore 2010. godine, prema podacima Transparency Internationala BiH, SDP je na oglašavanje u elektronskim medijima potrošio 117.294 KM za stranku, te dodatnih 178.308 KM za kandidata za Predsjedništvo BiH Željka Komšića. Pored toga, 28.743 KM potrošeno je za oglase kandidata/kinja SDP-a u printanim medijima i još 72.150 KM za printane materijale. Procjena je da je SDP na svu “outdoor” promociju 2010. godine potrošio preko 350.000 KM, od čega najveći dio na bilborde, te smatramo da bi količina pomoći koju su trebali dati za pomoć ugroženim od poplava trebala biti bar približna ovim ciframa, ako ova partija želi da bude dosljedna svom obećanju.

Još pred prošle izbore SDP je objavio kompletan plan troškova kampanje i imenovao donatore. Ovo je do tada bio jedini zabilježen slučaj da stranka objavi imena svojih donatora i plan troškova kampanje, što je svakako važno napomenuti.

Sredstva koja su ove godine izdvojena za donacije su prema najnovijem saopštenju SDP-a raspoređena na slijedeći način:

„Početkom septembra, inicijalna sredstva u iznosu od 15.000 KM donirana su ka tri osnovne škole u BiH nastradale u poplavama, a radi se o Osnovnoj školi Zukići koja je područna škola pri OŠ Memići kod Kalesije, zatim Srednjoškolskom centru Pero Zečević u Odžaku i OŠ Prva sanska škola u Sanskom Mostu, koje su dobile po 5.000 KM, dok će školama OŠ Ćamil Sijarić u Nemili i OŠ Sveti Sava u Doboju sredstva biti naknadno uplaćena. Donirana finansijska sredstva su namijenjena za nabavku školske, računarske i opreme za sportski odgoj i obrazovanje. Osim donacija školama, SDP BiH je, preko projekta Zajedno za BiH, donirao i sredstva u ukupnom iznosu od 7.000 KM porodicama nastradalim u poplavama ili porodicama slabijeg imovinskog stanja, a sredstva u iznosima od po 1.000 KM donirana su Razi Krsić iz Novog Grada, Fatiji Skopljak i Mirnesi Merdžić iz Topčić polja i Hamidu Bačanoviću iz Doboja, kojima su obezbijeđene najpotrebnije stvari, poput peći na čvrsto gorivo i bijele tehnike, dok je Senadu Ramiću iz Srebrenice donirana krava. Također,  Miralemu Fazlagiću iz Maglaja, težem ratnom vojnom invalidu, kome je u poplavama kuća totalno devastirana i koji, trenutno, zajedno sa svojom porodicom živi kao podstanar u Žepču uručena je donacija od 2.000 KM“, navodi se u ovom saopštenju.

Dakle evidentno je da je do sada izdvojeno oko 30.000 KM za donacije, što su ipak neznatna sredstva u poređenju sa onim sredstvima koja je SDP potrošio na oglašavanje u prethodnoj kampanji. Poređenja radi, samo troškovi oglasa za kandidate/kinje SDP-a u printanim medijima 2010. godine su iznosili 72.150 KM, što je gotovo duplo više u odnosu na donirana sredstva ove godine. Samo Federalna televizija je prijavila da je 2010. godine od SDP-a ostvarila prihod u visini od 51.375,70 KM.

Isto tako, ovim se može ilustrovati još jedna nedosljednost SDP-a u ovom procesu. Iz ovog izvještaja vidimo da su sva sredstva potrošena za sanaciju štete od poplava potrošena direktno, a ne uplaćena na račun Vlade FBiH koji je posebno otvoren za tu namjenu. Upravo je vlada na čelu sa premijerom Nerminom Nikšićem promovirala uplate na ovaj račun kao najadekvatniji način za doniranje sredstava. Također, podsjetimo, reagujući na saopštenje direktora USAID-a i promotivni spot “Glasaj ili trpi!”, zvaničnici SDP-a su, u više navrata, kritikovali strane donatore što novac za pomoć poplavljenima ne uplaćuju na račun vlada u BiH, nego direktno ili preko drugih posrednika. Ovdje vidimo da i vlastitim primjerom slijede istu praksu direktnog doniranja.

Svakako, potez SDP-a da pomogne unesrećene je pohvalan i bilo bi dobro da su ga slijedile i druge partije, ali upada u oči veliki jaz između priče kandidata/kinja na terenu i realno doniranih sredstava. Jasno je da je SDP ovim potezom želio steći simpatije građana osjetljivih na ljudsku nesreću, ali bilo bi jako lijepo da nam iz ove strake i pred ovogodišnje izbore predoče plan rashoda kampanje koju vodi u elektronskim medijima, ali i troškova oglašavanja na internetu i društvenim mrežama, na kojima se može primijetiti veliki broj plaćenih oglasa i drugih promotivnih sadržaja. Iz same stranke su najavili nove donacije i to „sve dok sredstva namijenjena za billboard kampanju ne budu potrošena“, što znači da bi i visina tih sredstava trebala biti već poznata.

Dakle, iako SDP u ovoj kampanji nije koristio bilborde, mada u nekim slučajevima ni to nije potpuno tačno, evidentno je uložio velika sredstva u oglašavanje. Svima koje to zanima će biti interesantno saznati koliko će još donacija biti upućeno iz ove stranke u područja BiH pogođena poplavama i nakon 12. oktobra. Za sada, ovo obećanje možemo samo ocijeniti kao neispunjeno.

]]>
http://zastone.ba/sdp-nije-ispunio-obecanje-o-doniranju-novca-od-bilbord-kampanje-za-saniranje-steta-od-poplava/feed/ 0
Istinomjer analiza: Partije uglavnom ili nude stare programe ili se pravdaju da nisu bile u vlasti http://zastone.ba/partije-uglavnom-ili-nude-stare-programe-ili-se-pravdaju-da-nisu-bile-u-vlasti/ http://zastone.ba/partije-uglavnom-ili-nude-stare-programe-ili-se-pravdaju-da-nisu-bile-u-vlasti/#comments Wed, 08 Oct 2014 20:04:28 +0000 http://zastone.ba/?p=2854 političari-BiHU proteklom mandatu pratili smo ispunjenost izbornih programa stranaka na vlasti i nivo ispunjenosti obećanja koje su ove partije dale u svojim programima 2010. godine. Sa poražavajućih 3% ukupno ispunjenih obećanja, nijedna od vladajućih partija se ne može pohvaliti da je svoj program uspjela implementirati u protekle četiri godine.

No, u novim programima, koje su ove partije ponudile za Opšte/opće izbore, vladajuće stranke su pokazale različite “strategije” nošenja sa katastrofalnim rezultatima iz proteklog mandata – od onih koje su gotovo u cjelosti prepisale stare (neispunjene) programe, preko onih koje su se pojavile u gotovo sasvim novom ruhu, pa sve do onih koje su novi izborni program iskoristile da pokušaju ubjediti birače/ice da u protekle četiri godine nisu bili vlast, nego opozicija.

U nastavku slijedi poređenje starih i novih izbornih programa vladajućih stranaka, te kratki prikaz specifičnosti programskih pristupa za sve stranke koje su obnašale vlast u mandatu 2010-2014.

DNS

Program Demokratskog narodnog saveza za period 2014-2018 je značajno opširniji od onog koji je ova partija predstavila u 2010. godini. Međutim, iako je program DNS-a mnogo opširniji, konkretnost ovog programa je i dalje upitna. Najviše pažnje DNS je, kao i 2010. godine posvetio očuvanju pozicije Republike Srpske i njenih nadležnosti, te ekonomskim pitanjima. Iako je novi izborni program opširniji, ključne krilatice su ostale iste, a to su: neprenošenje nadležnosti RS na BiH nivo, borba protiv privatiziranja privrednih dobara, poštivanje Dejtonskog sporazuma, decentralizacija BiH i veća uloga lokalnih zajednica. DNS, kao i sve partije, obećava povećanje zaposlenosti, više investicija, smanjenje birokratskih prepreka, ali uglavnom ne daje konkretne korake kojima bi se to postiglo. Iako je evidentno da je u izradu programa DNS-a 2014-2018 uloženo više truda nego na prošlim izborima, ovaj program i dalje nudi mnogo manje konkretnih nego nekonkretnih mjera i rješenja. Također, ključni elementi programa su ostali isti kao i 2010. godine, što implicira da u protekle četiri godine ova partija nije uspjela da ispuni skoro ništa iz svog programa.

HDZ 1990

HDZ 1990 je objavio Programsku deklaraciju kao okvir svog djelovanja u naredne četiri godine. Programska deklaracija ne razlikuje se u velikoj mjeri od izbornog programa ove stranke iz 2010 (Politička strategija HDZ-a 1990 za izbore u listopadu 2010. god: Bosna i Hercegovina domovina i država i hrvatskog naroda). Deklaracija izražava jasne stavove i opredijeljenost HDZ-a 1990 po pitanju svih oblasti koje se u njoj nalaze. Međutim, cjelokupna Deklaracija nije konkretna u odnosu aktivnosti koje će ova partija poduzeti ukoliko bude dio vladajućih struktura u naredne četiri godine. Ono što karakteriše ovu Deklaraciju, a u odnosu na Političku strategiju iz 2010. godine, jeste izraženija građanska opcija ove partije. Ponovo se u prvom redu nalazi hrvatsko pitanje, ali se sada naglašava njegovo rješavanje u okviru drugih reformskih procesa u multietničkoj Bosni i Hercegovini, sa potenciranjem na jednakopravnosti svih naroda, nacionalnih manjina i svih građana na cijelom teritoriju BiH. Vidljivo je proširenje ciljeva partije u oblasti obrazovanja.

