Gradovi i općine u BiH moraju biti mnogo otvoreniji prema građanima

Općine i gradovi u BiH ispunjavaju tek nešto više od trećine (36%) postavljenih indikatora koji daju ukupan pregled otvorenosti jedinica lokalne samouprave u pogledu transparentnosti, pristupačnosti, integriteta i učinkovitosti. Zatvorenost vlasti u BiH bilježi se na više polja: od neadekvatnog sprovođenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama, preko nedovoljnog uvida u trošenje javnih sredstava, do korištenja zastarjelih načina komunikacije.

Mjerenje koje je sprovedeno u periodu od oktobra do kraja decembra 2016. godine u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Albaniji i Kosovu pokazalo je da se BiH u odnosu na region nalazi na trećem mjestu, iza Srbije i Crne Gore. Regionalni rezultat po pitanju otvorenosti lokalne samouprave je poražavajući i u prosjeku iznosi samo 34%, pokazala je analiza otvorenosti i odgovornosti vlasti koju je provela regionalna mreže NVO “ActionSEE” kroz Regionalni indeks otvorenosti vlasti koji mjeri stepen do kojeg su institucije zemalja Zapadnog Balkana otvorene prema građanima i društvu.

Istraživanje je obuhvatilo 36 jedinica lokalne samouprave u BiH, dok su u cijelom regionu analizirane ukupno 144 općine kroz preko 60 indikatora po općini, a sprovedeno je u sklopu projekta “Mreža za odgovornost, nove tehnologije i otvorenost institucija u Jugoistočnoj Evropi”, koji se provodi uz finansijsku podršku EU, i projekta “Korištenje novih medija za promicanje transparentnosti vlasti”, koji podržava National Endowment for Democracy (NED).

Najviše zadovoljenih indikatora, prema četiri postavljena principa u BiH ima Općina Centar Sarajevo, njih 66%, dok najmanje indikatora zadovoljava Općina Glamoč, svega 5%.

Princip pristupačnosti u jedinicama lokalne samouprave BiH zadovoljen je sa 35% postavljenih indikatora. Najbolje rangirana jedinica lokalne samouprve, prema ovom principu je Grad Široki Brijeg, koji zadovoljava 66% indikatora, dok su najlošije rangirane općine Petrovac (0%), Jezero i Glamoč (po 5%).

Istraživanje je pokazalo kako ne postoji ujednačena praksa i obaveza objavljivanja registra dokumenta koje jedinice lokalne samouprave imaju u posjedu, a veoma često na web stranicama nije ni naznačena osoba zadužena za rješavanje zahtjeva za pristup informacijama. Monitoring je pokazao da pojedine jedinice lokalne samouprave čak nemaju ni zvanične web stranice. Stoga je potrebno uspostavljanje čvršćih mehanizama za nadzor nad provođenjem Zakona o slobodnom pristupu informacijama, uključujući i nezavisno tijelo čije bi odluke bile obavezujuće, a pored klasičnih kanala komunikacije, jedinice lokalne samouprave moraju koristiti i savremenije načine komunikacije sa građanima/kama, odnosno online komunikaciju, e-konsultacije i sl.

Princip učinkovitosti u jedinicama lokalne samouprave BiH zadovoljen je sa 46% ispunjenih indikatora. Monitoring i evaluacija rada provodi se u 59% analiziranih lokalnih administracija, a propisima i internim aktima uspostavljena je obaveza i procedura podnošenja redovnih godišnjih izvještaja općinskim/gradskim vijećima, od strane načelnika/gradonačelnika, te isti redovno podnose izvještaje.

Strateško planiranje na nivou lokalne samouprave u BiH zadovoljavajuće je u tek 37% općina i gradova.

Nešto manje od pola (47%) ispitanih općina i gradova imaju neki vid razvojnih strategija, što za sobom povlači drugu, zabrinjavajuću činjenicu, da više od pola jedinica lokalne samouprave ne usvaja razvojne strategije. Stoga se u kreiranim preporukama posebno ističe da bi strategije razvoja i promocije otvorenosti trebale biti pripremljene i usvojene u svim općinama i gradovima, a akcioni planovi implementirani.

