Preko izmjena kantonalnih ustava do ukidanja diskriminacije u BiH

U organizaciji Koalicije „Jednakost“ i uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije, u Sarajevu je održana konferencija pod nazivom “Dijalog o reformi kantonalnih ustava i otklanjanju diskriminacije”, koja je realizovana u sklopu projekta „ZaUSTAVimo diskriminaciju“ koji ima za cilj rješavanje pitanja ustavne diskriminacije u Bosni i Hercegovini. U radu ove konferencije učestvovali su zastupnici u Skupštinama kantona u FBiH, predstavnici ambasada i međunarodne zajednice u BiH, kao i brojne organizacije civilnog društva i predstavnici akademske zajednice.

konferencija_kantonalni_ustavi

U prvoj panel diskusiji pod nazivom „Tipski problemi kantonalnih ustava i modeli izmjene kantonalnih ustava u cilju uklanjanja etničke diskriminacije“ učestvovali su Darko Brkan i Damir Dajanović iz Koalicije „Jednakost“; Slađan Ilić, potpredsjednik Skupštine TK; Draženka Subašić, predsjednica Skupštine ZDK i Peđa Kojović, zastupnik u Skupštini KS.

Na početku ove panel diskusije, Darko Brkan iz Koalicije „Jednakost“ je dao kratak uvod o tipskim elementima diskriminacije u FBiH, te je naveo razloge za provođenje ovog projekta.

„U ovaj projekat ušli smo iz dva razloga. Prvi razlog je zastoj i blokada u sprovođenju Odluke evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci na državnom nivou, dok je drugi razlog taj što smatramo da je u kantonima u FBiH trenutno manje problema političke prirode, te je debatu o uklanjanju diskriminacije u ovom momentu lakše voditi u kantonima nego na državnom nivou“, kazao je Brkan.

U nastavku je Damir Dajanović iz Koalicije „Jednakost“ dao kratak pregled diskriminatornih odredbi u 9 kantona u FBiH, te izložio i prijedloge rješenja za ukidanje diskriminacije u svakom pojedinačnom kantonu u FBiH. Analize kantonalnih ustava i mogući prijedlozi riješenja kreirani su od strane koalicije „Jednakost“.

Peđa Kojović, zastupnik Naše stranke u Skupštini KS, bio je i inicijator izmjena Ustava ovog kantona 2012. godine.

„Naše rješenje je bilo jednostavno, ali je implementacija tog rješenja pokazala da postoje brojni problemi posebno među pripadnicima vladajućih nacionalnih stranaka, ali smo na kraju ipak uspjeli prevazići te probleme koji su bili uglavnom jezičke prirode“, rekao je Kojović, te je dodao da u svakom slučaju ne treba čekati na državni nivo da provede odluku Sejdić-Finci, nego upravo treba insistirati na izmjenama ustava na nižim nivoima kako bi se u konačnici one mogle dogoditi i na državnom nivou.

koalicija_jednakost_1I Draženka Subašić, još uvijek aktuelna predsjedavajuća Skupštine ZDK se složila kako u skorije vrijeme treba insistirati na izmjenama kantonalnih ustava u cilju izjednačavanja prava svih građana.

„Iako je sva pravna logika da se krene sa viših nivoa, mislim da bi sinergija nekoliko kantona bila značajan zamah da se promjeni ustav na nivou FBiH, pa i na državnom nivou“, istakla je Subašić.

Slađan Ilić, potpredsjednik Skupštine TK je sličnog mišljenja kako su izloženi principi izmjena kantonalnih ustava u FBiH mnogo lakši put za uklanjanje diskriminacije.

„Mi smo već razgovarali sa predstavnicima Koalicije „Jednakost“ i mi ćemo u Skupštini TK uputiti inicijativu za izmjenu ustava koja će pratiti ove principe. U tom smislu treba objasniti kako ovo nisu samo kozmetičke izmjene nego izmjene koje će omogućiti suštinsku jednakost svih građana u Tuzlanskom kantonu“, kazao je Ilić.

