“Global Fact 4” okupio gotovo 200 fact-checkera iz cijelog svijeta

Od 05. do 07. jula ove godine, u Madridu je održan Global Fact 4, međunarodna konferencija “fact-checkera” na kojoj su učestvovali i predstavnici bosanskohercegovačke fact-checking inicijative „Istinomjer“.

Globalni fact-checking samit najveće je međunarodno okupljanje organizacija koje se bave “fact-checkingom” – provjerom tačnosti izjava javnih osoba i institucija, te drugih široko rasprostranjenih tvrdnji koje su od interesa za društvo. Ovogodišnja konferencija okupila je 188 učesnika/ca iz cijelog svijeta, a njen domaćin bila je Međunarodna mreža za provjeru činjenica (International Fact Checking Network).

Među 188 učesnika/ca u Madridu bili su novinari i urednici The Washington Post, BBC Reality Check, PolitiFact, Afrika Check, Full Facts, Le Monde, Cimate Feedback i australskog RMIT/ABC Fact Check; dok su se među govornicima našli i predstavnici Google News Lab-a, Facebook-a, Wikipedije, Duke Reporters’ Lab, First Draft News i dr.

Okupljeni su proveli tri dana razgovarajući o izazovima sa kojima se suočavaju današnji mediji, kao i sama demokratija, u situaciji kada je sve više medijskih sadržaja koji se ne zasnivaju na činjenicama i kojima nedostaje dokazna osnova potrebna da bi građani/ke donosili odluke na osnovu tačnih informacija.

Samit je započeo nizom radionica na kojima se raspravljalo o najboljim praksama za provjeru činjenica, te su predstavljeni inovativni alati i platforme za provjeru istih.

U nastavku konferencije se razgovaralo o alatima za automatsko provjeravanje činjenica, na kojima se trenutno intenzivno radi i koji bi trebali ubrzati i olakšati proces provjere činjenica, naročito u prilikama kada je to potrebno raditi u “realnom vremenu”, kao što su govori, politički skupovi, izborne kampanje i sl. Na konferenciji su predstavljeni i partnerski projekti različitih medija, akademskih institucija i organizacija civilnog društva, koji se bave provjerom činjenica iz različitih uglova.

Michelle Lee iz Washington Post-a predstavila je najnoviji fact-checking projekt svoje kuće, fokusiran na prvih 100 dana mandata Donalda Trumpa; a izvršna direktorica Wikimedia Fondacije, Katherine Maher, govorila je o tome kako Wikipedija, kao najveće kolaborativne online enciklopedija, uspostavlja i implementira standarde za prikupljanje što tačnijih informacija.

Ana Pastor, novinarka i voditeljka fact-checking emisije “El Objetivo” na španskoj “La Sexta” televiziji, predstavila je specifičnosti televizijskog fact-checkinga, a svoja iskustva na tom polju podijelio je i Alberto Puoti, koji radi na sličnom programu televizije RAI.

Tom Rosenstiel (American Press Institute), u svom je govoru pozvao fact-checkere da se ne fokusiraju samo na provjeravanje izjava koje daju predstavnici/e vlasti. Umjesto toga, sugerirao je, treba težiti tome da se rješavaju pitanja od javnog značaja kao cjelina – iznoseći činjenice i objašnjenja kako bi čitatelji, između ostalog, mogli samostalno donijeti svoje zaključke o tim pitanjima.

Nezaobilazna tema na konferenciji bilo je i pitanje širenja lažnih vijesti, njihovih implikacija i mogućnosti da se protiv njih bori činjenicama. U tom pogledu, zanimljiva je bila panel diskusija o akademskom pristupu fact-checkingu, u kojoj su učestvovali Briony Swire-Thompson (UWA/MIT), Thomas Wood (OSU) i Emeric Henry (Sciences Po), predstavljajući saznanja kognitivne psihologije o tome kako konzumenti vijesti reaguju na “fake news” i njihove ispravke.

Tokom trećeg dana konferencije, predstavljene su brojne nove inicijative koje se bave provjerom činjenica, među kojima je i bio norveški Faktisk, čiji je rad službeno otpočeo na sam dan otvaranja konferencije u Madridu. Za nove inicijative konferencija služi kao početno mjesto za prikupljanje informacija i savjeta o ovoj praksi.

U.G. Zašto ne na javnoj debati o izmjenama Ustava KS

Predstavnici U.G. Zašto ne, krajem prošle sedmice, sudjelovali su u javnoj debati o nedavno pripremljenim amandmanima...

Alisa Karović

Profesor Fukuyama: Etničke podjele koče progres, političari to koriste za manipulacije

Bosna i Hercegovina ima kompleksno državno uređenje koje stoji na putu efikasnom donošenju odluka, a da bi se proces odlučivanja unaprjedio neophodno je postojanje društvenog konsenzusa i autonomnih...

Alisa Karović

Službena vozila Predsjedništva BiH: Javno vlasništvo, tajna pravila (II)

Pokušavši da utvrdimo kako je regulisano korištenje službenih vozila u Predsjedništvu BiH, tražili smo od Predsjedništva da nam dostavi svoj interni Pravilnik o korištenju službenih vozila. Zahtjev...

Alisa Karović