HDZ BiH

HDZ BiH objavio jeProgram za izbore 2014. godine, koji predstavlja samo nadogradnju programa ove stranke iz 2010. godine. Program HDZ-a BiH iz 2010. godine činilo je deset tačaka, odnosno razloga zbog kojih su birači trebali glasati za njih (10 razloga zašto ću glasovati za HDZ BiH). Program je bio kratak, nekonkretan i ocrtavao samo opredjeljenost partije za djelovanje o određenim oblastima. U programu za izbore 2014. godine, nešto detaljnije su opisane oblasti djelovanja partije, te ciljevi koji se žele dostići u narednom periodu, ali ni ovaj program, kao ni prethodni, nema konkretizacije aktivnosti kojima se žele postići postavljeni ciljevi. Nove oblasti prisutnee u programu odnose se uglavnom na boračka pitanja, dragovoljcima i veteranima, ratnim vojnim invalidima i obiteljima poginulih i nestalih hrvatskih branitelja. Od ove godine, HDZ BiH zalaže se i za prostorno uređenje i skrb o okolišu, te obitelj kao temelj društva.

HSP BiH

Hrvatska stranka prava BiH, koja u mandatu 2010-2014 učestvuje u vlasti na nivou Federacije BiH, ni na ovim izborima nije ponudila nikakav program svojim biračima/cama. “Istinomjer” je i ovog puta pokušao doći do programa ove stranke, ili ga pronaći na njihovoj web stranici, ali u tome nismo uspjeli – kao ni 2010. godine, kada je HSP bio jedina stranka na vlasti koja nije imala izborni program. HSP BiH i na ove izbore izlazi u koaliciji, baš kao što je učinila i 2010. godine sa HDZ 1990, s tim što je postizborna koalicija HSP-a sklopljena sa potpuno drugim strankama, te se pokazalo da ni “koalicijski” programi HSP-a nisu naročito precizan pokazatelj programskih ciljeva ove partije.

NSRzB

Program Narodne stranke radom za boljitak (NSRzB) (Program za 10) skoro je u potpunosti prepisan iz programa koji je ova stranka ponudila na izborima 2010. godine (Istrajnim i sistemskim radom do boljitka: Program za mandat 2010-2014). Novi programski cilj zabilježen je u oblasti ustavnih reformi (ukidanje kantona u Federaciji BiH), dok se u sferi obrazovanja pojavilo obećanje o dodjeli besplatnih kompjutera svim učenicima i nastavnicima u osnovnim i srednjim školama. U oblasti borbe protiv korupcije, vrlo nekonkretno i nejasno obećanje ove stranke iz 2010. godine – da će se korupcija smanjiti okončanjem privatizacije – dopunjeno je jednako nekonkretnim obećanjem o smanjenju korupcije uvođenjem e-uprave. Ostale izmjene obuhvatile su samo “adaptaciju” brojeva iz 2010. godine, pa je tako, recimo,  na izborima 2010. obećana jedna milijarda KM za ulaganja u poljoprivredu, dok je u programu za 2014. godinu taj iznos povećan na 1.859.000.000 KM, iako se ni obećanje iz 2010. godine ni izdaleka nije realiziralo. S obzirom da je NSRzB 2010. imao najnekonkretniji program od svih vladajućih partija u FBiH, te da je isti program prepisan i ove godine, može se reći da se ništa nije promijenilo po pitanju konkretizacije izbornih ciljeva ove partije.

Socijalistička partija Republike Srpske je i na ovim izborima uspjela biti najlošija od svih vladajućih partija u pogledu kreiranja i predstavljanja svojih programskih ciljeva (sa izuzetkom HSP-a koji nije ponudio nikakav program). Kako SPRS do sada nije odgovorila ni na jedan upit za slanje izbornog programa, posjetom njihovoj web-stranici utvrdili smo da se na njoj može naći samo “Platforma o političkom djelovanju 2014-2018“, za koju bi se moglo pretpostaviti da predstavlja izborni program za mandat 2014-2018, ako ni iz čega drugog, a ono bar iz perioda na koji bi se ovaj program trebao odnositi. No, čak ni to nije slučaj, s obzirom da je “Platforma za 2010-2014″ u stvari dokument koji je ova stranka usvojila na 5. kongresu, održanom još 2009. godine, te da se odnosi na period 2009-2013. godine i većim dijelom se odnosi na unutrašnje ustrojstvo stranke, a ne na njene ciljeve ako osvoji vlast. Umjesto kreiranja izbornog programa, SP RS je naprosto izmjenila naslov već postojećeg, šest godina starog dokumenta (original naslova se još uvijek može vidjeti na sajtu SP Brčko), ali se nije potrudila da mu promijeni sadržaj. Tako u ovoj “platformi”, recimo, još uvijek stoji najava da će vođstvo stranke “urediti adekvatnu Web stranicu SP”, iako je web stranica SP RS napravljena još 2010. godine. Time je SPRS nastavila niz “gafova” u kreiranju izbornih programa – tačnije, u njihovom potpuno neselektivnom i besmislenom kopiranju. Podsjećamo, ova je partija svoj izborni program 2010. godine skoro u cjelosti prepisala iz programa Socijalističke narodne partije Crne Gore (SNP) za 2009. godinu, uvrstivši tako u njega obećanja koja se odnose na institucije susjedne države, a koje uopšte ne postoje ni u Republici Srpskoj, ni u Bosni i Hercegovini. Sa druge strane, SP RS je prepisala i obećanja koja se, recimo, odnose na usvajanje zakona koji u BiH već postoje – ali ih u Crnoj Gori nije bilo u trenutku kada je SNP pisao svoj program. Ova partija tako već drugi put izlazi na izbore sa prepisanim programima – 2010. je to učinila sa izbornim programom SNP Crne Gore iz 2009, dok je na izbore 2014. izašla sa sopstvenom kongresnom deklaracijom, takođe iz 2009. godine.

Program Srpske demokratske stranke je pretrpio značajne izmjene u protekle četiri godine. Pred Izbore 2010. godine ova partija je prezentovala opširan, ali vrlo nekonkretan program, što pokazuje i činjenica da je ova partija dala najmanji broj konkretnih obećanja u poređenju sa ostalim strankama na vlasti (tek 29). Ovogodišnji program SDS-a je još opširniji od onog za prethodne izbore, a osim toga, razlikuje se i u još nekoliko bitnih tačaka. Prije svega, u sadašnjem programu, SDS se prije svega bavi ekonomskim pitanjima, u kojima dominiraju infrastrukturna, energetska, poljoprivredna i investicijska pitanja, dok su u programu za 2010. godinu prije svih bila istaknuta pitanja i obećanja o održivosti Republike Srpske. Pored ove promjene, program Srpske demokratske stranke sada sadrži mnogo više konkretnih mjera koje ova partija planira sprovesti u slučaju da dođe na vlast, nego što je to bio slučaj sa programom iz 2010. godine. Kao i na prošlim izborima, program SDS-a skoro da i nema mjera koje se odnose na nivo BiH, iako ova partija ima kandidate/kinje i za državni nivo vlasti. U tom smislu, prisutno je ponavljanje obećanja iz 2010. godine, poput ukidanja OHR-a i oslabljivanja državnih institucija, uz neznatno razrađenija obećanja o stopi PDV-a i funkcionisanju Ministarstva spoljnih poslova BiH.

SDP BiH

SDP BiH je za izbore 2014. godine objavio Manifest koji sadrži oblasti djelovanja ove partije u narednom periodu, te direktne ciljeve i aktivnosti koje planiraju sprovesti u mandatu 2014-2018, pod uslovom da budu dio vlasti. Gledajući Manifest u cjelini, isti sadrži veći dio obećanja i aktivnosti koje je SDP BiH predstavio u izbornim politikama za opće izbore 2010. godine. Manifest sam po sebi je daleko manje opširan i detaljan nego što je bio izborni program ove stranke za izbore 2010. godine, kada je SDP objavio 5 zasebnih programa u oblastima ekonomije, pravosuđa, obrazovanja, zdravstva i socijalne politike. Karakteriše ga veća konkretnost određenih oblasti djelovanja, kao što su npr. zdravstvo i obrazovanje, gdje se, pored ponovljenih obećanja iz 2010. godine, pojavljuju i novi ciljevi za predstojeći mandat. S druge strane, u oblasti socijalne politike, koja je bila jedan od fokusa ove stranke 2010. godine, neke teme su u potpunosti izostale (boračka pitanja, položaj majki sa djecom i sl.), dok su druge predstavljene vrlo šturo i bez konkretizacije aktivnosti ka ostvarenju ciljeva (pitanje penzijsko-invalidskog osiguranja, koje je bilo veoma zastupljeno 2010. godine). Predstavljene su i nove oblasti djelovanja, kao što su evropske i NATO integracije, s tim da ni ovog puta nisu ponuđena rješenja i način budućeg djelovanja, već samo istaknuta opredjeljenost SDP-a BiH za iste. Ono što karakteriše Manifest jeste predstavljanje istog kao nastavka uspješnog mandata koji je iz nas, sa velikim brojem ostvarenih ili započetih obećanja datih još prije 4 godine, iako je ova stranka u protekle 4 godine u potpunosti ispunila tek 1% svojih obećanja.

