Darko Brkan: Rezultati Popisa stanovništva – Šta očekivati dalje?

Rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava/kućanstava i stanova u BiH iz 2013. godine su objavljeni 30.06.2016., indikativno, samo 1 dan prije nego što je istekao zakonom predviđeni rok za objavu podataka.

popis

Isto tako, podaci su objavljeni skoro tri godine nakon što je okončano prikupljanje podataka, što je jedinstven presedan u svijetu što se tiče popisa stanovništva.

Oni podaci koji su objavljeni ni u kojem slučaju nisu potpuni, niti su objavljeni na način kako je to trebalo da bude, te kako je predviđeno i preporukama za objavu podataka, a ni metodologijom kojom je definirano prikupljanje i objava podataka. Na osnovu ovoga, možemo izvući dva inicijalna zaključka:

  • Podaci sa popisa su objavljeni i to je za sada najveća, a vjerovatno i jedina, pozitivna stvar koju možemo reći o popisu – time je izvršena zakonska obaveza u posljednjem mogućem roku, a i dodata je još jedna kvačica u koloni ispunjeno na putu EU integracija za BiH;
  • Podaci su objavljeni pod velikim pritiskom i u žurbi da se to uradi u zakonskom roku, te je ovakav haotičan epilog samo još jedan pokazatelj na koji način se provodio cijeli popisni proces u BiH.
Problemi oko popisa

Problemi oko popisnog procesa su počeli samim donošenjem Zakona o popisu. Zakon je razmatran još od 2009. godine i najspornije je upravo bilo pitanje koje je na kraju i kompromitovalo cijeli proces, pitanje o etnicitetu-nacionalnoj pripadnosti, kao i primjena ovog pitanja nakon popisa. Donošenjem Zakona 2012. godine i uvrštavanjem spornih senzitivnih pitanja u zakon, počeli su problemi koji ni danas nakon objave rezultata popisa nisu završili. Ova pitanja su od nečega što je u većini država svijeta statističko ispitivanje od velike važnosti za ekonomiju, obrazovanje, zdravstveni, socijalni sektor, napravila isključivo političko pitanje. Sva debata o popisu, kao i aktivnosti oko implementacije popisa, su isključivo bile vezane uz političke konotacije koje bi popis mogao imati. To je prije svega pitanje vezano za etničku pripadnost, koje je bilo najviše upotrebljavano za raspaljivanje etničkih strasti, ali se ovo vidjelo i u pitanju oko jezika, gdje je izjašnjavanje o jeziku bilo osnova za izražavanje isključivo političkih pogleda, budući da ozbiljnih jezičkih razlika u naučnom smislu nema između varijanti govorenih na teritoriji BiH. To je samo nagomilalo probleme i nepravilnosti vezane uz cijeli popis, od kojih možemo izdvojiti neke najvažnije, koji su se dešavali dijelom u predpopisnom periodu, a posebno u periodu sakupljanja podataka:

  • Kampanje političkih partija, organizacija civilnog društva, vjerskih institucija, pa i institucija ili državnika drugih država vezane uz etničko izjašnjavanje na popisu. Sve političke partije sa etničkim predznakom su vodile jake kampanje, koje su često ili bile na granici ili čak prelazile granice pozivanja na protuzakonite aktivnosti u sklopu implementacije popisa, a evidentno je i osnivanje formalnih i neformalnih grupa i organizacija koje su uključene u ove kampanje. U ovo su uključene i vjerske institucije, koje su čak i otvorenim saopštenjima, izjavama, pa i porukama iz vjerskih objekata otvoreno agitirali za jednu opciju u etničkom izjašnjavanju. Uz to sve smo imali i predstavnike susjednih država, kao recimo Predsjednika Republike Hrvatske, koji je otvoreno pozivao građane BiH koji žive u Hrvatskoj da se popišu u BiH, pozivajući ih na taj način indirektno da prekrše zakon, jer po zakonu oni koji žive duže od 12 mjeseci u Hrvatskoj i nisu imali pravo da se popišu kao rezidenti u BiH;
  • Javna kampanja o popisu počela je prekasno i nije adekvatno informisala ljude o svim apsektima popisa, a naročito o senzitivnim pitanjima. Kampanja koju je provodila Agencija za statistiku je počela dobro nakon svih ostalih kampanja o popisu i nudila je samo osnovne informacije, koje su u velikoj mjeri bile neadekvatne. Ovo se posebno odnosilo na informiranje o osjetljivim pitanjima na popisnici. Rezultat ovoga je da je, pred samo provođenje popisa prema rezultatima ankete provedene na reprezentativnom uzorku od strane IPSOS agencije za UG Zašto ne, oko 60% ispitanika u manjoj ili većoj mjeri vjerovalo da rezultati popisa neće biti kredibilni;
  • Velika autonomija općinskih načelnika u provođenju popisa je dovela do mogućnosti pogrešnih interpretacija, pa i manipulacija u toku samog procesa. O ovome svjedoče prijavljene nepravilnosti koje se tiču loših instrukcija tokom obuke popisivača, mnogobrojne prijave ispitanika o ponašanju popisivača na terenu, nemogućnost skladištenja popisnog materijala i na taj način kršenje Zakona o popisu, kao i statistički pokazatelji o brojevima popisanih od strane pojedinih popisivača koji odstupaju od prosjeka, te upoređivanje broja popisanih po opštinama sa statističkim procjenama iz perioda 2010-2012;
  • I na kraju, mnogobrojne pojedinačne i organizovane manipulacije u toku procesa prikupljanja podataka, kojih je evidentiran značajan broj, iako na malom uzorku, govore o tome da je u samom procesu bilo jako puno problema, te su i sami rezultati popisa dovedeni u pitanje.