U nastavku konferencije održana je i panel diskusija pod nazivom „Kolektivna prava konstitutivnih naroda i Ostalih“, a u diskusiji su učestvovali Damir Banović, asistent na Pravnom fakultetu u Sarajevu; Adnan Huskić, politolog; Prof. Dr. Slavo Kukić, sociolog; Zlatan Begić, profesor Ustavnog prava na Univerzitetu u Tuzli, kao i Tijana Cvjetićanin iz Koalicije „Jednakost“.

koalicija_jednakost

Tijana Cvjetićanin iz Koalicije Jednakost je istakla kako u Ustavu BiH nije precizno jasno na šta se odnosi pojam naroda i kako je on tumačen. Da li kao etnos ili kao demos.

„Posebnu zabunu unosi i to što je Ustav BiH originalno napisan na engleskom jeziku, te ne postoji službeni prevod“, kazala je Cvjetićanin.

Adnan Huskić, u svom se izlaganju osvrnuo na Brijonsku deklaraciju iz 1991. godine, te je istakao kako današnji problemi u BiH velikim dijelom leže u tom dokumentu.

„Prvi član tog dokumenta navodi kako ‘narodi Jugoslavije’ mogu odlučiti da li ostaju u Jugoslaviji. Upravo su tada neki predstavnici akademske zajednice iz BiH ukazali kako bi ta odrednica mogla značiti kraj BiH kao multietničke države“, kazao je Huskić.

Huskić je dodao i da konsocijativni sistemi poput ovog u BiH u praksi služe samo kao privremena i prelazna rješenja dok se ne otklone uzroci konflikta, a da je takvo rješenje u BiH ostalo dugo na snazi.

Damir Banović, asistent na Pravnom fakultetu u Sarajevu je govorio o historijatu Ustava BiH i svih presuda i odluka koje su naknadno donešene, a koje se tiču Dejtonskog ustava BiH.

„Prva odluka je bila Odluka o konstitutivnosti naroda u BiH koja je omogućila da Srbi postanu konstitutivni u FBiH, a Bošnjaci i Hrvati u RS. Druga bitna odluka je odluka Sejdić-Finci koja obavezuje na političku predstavljenost manjina, a treća odluka, ona u slučaju Zornić je obavezala na političku predstavljenost svih koji se ne izjašnjavaju nacionalno“, kazao je Banović, te je istakao kako postoje pravne pretpostavke za izmjenu Ustava BiH.

Zlatan Begić, sa Univerziteta u Tuzli je kazao kako su izmjene Ustava BiH postale obaveza naše zemlje još nakon ratifikacije Evropske povelje o ljudskim pravima i Protokola 12.

„Ova zemlja je to trebala sprovesti još 2005. godine, a nas je Evropski sud za ljudska prava odlukom Sejdić-Finci samo upozorio da smo mi dužni obeštetiti te ljude. (…) Mi nemamo problem sa ustavom nego problem sa neprovođenjem ustava i problem sa nepraćenjem savremenih trendova u ustavnom pravu. Mnogo više građanskog ima u Dejtonu nego što to mi mislimo, samo ga treba provoditi“, kazao je Begić.

Slavo Kukić, profesor sa Univerziteta u Mostaru je u svom izlaganju kazao kako se u BiH kolektivna prava smatraju pretpostavkom i osnovom za građanska i ljudska prava.

„Nažalost, takvu zamjenu teza u BiH upravo zastupaju predstavnici akademske zajednice. Logika primata kolektivnih nad ljudskim pravima je gurana i prije Dejtona, još krajem 80-ih godina. Tada su zastave vezane u ime kolektiva, a poruka je bila da je kolektiv sve, a pojedinac kolateralna šteta“, rekao je Kukić.

*Fotografije preuzete sa www.diskriminacija.ba

(jednakost.ba)

 

Tragamo za pričama koje se zasnivaju na činjenicama

Organizacije Faktograf, Istinomer i Istinomjer pod pokroviteljstvom Međunarodne mreže za provjeru činjenica, organizuju...

Alisa Karović

Istinomjer tim na radionici Demokratizacija i mediji

U organizaciji Fondacije Heinrich Böll u ponedjeljak 24. aprila, održana je jednodnevna radionica, na temu Demokratizacija i mediji. Učesnici/ce radionice bili su i predstavnici/ce  UG. Zašto ne, i...

Alisa Karović

Istinomjer – prva bosanska članica Međunarodne mreže organizacija koje se bave provjerom činjenica

Istinomjer je ove sedmice postao verifikovani član Međunarodne mreže organizacija koje se bave provjerom činjenica (International Fact-Checking Network), te ujedno i jedna od 12 organizacija koje...

Alisa Karović