SNSD

SNSD je na izbore 2014 izašao sa programskom platformom koja se, kako se navodi u dokumentu “Izborna platforma – uvodni dio”, sastoji od više dokumenata – Nova ekonomska politika za izlazak iz krize, Uporedni prikaz od 2001. do 2005. i od 2006. do 2014, te Dejtonska struktura Bosne i Hercegovine i pravni položaj Republike Srpske. No, iako je SNSD naveo sva tri dokumenta kao izborne programe, činjenica je da se ni “Uporedni prikaz”, kao ni “Dejtonska struktura” time ne mogu smatrati, jer ne nude niti jedan cilj ili mjeru koja bi se odnosila na nastupajući mandat. Prvi dokument je, zapravo, prikaz određenih statističkih pokazatelja, usmjeren na to da pokaže “uspjehe” SNSD-a u proteklih osam godina na vlasti, uz vrlo sumnjivu metodologiju dokazivanja tih tvrdnji, s obzirom već i na samu činjenicu da se kumulativni rezultati za period od četiri godine prije dolaska SNSD na vlast (2001-2005), poredi sa periodom od osam godina (2006-2014). Drugi dokument također nema nikakvih programskih ciljeva, već predstavlja klasičan politički pamflet kroz koji se tumači ustavna pozicija Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, u veoma propagandističkom maniru. Ono što, na kraju, ostaje od “izborne platforme” ove stranke, jeste ekonomski program “za izlazak iz krize”, koji je znatno kraći i manje obuhvatan od programa s kojim je ova stranka izašla na Opšte/opće izbore 2010. godine. Ono što naročito upada u oči, jeste potpuno odsustvo velikih projekata u sferi energetike i infrastrukture, kao što su izgradnja novih energetskih postrojenja i autoputeva, kakve je SNSD obećavao i na prošlim i na pretprošlim izborima. Iako je većina ovih obećanja ostala neispunjena u oba prethodna mandata, čini se da je SNSD za 8 godina ipak odustao od obećavanja milijardi investicija u energetski sektor i “premrežavanja” Republike Srpske mrežom brzih cesta i autoputeva.

SBB – “Politika SBB-a”

Nakon što je u predizbornu kampanju za Opće/Opšte izbore 2010. godine SBB ušao sa veoma opširnom programskom deklaracijom, u kampanji za ovogodišnje izbore SBB se odlučio da objavi dosta sažetiju varijantu programa na svojoj zvaničnoj web stranici. Iako programska deklaracija iz 2010. godine još uvijek stoji na web stranici SBB-a, iz ove stranke su potvrdili da je ovogodišnji program stranke objavljen pod nazivom „Politika SBB-a“. Međutim, ako pogledamo oba ova dokumenta stiče se dojam da je ovogodišnja „Politika SBB-a“ u suštini samo skraćena verzija „Programske deklaracije“ ove stranke iz 2010. godine, sa većinom prepisanih rečenica iz starog programa. Programski ciljevi su tako ostali manje-više isti, kao što su obrađene i iste oblasti kao 2010. godine, ali je u njihovu razradu uloženo znatno manje truda, dok je konkretizacija aktivnosti za ispunjenje ciljeva u potpunosti izostala.

SDA

Stranka demokratske akcije je za izbore 2014. godine ponudila platformu pod nazivom “Stabilizacija, razvoj i zapošljavanje, integracije“, koja je nešto manje opširna od njihovog programa iz 2010. godine (Program ekonomskog razvoja i integracija: Izborna platforma za Opće izbore u Bosni i Hercegovini 2010 godine), kada je SDA bila stranka sa najvećim brojem datih obećanja. Dio programa za ove izbore prepisan je iz prethodnog, ali je SDA u većini oblasti koje je tematizirala u svom programu također uvrstila i nova obećanja i izbacila neka od ranije postojećih. Tako je, recimo, u oblasti ustavnih reformi, naglašena podrška za ustavnu reformu Federacije BiH, koje nije bilo u njihovom prethodnom programu; dok su, u sferi borbe protiv kriminala, ove godine izostala obećanja o borbi protiv terorizma, koja su bila prisutna na prošlim izborima. U programu za 2014, našli su se i potpuno novi segmenti, kao što je uređenje grada Mostara i saniranje posljedica majskih poplava. U ostalim oblastima, ova je stranka uglavnom dopunila nekadašnja obećanja novim ciljevima, koji se najčešće nadovezuju na aktuelnosti iz proteklog mandata. Simptomatično je da je program SDA “otvoren” izjavama kojima se ova stranka u potpunosti ograđuje od sopstvenog učešća u vlasti u proteklom mandatu, ističući kako nije bila “vodeća stranka” i “pobjednička stranka”, zbog čega su, kako se navodi u platformi SDA, “uslijedile najgore poslijeratne četiri godine” u Bosni i Hercegovini, te se izražava i razumijevanje za “opravdano nezadovoljstvo građana zbog destabilizacije države i općeg pogoršanja u društvu s rastom nezaposlenosti, prisutnim napravdama, rastom kriminala i korupcije, pogoršanjem sigurnosti”. Ovakvo predizborno pozicioniranje sopstvene stranke svakako ne odgovara stvarnom stanju stvari, budući da je SDA provela cijeli mandat kao jedna od 4 vladajuće stranke na nivou FBiH; do kraja 2012. je učestvovala u radu Vijeća ministara, a na vlasti je također bila i u Sarajevskom, Srednjebosanskom, Unsko-sanskom, Zeničko-dobojskom, Hercegovačko-neretvanskom, Bosansko-podrinjskom i Tuzlanskom kantonu.

]]>
http://zastone.ba/partije-uglavnom-ili-nude-stare-programe-ili-se-pravdaju-da-nisu-bile-u-vlasti/feed/ 0
Puštena u rad web platforma „Čiste liste“ http://zastone.ba/pustena-u-rad-web-platforma-ciste-liste/ http://zastone.ba/pustena-u-rad-web-platforma-ciste-liste/#comments Tue, 07 Oct 2014 23:41:50 +0000 http://zastone.ba/?p=2849 unnamedUG Zašto ne i Transparency International BiH su danas pustili u rad online platformu www.cisteliste.ba, koja je urađena sa ciljem edukacije građana/ki o političkoj ponudi na kandidatskim listama pred predstojeće izbore u BiH.

„Čiste liste“ su nastale kao proizvod istraživanja ovih organizacija o različitim aspektima rada predstavnika/ca vlasti u prethodnom mandatu, ali i kroz prikupljanje drugih relevantnih podataka iz istraživanja drugih organizacija civilnog društva, te podataka koje smo dobili direktno od institucija. Posebno su korišteni podaci Centara civilnih inicijativa i Centra za istraživačko novinarstvo. Tako je napravljena stranica na kojoj je moguće naći podatke o svim kandidatima i kandidatkinjama na predstojećim izborima, a posebno o onima koji su već obnašali/e funkcije u prethodnom mandatu.

Posjetom stranici www.cisteliste.ba, potencijalni glasači/ice mogu na vrlo jednostavan način saznati kako će izgledati glasački listići na njihovim izbornim mjestima, ko su kandidati/kinje na listama za sve nivoe vlasti za koje će glasati i kako su u prethodnom periodu djelovale i finansirale se političke stranke koje su ih kandidovale. Ova platforma je jedinstvena, budući da ni jedna online platforma u BiH ne nudi mogućnost ovako jednostavnog i sveobuhvatnog pregleda kandidata/kinja na listićima za svaku pojedinačnu osobu. Osim toga, za one kandidate/kinje koji su u proteklom mandatu obnašali funkcije, mogu se dobiti i dodatne informacije, od biografija, preko rada u institucijama, pa do ispunjenja obećanja partije koju predstavljaju, ukoliko su u ovom mandatu obnašali izvršne funkcije.

„Političke partije takođe imaju svoje stranice na kojima se nalaze podaci o njihovom djelovanju i finansiranju, sakupljeni na sličan način kao i za kandidate. Na ovaj način je potencijalnim glasačima omogućeno da dobiju širok uvid u rad partija i njihovih kandidata, te da lakše donesu odluku na izborima. Mi se nadamo da ćemo tako doći na korak bliže cilju inicijative, koji se vidi iz samog naziva stranice; te da ćemo kandidatske liste i institucije vlasti očistiti od ljudi koji su zbog svoje neefikasnosti i nerada odgovorni za loše funkcionisanje vlasti u prethodnom mandatu.“ – poručuju implementatori inicijative.

]]>
http://zastone.ba/pustena-u-rad-web-platforma-ciste-liste/feed/ 0
Istinomjer analiza: Kampanja SPRS – Misaone snage i prepisani programi http://zastone.ba/kampanja-sprs-misaone-snage-i-prepisani-programi/ http://zastone.ba/kampanja-sprs-misaone-snage-i-prepisani-programi/#comments Tue, 07 Oct 2014 20:08:25 +0000 http://zastone.ba/?p=2856 SPRS-400x300Treća analiza predizbornih istupa kandidata/kinja iz partija koje su 2010. – 2014. obnašale vlast na nivou Republike Srpske donosi pregled izjava kandidata/kinja Socijalističke partije Republike Srpske, koje smo mogli čuti u RTRS-ovoj „Izbornoj hronici“ i „Predstavljanju kandidata”.