Na kraju, posljednji problemi i odugovlačenje oko objave rezultata, kao i objava rezultata na vrlo površan način i u posljednji čas, nisu sigurno doprinijeli jačanju povjerenja u rezultate popisa. Kako će se ova priča nastaviti u pogledu najavljenog samostalnog objavljivanja podataka za Republiku Srpsku, ostaje da se vidi. Naime, predstavnici vlasti u Republici Srpskoj ne priznaju objavu rezultata popisa i na taj način dovode u pitanje legitimnost cijelog procesa, a moguće je da bude i opstrukcija u fazama implementacije pojedinih stvari vezanih za popisne rezultate.

Posljedice objave rezultata

Ako se želimo baviti posljedicama objave podataka rezultata popisa, možemo pogledati nekoliko aspekata:

  • Međunarodne integracije BiH. Objava rezultata popisa će imati pozitivan uticaj na pojedine aspekte međunarodnih integracija, prije svega u procesu pristupanja BiH Europskoj Uniji. EU je finansirala sam popis velikim dijelom, te će popis sa političke strane imati pozitivan efekat na mišljenje EU o ozbiljnosti BiH institucija o procesu EU integracija, iako će i ovo biti pod sjenom objavljivanja rezultata bez saglasnosti iz RS-a. Osim toga, na praktičnom planu, rezultati popisa će omogućiti pretpostavke za mnoge procese u okviru EU integracija koji ne bi bili mogući bez tih statističkih saznanja, iako opet sa ogradom da bi najavljene aktivnosti iz RS-a mogle biti prenijete i na sam proces EU integracija koji se tiču popisa, pa bi to potencijalno moglo značiti mnogo malih blokada u samom procesu;
  • Zakonske implikacije. Zakonske implikacije neće biti velike, iako će se rezultati popisa značajno odraziti potencijalno na dva zakona, Zakon o državnoj službi i Zakon o pripadnosti javnih prihoda. Dakle, direktna posljedica će biti ta da će struktura zaposlenih u javnoj upravi odgovarati rezultatima popisa, bar za državni nivo i Republiku Srpsku, iako je i do sada ovaj zakon imao jako mali nivo implementacije, te su efekti popisa na njega diskutabilni. Također, rezultati popisa će imati uticaj na budžete opština i kantona, jer na raspodjelu prihoda u dobroj mjeri utiče i broj stanovnika. U ovome, između ostalog, treba tražiti i jedan od razloga zašto je bila greška toliko moći za provedbu popisa dati u ruke opštinskih načelnika. Oko ove implikacije je već zabilježena i prva kontroverza, gdje je Ministrica finansija FBiH Jelka Miličević već za 2016. godinu donijela odluku o raspodjeli javnih prihoda prema preliminarnim rezultatima popisa, što će vjerovatno imati epilog na sudovima;
  • Stručne i statističke implikacije. Na ovom polju je uticaj objave rezultata popisa najupitniji, jer samo provođenje popisa nakon 22 godine je značajno iz različitih aspekata i postoji velika potreba za istim. Međutim, koliko će rezultati istog biti upotrebljivi sa stručne strane zbog različitih problema, sada je zapravo isključivo na cijeloj stručnoj zajednici, kao i pojedincima, da procijene. U svakom slučaju, ovo će biti najsvježiji statistički podaci ovog tipa koje imamo, i imaće svoju upotrebnu vrijednost, ali koliko i kako će biti korišteni, ostaje da se vidi;