Po principu integriteta, jedinice lokalne samouprave u BiH zadovoljavaju tek skromnih 18% postvljenih indikatora, a razlog za tako loš rezultat je i ne postojanje mehanizama za sprečavanje i prevenciju sukoba interesa.

Jedinice lokalne samouprave u BiH zadovoljavaju 37% postavljenih indikatora u domenu transparentnosti. Općine i gradovi nisu dovoljno transparentne po pitanju svojih budžeta, organizacionih informacija, te postupaka javnih nabavki. Najbolje rangiran, prema principu transparentnosti, je grad Široki Brijeg (72% zadovoljenih indikatora), a najlošija je Općina Glamoč sa 0% zadovoljenih indikatora, obzirom da nema ni zvanični web site.

Manje od polovine (42%) općina i gradova imaju objavljenje određene podatke o imenima državnih službenika, dok budžetska transparentnost lokalne samouprave u BiH zadovoljava 37% postavljenih indikatora. Građani/ke nemaju priliku da analiziraju budžet kroz narativna i grafička objašnjenja, koja bi trebalo da su im dostupna kroz dokumente „Budžet za građane“. Od svih analiziranih jedinica lokalne samouprave u BiH „Budžet za građane“ imaju samo Općina Centar Sarajevo i Općina Novi grad Sarajevo.

Po principu budžetske transparentnosti najbolji rezultat su imali: Općina Gradačac sa 81% zadovoljenih indikatora, grad Široki Brijeg sa 79 % i Općina Centar Sarajevo sa 73% ispunjenih indikatora, dok su najlošije rangirane Općina Jezero i Općina Istočni Stari grad, sa 0% zadovoljenih indikatora. Ove općine nemaju ni zvaničnih website-ova. Na zvaničnim stranicama jedinica lokalne samouprave ne objavljuju se ni planovi javnih nabavki. Uglavnom nisu dostupni pozivi i odluke o javnim nabavkama, kao ni pripadajući ugovori. Svega 34% općina i gradova objavljuje podatke vezane za procedure javnih nabavki.

Nakon provedenog istraživanja može se zaključiti kako posebnu pažnju treba posvetiti jačanju finansijske transparentnosti općina i gradova, s obzirom na to da organi jedinica lokalne samouprave nemaju ujednačenu praksu objavljivanja finansijskih informacija i dokumenta. Također, potrebno je uspostaviti dosljednu praksu objavljivanja budžeta i izvještaja o izvršenju budžeta, a potrebno je učiniti dostupnim i podatke vezene za provedbu postupaka javnih nabavki, primjenjujući princip proaktivne transparentnosti. Osim toga Informacije o službenicima/cama i unutrašnjoj organizaciji trebaju biti dostupne građanima/kama, uz poštivanje zakonskih ograničenja, te je potrebno uvesti i praksu objavljivanja „Budžeta za građane“, kao i osigurati obaveznu primjenu principa objavljivanju podataka u open data formatu.

Kompletnu analizu možete pronaći na ovom linku.

English version available on this link.

Predstavljanje smjernica za otvorenost državnih institucija u zemljama zapadnog Balkana

U sklopu projekta ACTION SEE - “Mreža za odgovornost, nove tehnologije i otvorenost institucija u Jugoistočnoj Evropi”,...

Alisa Karović

U.G. Zašto ne na javnoj debati o izmjenama Ustava KS

Predstavnici U.G. Zašto ne, krajem prošle sedmice, sudjelovali su u javnoj debati o nedavno pripremljenim amandmanima na izmjene Ustava Kantona Sarajevo. Javnu raspravu organizovali su Centri...

Alisa Karović

TV Istinomjer: Kako se boriti protiv lažnih vijesti

Od 24. do 28. maja u Sarajevu je održana šesta po redu POINT konferencija koja je okupila predstavnike organizacija civilnog društva i aktiviste iz regiona istočne i jugoistočne Evrope, Bliskog...

Alisa Karović