Fokus javnih istupa kandidata/kinja SPRS bio je na temama kao što su socijalna pravda, socijalna politika i solidarnost, pri čemu su posebno izdvojeni resori penzijsko-invalidskog osiguranja i boračke zaštite, budući da je predsjednik SPRS, Petar Đokić, ujedno i aktuelni ministar rada i boračko-invalidske zaštite u Vladi Republike Srpske. U izbornoj hronici, emitovanoj prvog dana predizborne kampanje, Đokić je spomenuo kako je u Republici Srpskoj usvojen novi i “pravičniji” zakon o PIO, koji je obezbjedio sigurnost i stabilnost penzijskog sistema RS, te da su u njegovoj partiji zadovoljni “zbog rasta penzija u teškim uslovima” i zbog brige o boračkoj populaciji i zapošljavanju. Kao glavni moto svoje kampanje, istakao je cilj “da Republika Srpska bude država socijalne pravde i sigurnosti svakog čovjeka”. Slične je izjave Đokić dao i u svom kandidatskom predstavljanju, emitovanom 19.09.2014, kada je rekao kako je i lično bio zadužen za donošenje “pravičnijih zakona za penzionere i borce i da za njih učine više i u uslovima ekonomske i finansijske krize”, te garantovao da će napraviti promjene, koje su dale rezultate. Kandidat ove stranke, Borislav Lazić, takođe se pohvalio rastom penzija i “ravnotežom penzionog fonda”, te najavio da će nakon izbora predložiti “formiranje penzionog fonda na bazi solidarnosti”, premda je ostalo nejasno kako bi tačno izgledao taj fond. Lazićevo izlaganje o penzijama krunisano je grandioznom izjavom o vječnosti penzija u Republici Srpskoj:  “Dok je Republike Srpske, a ona je vječna, biće i penzija”, rekao je Lazić.

Zanimjivo je da Socijalistička partija RS na izborima 2010. nije imala niti jedno ocjenjivo obećanje koje se odnosilo na penzijsko-invalidsko osiguranje. Jedino obećanje posvećeno ovoj oblasti bilo je prepisano iz programa Socijalističke narodne partije Crne Gore i odnosilo se na izmjene Zаkona o obeštećenju korisnikа prаvа iz penzijskog i invаlidskog osigurаnjа koji je na snazi u Crnoj Gori, ali ne postoji u Republici Srpskoj, niti u Bosni i Hercegovini uopšte, te se nije ni mogla ocijeniti njegova ispunjenost. SPRS je 2010. obećao (to jest, prepisao) da će “izmjenаmа odredbi o rokovimа u Zаkonu o obeštećenju korisnikа prаvа iz penzijskog i invаlidskog osigurаnjа, obezbijediti ubrzаnu isplаtu zаostаlih obаvezа do krаjа 2011″ i to je bilo sve što se u njihovom programu moglo naći na ovu temu. Takođe, SPRS nije imao niti jedno obećanje koje se odnosilo na boračku politiku. Tako se ni tvrdnje kandidata ove stranke ne mogu porediti sa njihovim izbornim programom iz 2010, jer u njemu ove oblasti nisu ni postojale. Ipak, osvrnemo li se samo na istinitost njihovih predizbornih tvrdnji, možemo zaključiti da je realnost vrlo daleko od predizborne retorike. Penzije u Republici Srpskoj i dalje su najniže u regionu, čak i nakon njihovog povećanja krajem 2013. godine. Kada je, prije godiu dana, Milorad Dodik netačno izjavio da su penzije u RS najviše u regionu, Istinomjer je utvrdio da je u julu 2013. godine, kada je Dodik dao ovu izjavu, prosječna penzija u RS iznosila svega 314,44 KM (u Federaciji BiH iznosila je 349,61 KM i bila druga najmanja u regionu, a najviša prosječna penzija u regionu registrovana je u Hrvatskoj – 576,08 KM). Danas prosječna penzija u Republici Srpskoj iznosi 331,17 KM, što je svega 3,4% više nego na početku mandata, kada je iznosila320.00 KM. Penzija je tada bila u visini od 40,4% prosječne plate, dok je u julu 2014. godine, čak i nakon decembarskog povećanja, ona pala na 39,57% prosječne plate u RS. Poređenja radi, prosječna penzija u Federaciji BiH je u julu iznosila 366,67, dok je u Hrvatskoj porasla na čak 861 KM i trenutno iznosi preko 60,8% prosječne plate u toj državi. Kada se uzmu u obzir ove činjenice, jasno je da bi izjave o “vječnom trajanju penzija u RS” možda i bile smješne, da realnost nije do te mjere turobna za ovu kategoriju građana/ki RS.

Kandidati/kinje SPRS su, također, često naglašavali da je ova stranka “na strani radnika”, te se pozivali na borbu za veće zapošljavanje, otvaranje novih radnih mjesta i slično. Ovo su, svakako, standardne teme u predizbornoj kampanji, ali je Socijalistička partija i ovdje uspjela napraviti nestandardan gaf. Petar Đokić je, naime, u svom kandidatskom predstavljanju 15.09.2014. izjavio sljedeću apsolutnu neistinu:  “Mi smo uspjeli da smanjimo broj nezaposlenih za skromnih 14.000 u odnosu na početak rada ove Vlade.”, najavivši da će u budućnosti “uraditi mnogo više.” Pogledaju li se statistike, vidi se da je mandat Vlade RS započet sa 145.620 nezaposlenih, dok je kraj mandata dočekan sa 145.984 registrovanih nezaposlenih, što znači da je ovaj broj danas za 364 veći nego prije četiri godine. Pri tome je, također, poražavajuće da su trendovi u mandatu bili takvi da je razlika od 364 više nezaposlenih čak i mala u odnosu na to koliko je ovaj broj rastao u više navrata – 2011. godina je završena sa 153.535 nezaposlenih, dok je u martu 2012. godine bilo zabilježeno rekordnih 155.890 nezaposlenih u Republici Srpskoj. Broj zaposlenih se, pak, u proteklom mandatu smanjio za 4.467. Činjenica da je upravo aktuelni ministar rada i invalidsko-boračke zaštite RS izmislio da je nezaposlenost u ovom entitetu opala za 14.000 osoba, pa je još taj izmišljeni broj nazvao “skromnim”, svakako je neuobičajena čak i za predizbornu kampanju.

Poljoprivreda je bila jedna od oblasti koja je često spominjana u kampanji SPRS-a. Nedeljko Jović, kandidat za Narodnu skupštinu RS, izjavio je kako je poražavajuće što mladi napuštaju selo, te da će se zalagati za bolje korišćenje prirodnih resursa i uslove života na selu, a o “unapređenju agrara” govorio je i Petar Đokiću u Pelagićevu. SPRS je i 2010. godine obećalapovećanje “agrobudžeta” i ovo obećanje prekršila, budući da su godišnja budžetska izdvajanja za subvencije u poljoprivredi smanjena sa 80 miliona na 60 miliona godišnje u aktuelnom mandatu. Osim nedovoljnih iznosa za subvencije u poljoprivredi, prisutni su takođe i problemi sa konstantnim kašnjenjem u isplati subvencija, te netransparentnim trošenjem ovih sredstava, s obzirom da resorno ministarstvo i Agencija za agrarna plaćanja kontinuirano dobijaju negativna mišljenja revizora za planiranje i trošenje sredstava za subvencije u poljoprivredi. Ova je stranka, također, obećala i povećanje obima poljoprivredne proizvodnje i formiranje Razvojne poljoprivredne banke, no i ova su obećanja ostala neispunjena.

SPRS je obećao i Fond podrške privredi koji nikada nije osnovan, te prioritetno zapošljavanje lica koja su ostala bez posla u toku privatizacije do koga nikada nije došlo. To, međutim, nije smetalo kandidatima ove stranke da više puta ponove najave o podršci razvoju privrede i otvaranju novih radnih mjesta tokom predizborne kampanje.

Zanimljivo je da je kandidat SPRS, Goran Todorović, na predizbornom skupu u Rogatici istakao kako je ova stranka ponudila “ozbiljan i konkretan program” na ovim izborima. Istinomjer je do sada više puta bezuspješno pokušao dobiti izborni program ove stranke za izbore 2014, no SPRS do sada nije odgovorio ni na jedan naš upit. Posjetom njihovoj web-stranici utvrdili smo da se na njoj može naći samo “Platforma o političkom djelovanju 2014-2018“, za koju bi se moglo pretpostaviti da predstavlja program za mandat 2014-2018, ako ni iz čega drugog, a ono bar iz perioda na koji bi se ovaj program trebao odnositi. No, čak ni to nije slučaj, s obzirom da je “Platforma za 2010-2014″ u stvari dokument koji je ova stranka usvojila na 5. kongresu, održanom još 2009. godine, te da se odnosi na period 2009-2013. godine. Umjesto kreiranja izbornog programa, SP RS je naprosto izmjenila naslov već postojećeg, šest godina starog dokumenta (original naslova se još uvijek može vidjeti na sajtu SP Brčko), ali se nije potrudila da mu promijeni sadržaj. Pa tako u njihovoj “platformi”, recimo, još uvijek stoji da će vođstvo stranke “urediti adekvatnu Web stranicu SP”, iako je web stranica SP RS napravljena još 2010. godine. Time je SPRS nastavila niz “gafova” u kreiranju izbornih programa – tačnije, u njihovom potpuno neselektivnom i besmislenom kopiranju. Podsjećamo, ova je partija svoj izborni program 2010. godine skoro u cjelosti prepisala iz programa Socijalističke narodne partije Crne Gore (SNP) za 2009. godinu, uvrstivši tako u njega obećanja koja se odnose na institucije susjedne države, a koje uopšte ne postoje ni u Republici Srpskoj, ni u Bosni i Hercegovini. Sa druge strane, SP RS je prepisala i obećanja koja se, recimo, odnose na usvajanje zakona koji u BiH već postoje – ali ih u Crnoj Gori nije bilo u trenutku kada je SNP pisao svoj program.

Uzme li se u obzir ovakav odnos prema sopstvenim programima, koji ukazuje i na krajnji nedostatak poštovanja prema biračima/cama, izjava Todorovića o “ozbiljnom i konkretnom programu” ne samo da je neistinita, nego i potpuno apsurdna, s obzirom da je na prethodnim izborima SPRS svoj program prepisala od partije iz druge države, a na ovim izborima nekako ga je uspjela (pogrešno) prepisati – sama od sebe.

Pored toga, jedan od glavnih lajtmotiva kampanje Socijalističke partije RS je njihovo posjedovanje ozbiljnih i sposobnih kadrova, o čemu su do sada pričali više od bilo koje druge stranke. “Želim sa sigurnošću da kažem da danas imamo kadrove koji taj teret mogu da iznesu. Možda nisam bio siguran prije četiri godine i zato to nisam tada ni tvrdio, da kažem. Ali sada mogu da kažem da je stasala i nova generacija kadrova, da smo oko sebe okupili vrlo kvalitetne misaone snage, i želimo ih okupljati i dalje, koje žele da zajedno radimo na stvaranju boljih uslova za život svakog čovjeka u ovoj zemlji,” izjavio je Petar Đokić u svom kandidatskompredstavljanju 19.09.2014. O “kadrovima” je ponovo pričano i 22.09.2014 u Brčkom, a Đokić je ovu  predizbornu “mantru” ponovio i 23. i 24. septembra, pa zatim ponovo 30. septembra, a vjerovatno i mnogim drugim prilikama. Na stranu to da je sama formulacija o “okupljanju misaonih snaga” prilično nelogična i nezgrapna; na stranu čak i to da je vodeći “kadar” ove partije prethodno izgovorio veliku laž o smanjenju broja nezaposlenih za 14.000 – zadržimo li se samo na činjenici da ova partija već (barem) osam godina nije u stanju sastaviti jedan autentičan izborni program, moramo se zapitati gdje su i šta rade “misaone snage” i “nove generacije kadrova” koje je SP RS, kako Đokić tvrdi, okupio u protekle četiri godine? Zašto njihovi potencijali nisu iskorišteni barem da se biračima/cama predstave programski ciljevi ove stranke i mjere za njihovo ostvarivanje, umjesto falsifikovanja tuđih izbornih programa i recikliranja sopstvenih kongresnih deklaracija? Nažalost, s obzirom da se SP RS u prethodne četiri godine nijednom nije oglasila da objasni javnosti svoj predizborni falsifikat iz 2010. godine, može se pretpostaviti da odgovore na ova pitanja nećemo dobiti ni sada.

]]>
http://zastone.ba/kampanja-sprs-misaone-snage-i-prepisani-programi/feed/ 0
Istinomjer analiza: Treća sedmica predizborne kampanje – televizijske debate nastavljene u istom tonu http://zastone.ba/istinomjer-analiza-treca-sedmica-predizborne-kampanje-televizijske-debate-nastavljene-u-istom-tonu/ http://zastone.ba/istinomjer-analiza-treca-sedmica-predizborne-kampanje-televizijske-debate-nastavljene-u-istom-tonu/#comments Sun, 05 Oct 2014 20:10:27 +0000 http://zastone.ba/?p=2859 041870U trećoj sedmici od početka predizborne kampanje za Opšte/opće izbore 2014, ne računajući debate predsjedničkih kandidata, nije bilo mnogo debata u kojima su učestvovali predstavnici/e stranaka na vlasti u mandatu 2010-2014. godine. Istinomjer donosi pregled dvije takve debate, emitovane istoga dana na Federalnoj televiziji i BHT-u.

Federalna televizija je 29.09.2014. u dijaloškoj emisiji ugostila  Dianu Zeleniku (HDZ 1990), Vinka Jakića (KOALICIJA SNAGA BiH), Marinka Čavaru (HDZ BiH), Damira Čardžića (NSRzB) i Bahrudina Fazlića (KOALICIJA ZAJEDNO ZA PROMJENE).

Kandidatkinja HDZ 1990, Diana Zelenika, u svom uvodnom izlaganju na temu ekonomije kazala je kako se HDZ 1990 u svom programu zalaže za diferenciranu stopu PDV-a, gdje bi se niža stopa od 5% primjenjivala na osnovne životne namirnice, lijekove, knjige i udžbenike. Međutim, diferenciranu stopu PDV-a još 2010. godine su obećali iz većine političkih stranakakoje su formirale Vijeće ministara, a među kojima je bio i HDZ 1990, no ništa se po ovom pitanju nije uradilo u proteklom mandatu.

U oblasti ustavnih reformi, Zelenika je rekla da se njena stranka zalaže za “europezaciju “Dejtona” i federalizaciju BiH”, uz uvažavanje interesa svih naroda u BiH i uklanjanje diskriminacije. Zelenika je također obrazložila i stav svoje stranke o ulasku BiH u NATO, govoreći o sigurnosti i investicijama koje će ulazak u NATO dovesti, što bi, po njenom mišljenju, spriječilo “exodus omladine iz BiH i to da sve vise ljudi gleda svoju djecu preko Skype-a.“ Iako se svi političari u BiH, bez izuzetka zalažu za ulazak u EU, a većina i za ulazak u NATO, stranke koje su sačinjavale Vijeće ministara BiH u protekle 4 godine su učinile sve što je u njihovoj moći da se bilo kakvo približavanje EU i NATO ne desi. Glavna dva pitanja koja su uzrok zastoja naše zemlje na ovom putu su provedba presude Sejdić-Finci i rješavanje statusa vojne imovine. Iako HDZ 1990 u Parlamentu BiH jeste glasao za prijedloge zakona koji bi riješili ovo pitanje, predstavnik ove stranke Martin Raguž je bio učesnik svih pokušaja dogovora o presudi Sejdić-Finci koji su završeni propašću, najviše zbog činjenice da se kroz implementaciju ove presude pokušalo riješiti ‘hrvatsko pitanje’, a ne diskriminacija nekonstitutivnih naroda. Pored toga, HDZ 1990 je 2010. godine u svom izbornom programu dao obećanje o formiranju Federalne jedinice sa većinskim hrvatskim stanovništvom, što je prilično suprotno sa izjavama kandidata/kinja HDZ 1990 u ovoj predizbornoj kampanji. O tome kakav je bio tok pregovora o ustavnim reformama, u kojima je učestvovao i HDZ BiH, Istinomjer je pisao mnogo puta do sada, te je vjerovatno suvišno obrazlagati da su sva dosadašnja obećanja svih vladajućih partija, uključujući i HDZ 1990, ostala neispunjena.

Marinko Čavara, kandidat HDZ BiH, naglasio je da je HDZ-u vladavina prava jedna od glavnih tačaka u programu. Ako pogledamo ukupan rezultat ispunjenosti obećanja ove partije, vidjet ćemo da je vladavina prava bila u potpunosti zanemarena. U oblasti pravna država, HDZ je imao ukupno 9 obećanja, a nije ispunio niti jedno, kao ni ostalih 25 obećanja iz drugih oblasti.

Nadalje, Čavara smatra da politički utjecaj nije jedini problem pravosuđa, već i sprovedene reforme koje su omogućile da niko ne utječe na sudove i tužilaštva. Kontradiktornosti u prethodnoj rečenici su jasan dokaz da HDZ BiH ne prihvata ili ne razumije osnovni princip da je sudska vlast neovisna i odvojena od druga dva stuba vlasti. Tako je, recimo, ova stranka 2010. obećala da će se zalagati za imenovanje neovisnog državnog tužitelja za borbu protiv korupcije, te nezavisno i profesionalno sudstvo čija će uspješnost rada biti ocjenjivana od strane nepristrasnog tijela, da bi u predizbornoj kampanji za izbore 2014, Čavara ustvrdio da se zalažu za to da tužioce bira parlament, što je također kontradiktorno prethodnim HDZ-ovim stavovima o ovim pitanjima. Govoreći o vladavini prava u BiH, kandidat HDZ-a za Predstavnički dom PSBiH, Marinko Čavara je istakao i to da tužilaštva u BiH ne rade svoj posao na istraživanju navoda koji se iznose u medijima, te ih je optužio da učestvuju u političkom progonu pojedinih ljudi. Čavara je vjerovatno mislio na predsjednika HDZ-a Dragana Čovića koji je već godinama čest “gost” sudnica u domaćim sudovima. Zanimljivo je da je sličan stav, početkom ove godine imao i sam Čović, koji je u intervjuu na FTV iskoristio istu floskulu o političkom progonu kojemu je izložen. Tada je Čović odgovarajući na pitanja o brojnim krivičnim prijavama koje su protiv njega pokrenute u proteklim godinama, ne odstupajući od stava da upravo on predstavlja čitav jedan narod u Bosni i Hercegovini, našao za shodno da o krivičnim procesima – zbog kakvih se u bilo kojoj uređenoj državi odstupa sa bilo kakve javne funkcije – kaže samo to da se radi o političkom progonu za koji on očekuje – izvinjenje. I Čavara je gostujući u debatnoj emisiji kazao kako “tužilaštva trebaju provjeravati i procesuirati i onog ko se optužuje ali i onog ko optužuje” te je kazao kako se može podići i tužba za klevetu ukoliko se utvrdi da navodi nisu tačni, te da oni “koji su pokrenuli politički progon” treba da odgovaraju. Međutim, postavlja se pitanje, ako HDZ smatra da se svi navodi trebaju ispitati, zašto njegov stranački lider, iako je smatrao da treba dobiti izvinjenje, nikada nije podigao tužbu za klevetu u slučaju svojih krivičnih prijava. Generalno, može se reći da su stavovi o vladavini prava, reformi pravosuđa i radu pravosudnih institucija koje je Čavara iznio u emisiji, nekonzistentni kako sa istupima njegovog stranačkog predsjednika, tako i sa programom same njegove stranke koji je predstavila na izborima 2010. godine.

U sferi ekonomije, Čavara nije ponudio nikakve konkretne ideje, osim već mnogo puta ponovljenih obećanja o stvaranju boljih uslova za investicije i gospodarskom rastu, dodavši i da treba stvoriti jednake mogućnosti za državne i privatne firme. Čavara je o sličnim ciljevima govorio i u debati u kojoj je učestvovao 24.09.2014, o čemu je Istinomjer već pisao, osvrnuvši se na činjenicu da je u svih pet kantona u kojima je HDZ BiH učestvovao u vlasti, broj zaposlenih od 2010. do 2013. godine porastao za 2.684 (sa 114.168 na 116.852), dok je broj nezaposlenih porastao za 8.195 (sa 91.624 na 99.819). Procentualno, u 2010. godini prosječna stopa nezaposlenih u ovim kantonima je bila 80,3% u odnosu na broj zaposlenih, dok je u 2013. godini ona porasla na 85,4%.

U vezi sa ustavnim reformama, Čavara je izjavio kako je njegova stranka predlagala rješenja za uklanjanje diskriminacije i zaštitu prava “ostalih”, te da su jedini “na vrijeme” predložili ustavne amandmane – što nije tačno, s obzirom da su amandmani koje su u PS BiH dostavili zastupnici njegove stranke, dostavljeni istovremeno sa amandmanima koje je predložila SDA i SNSD/SDS. Marinko Čavara je, kao i u prethodnim debanim emisijama, rekao da se HDZ zalaže za decentralizaciju BiH, podjelu na 4 teritorijalno-administrativne jedinice i distrikt Brčko, te da će se kroz ovaj preustroj osloboditi “ogromna količna sredstava”, koje treba upotrijebiti za ekonomiju i socijalna davanja. HDZ je u svom izbornom programu za Opšte/opće izbore 2010. godine već dao nekoliko obećanja koja se tiču ustavne reforme, uključujući i obećanje o tri nivoa teritorijalno-upravne organizacije BiH, ali i obećanje o modernim ustavnim rješenjima u skladu sa “pozitivnim evropskim iskustvima”, te o ustavnoj reformi koja će osigurati “ravnopravan položaj hrvatskog naroda s drugim konstitutivnim narodima u BiH. Kao što je poznato, svi pokušaji ustavne reforme u mandatu 2010-2014. su propali, te su i sva obećanja o ustavnoj reformi ostala neispunjena. Glavno pitanje ustavne reforme, implementacija odluke ECHR u predmetu “Sejdić i Finci”, ostalo je neriješeno, u čemu je možda i odlučujuću ulogu imala upravo ova stranka, budući da je upravo lider ove partije opstruirao sve pokušaje da se nađe rješenje za ukidanje diskriminacije “ostalih” u Ustavu BiH, uslovljavajući ga rješavanjem “hrvatskog pitanja”. Imajući u vidu ovu činjenicu, vrloje apsurdno zvučala Čavarina izjava da je HDZ bio motor EU integracija”, ali su ih kočili oni koji ne žele ići naprijed, spomenuvši kako bi “mnogi voljeli neke istočne asocijacije”.

Konačno, Čavara se osvrnuo i na formiranje vlasti u FBiH, rekavši kako HDZ “neće pregovarati sa nekim ko je uspostavio neustavnu vlast u FBiH”, što je, ponovo, nedosljedno postupanju samog HDZ-a, koji je u godinama nakon formiranja Vlade FBiH pregovarao i sa SDP-om i sa SDA, kako o rekonstrukciji federalne vlade, tako i o formiranju Vijeća ministara u koje su, kako je poznato, na kraju ušle sve tri pomenute stranke.

U emisiji je učestvovao i Vinko Jakić, kandidat Koalicije snaga BiH koju je formirala Jakćeva stranka, HSP BiH, zajedno sa još 5 stranaka (DSI, Snaga Bosne, BNS, Liberalna stranka i NDS). Jakićevo izlaganje uglavnom je podrazumijevalo iznošenje stavova i kritika o radu drugih stranaka, konkretno HDZ-a BiH, dok se o planovima njegove stranke nije moglo čuti skoro ništa. HSP BiH bio je, također, jedina vladajuća stranka koja je na izbore 2010. izašla bez ikakvog programa, te je bilo nemoguće ocijeniti njihovu uspješnost u proteklom mandatu, budući da nije ni bilo programskih ciljeva čija se ispunjenost mogla ocjenjivati, a ako je suditi po Jakićevom istupu u ovoj emisiji, nedostatak jasnog programa je konstanta ove stranke. 

O izjavama kandidata NSRzB, Damira Čardžića, također se nema mnogo šta reći, budući da je glavna tema njegovih izlaganja bilo nedavno hapšenje stranačkih čelnika NSRzB-a. Jedina tema na koju se dodatno osvrnuo je ustavna reforma i NSRzB-ov predizborni “adut” – ukidanje kantona u Federaciji BiH. Kako bi se ovakav cilj postigao i pored neuspjeha institucija i stranačkih lidera da se u ovom mandatu dogovore i oko mnogo manjih ustavnih promjena, Čardžić nije objasnio.

U debatnoj emisiji emitovanoj na BHT 29.9.2014, učestvovali su kandidati za PD PSBiH, Jasmin Emrić (ASDA), Radoslav Tomović (SNS RS), Robert Hrgić (HDZ 1990) i Mato Franičević (HDZ BiH).

Robert Hrgić – HDZ 1990 govorio je o ustavnim reformama, iznijevši stav da je stajalište HDZ 1990 da se “hrvatsko pitanje” ne može riješiti u okviru rješavanja presude u predmetu “Sejdić i Finci”, već su za to potrebne šire reforme, te da je to razlog što je ova stranka odbila aprilski paket. Ono što Hrgić, međutim, nije rekao, a što protivreči ovoj tvrdnji, je činjenica da je HDZ 1990 u ovom mandatu od početka podržavao ustavna rješenja koja su nastojala učiniti upravo to – iskoristiti pitanje implementacije ove presude za “rješavanje hrvatskog pitanja”. Tako je HDZ 1990, uz SBB BiH, podržala prijedlog ustavnih amandmana SDP i HDZ, koji je imao upravo ovakvu namjeru. Hrgić je rekao da ukidanje kantona u FBiH nije moguće, te da je HDZ 1990  za smanjenje broja kantona, ali da bi regionalizacija trebala biti bazirana na ekonomskom principu, a ne samo na nacionalnom, što predstavlja priličnu promjenu stava u odnosu na izborni program ove stranke iz 2010. godine, kada je istaknuto da se ona zalaže za federalnu jedinicu sa hrvatskom većinom. Hrgić je imao i nekoliko zanimljivih opaski koje sugeriraju da on svoju stranku vidi kao opozicionu – komentar kako u studiju nema nikoga “iz trenutne vlasti”, te da je međunarodna zajednica poslala poruku “vladajućim strukturama” da se ovako dalje ne može. Ovakve su izjave u najmanju ruku čudne, s obzirom da je HDZ 1990, zajedno sa SNSD-om i HDZ BiH, jedna od svega tri stranke koje su cijeli mandat provele u Vijeću ministara, uključujući i tehnički mandat koji je potrajao preko godinu dana od izbora 2010. godine.

Mato Franičević, kandidat HDZ BiH, također se bavio pitanjem ustavnih reformi, ne rekavši ništa što već ranije nismo čuli i od predstavnika/ca njegove stranke i od drugih kandidata/kinja. Standardne teme neophodnog ulaska u EU i provođenja ustavnih reformi – te, po običaju, neprihvatanje bilo kakve odgovornosti za zastoj u istim – obilježile su i njegovo izlaganje. Franičević je, također, spomenuo i ustavne reforme da bi se poboljšala pozicija hrvatskog naroda, rekavši kako svako zadiranje u Ustav utiče na cjelokupan kontekst, dakle i na konstitutivne narode. Zanimljivo je da je Franičević proglasio neuspjeh u ustavnim reformama, neravnopravnost Hrvata i “slučaj Željka Komšića” glavnim razlogom za gospodarsku stagnaciju u BiH, te se i ovdje treba podsjetiti kakvi su rezultati protekle četiri godine u kantonima u kojima je HDZ BiH bio na vlasti, koji prilično jasno opovrgavaju ovu tezu. Kandidat HDZ-a nije direktno odgovorio na pitanje o uspostavljanju trećeg entiteta, rekavši samo da je potrebno riješiti “pitanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda”, te uspostaviti Sarajevo kao distrikt – što je novina u programu ove stranke u odnosu na program iz 2010, kada o uspostavljanju takvog distrikta nije bilo govora.

Franičević je izjavio da je nezadovoljan dinamikom kojom su se rješavala goruća pitanja na državnoj razini, budući da je trebalo 16 mjeseci da se formira Vijeće ministara, te da su i nakon toga “razne politikantske igre” usporile rad ovog tijela. Interesantno je i kako sam Mato Franjičević ističe da nije zadovoljan dinamikom rješavanja gorućih pitanja na nivou BiH, kao da njegova stranka nije bila direktni sudionik svih političkih dešavanja na državnom nivou, počev od pregovora o ustavnim promjenama u BiH. Tačnije, HDZ BiH u toku još uvijek aktuelnog mandata, potpisao je mnoštvo sporazuma o saradnji sa partijama u BiH, a sve u cilju što većeg uključivanja ove stranke u vlast.

Tako su predstavnici HDZ-a, u prvom redu predsjednik ove stranke Dragan Čović, u mnogo navrata najavljivali ulazak ove stranke u Vladu FBiH za koju su u početku tvrdili da je neustavna, da bi kasnije kroz formiranje “nove parlamentarne većine” pokušali biti njen dio.

Govoreći o sporazumima ove partije, nakon prošlih izbora, prvi u nizu sporazuma potpisan je između lidera HDZ-a BiH i HDZ-a 1990, Dragana Čovića i Bože Ljubića, koji su na izbore izašli kao ljuti protivnici – HDZ BiH samostalno, a HDZ 1990 u koaliciji sa HSP BiH (partijom koja će, ubrzo nakon izbora, ući u koaliciju sa SDA, SDP i NSRzB i formirati Vladu FBiH kojoj će HDZ 1990, zajedno sa HDZ-om BiH, biti najveća opozicija). Sporazum o saradnji je potpisan sa osnovnom intencijom da osigura „punu ustavnu i institucionalnu jednakopravnost hrvatskog naroda sa druga dva naroda u demokratskoj i europski opredijeljenoj Bosni i Hercegovini.” Potpisani sporazum u nekoliko tačaka govori o načelima ustavne reforme, načelima izmjene izbornog zakona, raspodjele vlasti nakon izbora i odnosima sa drugim strankama u BiH.

Državna vlast je, sa druge strane, formirana sa zakašnjenjem od 14 mjeseci, na osnovu još jednog „sporazuma“ – vaninstitucionalnog dogovora lidera šest političkih partija (SDP, SDA, SDS, SNSD, HDZ BiH i HDZ 1990) – nakon bezbrojnih sastanaka istih širom BiH. Odmah po uspostavljanju vlasti, došlo je do prividnog zaleta u ispunjavanju uslova za sticanje kandidatskog statusa za članstvo u EU, no nakon što je budžet usvojen uz protivljenje SDA, stalo se sa svim reformama i ušlo u proces rekonstrukcije vlasti i na državnom nivou.

U vrijeme dok je u FBiH još uvjek funkcionisala Vlada oformljena na osnovu Platforme, početkom marta 2012. godine, potpisan je i sporazum o saradnji na svim nivoima vlasti između SDA i HDZ-a, formalno jedne vladajuće i jedne opozicione stranke. Predsjednici HDZ-a BiH i SDA-a Dragan Čović i Sulejman Tihić usvojili su tom prilikom zajedničku izjavu u kojoj se ističe njihova spremnost da osnaže svoje partnerstvo, koje, kako su smatrali, treba usmjeriti u pravcu bolje saradnje između bošnjačkog i hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini na osnovama, principima i načelima jednakopravnosti tri konstitutivna naroda u BiH s mehanizmima kojima se to može ostvariti. Ovaj sporazum je dodatno zakomplikovao složene partijske odnose koji su građeni na sporazumima, pa smo tako dobili partiju koja se protivila formiranju vlasti na temelju “Platforme” (HDZ BiH) koja sklapa dogovor sa članicom “Platforme” (SDA), a koja će, samo par mjeseci kasnije, poduprijeti izlazak SDA iz vlasti na temelju još jednog novog sporazuma – onog sa SDP BiH.

U to vrijeme već su postojale određene napetosti u odnosima SDA i SDP-a, što se pokazalo tačnim kada se vodila rasprava, između ostalog i o novom Zakonu o unutrašnjim poslovima, a kasnije i o Budžetu zajedničkih institucija, pa je raspadom Platforme HDZ postala partner SDP-a za formiranje nove vlasti zajedno sa SBB-om. Dragan Čović i Zlatko Lagumdžija dogovorili su, zatim, sredinom juna ove godine buduću saradnju na svim nivoima vlasti u naredne dvije godine i definisali prioritete u djelovanju Vlade i parlamentarne većine na nivou Federacije BiH. Ovaj sporazum ostao je na snazi do danas, ali, uslijed brojnih procedura, nepostojanja parlamentarne većine u Domu naroda FBiH i ne pristajanja Živka Budimira da podnese ostavku na mjesto Predsjednika FBiH, nikada nije došlo do rekonstrukcije Vlade FBiH, pa tako ni ulaska HDZ-a u vlast na ovom nivou. Dakle, vrlo je evidentno je iz ovih primjera da je Franjičević u debatnoj emisiji, nastojeći svoju stranku predstaviti biračima u što boljem svjetlu, izgovorio niz krupnih neistina u pogledu ponašanja HDZ-a na državnom nivou, odnosno upravo njihovog “politikantskog” ponašanja.

]]>
http://zastone.ba/istinomjer-analiza-treca-sedmica-predizborne-kampanje-televizijske-debate-nastavljene-u-istom-tonu/feed/ 0
Istinomjer analiza: Kampanja DNS-a – Malo vlast, malo opozicija http://zastone.ba/istinomjer-analiza-kampanja-dns-a-malo-vlast-malo-opozicija/ http://zastone.ba/istinomjer-analiza-kampanja-dns-a-malo-vlast-malo-opozicija/#comments Sat, 04 Oct 2014 20:16:22 +0000 http://zastone.ba/?p=2861 DNS-400x300Od početka predizborne kampanje, „Istinomjer“ je pratio televizijske debate, emitirane na javnim televizijama, u kojima učestvuju kandidati/kinje vladajućih stranaka. Međutim, stranke koje su 2010. – 2014. obnašale vlast na nivou Republike Srpske, još uvijek se nisu na ovaj način predstavile biračima/cama, s obzirom da se na RTRS-u ne emituju debatne emisije. Demokratski narodni savez je, za razliku od svojih koalicionih partnera, učestvovao u debatama kandidata/kinja za državni parlament na BHT-u. No, izbornu utrku na entitetskom nivou – na kome je ova stranka obnašala vlast u proteklom mandatu – bilo je moguće pratiti samo kroz RTRS-ovu „Izbornu hroniku“ i „Predstavljanje kandidata“, emisijama koje se emitiraju svakodnevno od početka predizborne kampanje. Istinomjer donosi pregled najupečatljivijih izjava i obećanja koje su dali/e kandidatkinje i kandidati ove stranke u navedenim emisijama.

Prvog dana predizborne kampanje, predsjednik ove stranke i nosilac liste koalicija DNS-SRS-NS za Narodnu skupštinu Republike Srpske, Marko Pavić, izjavio je da DNS “ne želi kroz kampanju da se bori za vlast”, nego da “položi račun za urađeno” i najavi šta će uraditi u budućnosti, sa fokusom na ekonomiju, zapošljavanje, borbu protiv kriminala i korupcije i brigu “o socijalnom faktoru”. Sličnu izjavu dala je prije nekoliko dana i kandidatkinja ove stranke za NSRS, Spomenka Stevanović, na predizbornom skupu u Zvorniku, dodavši i to da je DNS svojim dosadašnjim učešćem u vlasti učinio “mnogo više nego što im je kapacitet omogućavao”. Ono što se, međutim, moglo čuti u izbornoj hronici i predstavljanju kandidata/kinja ove stranke na RTRS, nije imalo mnogo dodirnih tačaka sa ovim najavama. Kandidati/kinje ove stranke skoro da se i nisu osvrtali na rezultate postignute radom u Vladi Republike Srpske, niti su “polagali račune” za urađeno na entitetskom nivou. Zanimljivo je, međutim, da su gotovo svakodnevno govorili o rezultatima vlasti u gradu Prijedoru, čiji je Pavić dugogodišnji gradonačelnik, iako se u izbornoj utrci ne bira lokalni, već entitetski i državni nivo vlasti. Štaviše, navođenje Prijedo ra kao primjera uspješnosti DNS-a, obilježilo je njihovu kampanju do te mjere da je ona češće izgledala kao kampanja za lokalne, a ne za opšte izbore.

Najave budućeg djelovanja su također bile skromne. U sferi ekonomije, kandidat DNS-a, Vladimir Janković, najavio je da će ova stranka raditi na oživljavanju velikih privrednih kompleksa; dok je kandidatkinja DNS-a Branka Malbašić govorila o razvoju poljoprivrede kroz ulaganja putem kreditnih aranžmana i razvoja zadrugarstva. U svom programu iz 2010. godine, DNS je također davao obećanja vezana za zadrugarstvo, pri čemu su rezultati u njihovom ispunjavanju bili više nego skromni. U tadašnjem programu nije bilo pomena o kreditnim aranžmanima, ali DNS je dao prilično nekonkretno obećanje o “vraćanju sistema subvencija” u poljoprivrednoj proizvodnji, koje je ostalo neispunjeno, budući da su godišnja budžetska izdvajanja za subvencije u poljoprivredi smanjena sa 80 miliona na 60 miliona godišnje u aktuelnom mandatu. Osim nedovoljnih iznosa za subvencije u poljoprivredi, prisutni su takođe i problemi sa konstantnim kašnjenjm u isplati subvencija, te netransparentnim trošenjem ovih sredstava, s obzirom da resorno ministarstvo i Agencija za agrarna plaćanja kontinuirano dobijaju negativna mišljenja revizora za planiranje i trošenje sredstava za subvencije u poljoprivredi.

Većina ostalih izjava vezanih za ekonomiju bila je veoma nekonkretna, poput izjava Marka Pavića da “neće biti otpuštanja i smanjenja plata”, da će ekonomija biti “bazirana na na javnim dobrima” kao što su vode, šume i rude, te da će se povećati zapošljavanje u oblastima koje će biti “naslonjene na nacionalna dobra”. Porast zapošljavanja spominjali su i drugi/e kandidati/kinje DNS-a, ističući kako su na tom planu već postigli rezultate u Prijedoru, te će znati isto to uraditi i na nivou Republike Srpske. Mirjana Ostojić  je, recimo, najavila da će DNS “pokazati kako riješiti problem zapošljavanja kao što je to urađeno u Prijedoru”. Slušajući ovakve izjave, moglo bi se pomisliti da je DNS lokalna stranka koja po prvi put pokušava osvojiti izbore na entitetskom nivou – i pored činjenice da se, i u samom trenutku dok šalje ovakve predizborne poruke, još uvijek nalazi na vlasti u Republici Srpskoj, te da ima zajedničke predsjedničke kandidate sa svojim koalicionim partnerima iz Vlade RS. Izbjegavanje najavljenog “polaganja računa” za entitetski nivo vlasti u sferi oporavka privrede i otvaranja novih radnih mjesta, vjerovatno je vezano i za činjenicu da se tu DNS ne bi imao mnogo čime pohvaliti. Aktuelna Vlada RS je, naime, završila mandat sa 4.467 manje zaposlenih nego na početku mandata, dok se u protekle 4 godine broj registrovanih nezaposlenih povećao za 364.

Mladi su bili česta tema istupa kandidata/kinja ove stranke. Ognjen Vučen je kao prioritete DNS-a izdvojio zapošljavanje i stambeno zbrinjavanje mladih; Sonja Ivšinović govorila je o zapošljavanju mladih ljudi koje im treba osigurati bolju budućnost, dok je Olivera Brdar Mirković, kandidatkinja za NSRS, govorila o kvalitetnijem obrazovanju mladih. DNS je i 2010. godinedavao obećanja po pitanju stambenog zbrinjavanja mladih, obećavajući subvencioniranje stambene izgradnje putem snižavanja kamatnih stopa na stambene kredite, snižavanje ili oslobađanja plaćanja rente na zemljište za takve objekte isl. No, osim tekućeg projekta subvencioniranja kamatne stope za stambeno kreditiranje mladih i mladih parova, nije pokrenut nikakva nova aktivnost na ovom planu, kao što je oslobađanje rente na zemljište ili bilo kakve olakšice za izgradnju stambenih objekata.

U pogledu zapošljavanja mladih, zabilježene su jedino aktivnosti sufinansiranja jednogodišnjeg pripravničkog staža, međutim to nisu bili adekvatni potezi koji bi trajno riješili ovaj gorući problem mladih u Republici Srpskoj. O tome svjedoče i statistički podaci, koji govore da je u 2010. godine bilo 6.152 nezaposlenih osoba sa visokom stručnom spremom, dok je u 2013. registrovano 12.820 nezaposlenih visokoobrazovanih osoba.

Borba protiv kriminala i korupcije je često spominjana u DNS-ovoj kampanji, ponovo sa fokusom na grad Prijedor. Kandidati/kinje su u više navrata izjavljivali kako kadrova DNS-a “nema u aferama, korupciji i kriminalu” i kako, kao takvi, mogu samo služiti za primjer ostalim strankama. Ovakve izjave zvuče potpuno apsurdno s obzirom na činjenicu da je sam predsjednik stranke priznao krivicu za zloupotrebu službenog položaja, to jest za krivično djelo nesavjesnog rada u službi. Marko Pavić je, naime, tokom svog dvogodišnjeg mandata kao ministra saobraćaja i veza u Vladi RS, nezakonito “podijelio” svojim uposlenicima 245.660 KM, od čega je sebi isplatio 11.680 KM, za šta je dobio uslovnu kaznu od šest mjeseci zatvora i novčanu kaznu u iznosu koji je nezakonito prisvojio. O svemu ovome vrlo jasno svjedoči Sporazum o priznanju krivice, koji je “Istinomjeru” dostavio prijedorski Centar za mlade “Kvart”, a koji je Pavić potpisao 2005. godine. Pogleda li se situacija na entitetskom nivou, može se vidjeti da je Vlada RS u proteklom mandatu usvojila Strategiju borbe protiv korupcije u Republici Srpskoj za period 2013. – 2017. godinе, Akcioni plan za provođenje Strategije, te je donešena Odluka o osnivanju, organizaciji i nadležnostima Komisije za sprovođenje Strategije. Članovi Komisije nisu, međutim, imenovani do kraja mandata, tako da se ne može govoriti o učincima strategije, jer njeno sprovođenje još uvijek nije započelo.

DNS se, baš kao i SNSD, u kampanji obilato služio standardnim predizbornim pričama o očuvanju nadležnosti entiteta i “borbi za Republiku Srpsku”. Zanimljivo je, međutim, da je Marko Pavić u svom predstavljanju na RTRS pomenuo i motiv dijametralno suprotan ovoj retorici “odbrane i zaštite”. Vrativši se još jednom na grad Prijedor, Pavić je rekao: “U Prijedoru imamo stabilnu političko-bezbjednosnu situaciju: dobri odnosi među građanima, među nacionalnostima, među vjerskim konfesijama, među strankama. Isti takav odnos mi želimo da gradimo i možemo izgraditi i u Republici Srpskoj.” Problem sa ovim netipičnim iskakanjem iz agresivne nacionalističke retorike je u tome što je – neistinit. Štaviše, prijedorska gradska vlast sa Pavićem na čelu bila je glavni uzročnik brojnih protesta zbog svog represivnog ponašanja prema građanima/kama Prijedora nesrpske nacionalnosti, a naročito prema udruženjima žrtava i povratnicima. Među brojnim takvim primjerima su zabrana obilježavanja godišnjice stradanja 200 građana/ki Prijedora na Korićanskim stijenama, zabrana okupljanja Odboru za obilježavanje 20. godišnjice stradanja nedužnih stanovnika općine Prijedor povodom 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava (2012.), te brojni drugi slučajevi kršenja ljudskih prava povratnika/ca od strane lokalnih vlasti u Prijedoru. Brojni zahtjevi da se porodicama žrtava omogući dostojanstveno obilježavanje stradanja još uvijek nisu ispunjeni, a kada je, 2013. godine, prvi put organizovano obilježavanje Međunarodnog dana bijelih traka – posvećenog žrtvama masovnih zločina u ovom gradu – Marko Pavić je ovaj događaj nazvao “slavljem” i “običnom gay paradom”. Ovi, kao i brojni drugi primjeri, svjedoče o tome da Pavićeva gradska administracija ni izbliza nije ostvarila “dobre odnose” kojima se predsjednik DNS-a pohvalio u predizbornoj kampanji, s obzirom da već godinama vodi krajnje diskriminatornu politiku prema povratnicima i žrtvama rata.

Sveukupno, može se reći da je dosadašnja predizborna kampanja DNS-a obilježena vrlo nekonkretnim obećanjima – kakav je, uostalom, bio i program ove stranke na prethodnim izborima – te zauzimanjem vrlo nedosljednog stava prema sopstvenom učešću u (entitetskoj) vlasti u proteklom mandatu. Tome vrlo vjerovatno doprinosi i činjenica da DNS na ove izbore izlazi kao član dvije koalicije, pri čemu na izborima za Narodnu skupštinu RS nastupa zajedno sa Srpskom radikalnom strankom i Strankom napredna Srpska, dok istovremeno podržava Milorada Dodika kao kandidata za Predsjednika RS, te Željku Cvijanović kao kandidatkinju za Predsjedništvo BiH, zajedno svojim koalicionim partnerima iz Vlade RS – SNSD-om i Socijalističkom partijom RS.

]]>
http://zastone.ba/istinomjer-analiza-kampanja-dns-a-malo-vlast-malo-opozicija/feed/ 0