  • Političke implikacije. Iako se mnogo očekivalo na ovom polju od svih, izgleda da će rezultati popisa ipak imati mnogo manje političkih implikacija nego što je to očekivano. Ovo će prije svega biti zbog toga jer zapravo niko od cijelog ovog procesa, upravo zbog toga jer je okončan uz toliko problema i pitanja, ni ne može imati koristi. Manipulacija etničkim pitanjem i napumpavanje broja pojedinih konstitutivnih naroda ne može biti neka polazna tačka za bilo kakve razgovore o novim ustavnim i zakonskim rješenjima iz dva razloga: prvo zbog velike upitnosti kredibiliteta tih brojeva, a onda i zbog toga da su za ustavne promjene ipak najrelevantnije ruke u parlamentu, a trenutno će jako teško biti naći dovoljan broj istih za bilo kakve promjene tog tipa. S druge strane, sa ovakvim napuhanim brojevima sada postaje jako teško političkim partijama koje tvrde da su legitimni predstavnici pojedinih konstitutivnih naroda to i dokazati, jer ako pretpostavimo da je struktura biračkog spiska ista kao i struktura stanovništva, nameće se zaključak da niti jedna partija u BiH nema u svojoj izbornoj bazi više od 25% birača jednog konstitutivnog naroda. Bilo kakve promjene na nižim nivoima vlasti je isto tako teško očekivati, jer se potencijalni uticaj popisa odnosi na zakone i pravila koja svakako na ovim nivoima nisu bila ni implementirana do sada, kao što je slučaj sa Zakonom o državnoj službi, te bi potencijalne političke implikacije na ovim nivoima bile kozmetičkog karaktera. Jedini uticaj koji bi popis u političkom smislu mogao imati je onaj na status i prava nacionalnih manjina, ali ako budemo dosljedni u zaštiti prava manjina, broj pripadnika nacionalnih manjina ni u kojem slučaju ne bi trebao da utiče na njihova prava i mehanizme zaštite istih, tako da ni na ovom planu ne očekujem neke značajne promjene. Da za kraj ipak spomenemo i potencijalnu političku implikaciju koja nastaje objavom rezultata popisa, a to je da je odlukom o objavi rezultata popisa na neki način napravljen presedan u praksi rada institucija u BiH, gdje je institucija na državnom nivou donijela odluku, koja joj svakako autonomno zakonski pripada, bez saglasnosti institucije na entitetskom nivou koja se bavi tim pitanjem. Koliko će institucije Republike Srpske ovo shvatiti kao napad na jurisdikcije ili čak suverenitet ovog entiteta, i da li će to, osim na proces objave rezultata popisa, imati uticaj na druge političke procese u BiH, ostaje da se vidi u narednom periodu.
Dokazati legitimitet

Nakon ovoga zaključak se sam nameće – popis je počeo, tekao i završio na isti način, opterećen pitanjem o etničkoj strukturi stanovništva u BiH. Njegova objava se trebala desiti uz saglasnost svih nadležnih institucija, ali je bolje da se desila nego da nije, ako ništa, ono zbog otvaranja mogućnosti u procesu EU integracija. Ali, sve velike najave o značaju popisa za sudbine pojedinih konstitutivnih naroda su već sada ili će uskoro ostati neutemeljene – političke odluke se donose u institucijama i uz nivo kompromisa koji obezbijeđuje potrebnu većinu istih, a to politike stranaka koje su vodile ostrašćene kampanje na popisu nisu u stanju da urade. U isto vrijeme, nakon objave rezultata popisa, ovim istim partijama ostaje velika borba da dokažu legitimitet predstavljanja naroda uz broj glasova koje dobijaju na izborima, a čiji trend je jasan kroz nekoliko zadnjih izbornih ciklusa i ne odgovara njihovim tvrdnjama uz ovakve rezultate popisa.

Pisao: Darko Brkan

MojPorez.ba – Popuni upitnik i osvoji nagradu!

Centar za politike i upravljanje (CPU) i Udruženje građana "Zašto ne" iz Sarajeva početkom 2017. godine, bh. javnosti...

Alisa Karović

Predstavljanje smjernica za otvorenost državnih institucija u zemljama zapadnog Balkana

U sklopu projekta ACTION SEE - “Mreža za odgovornost, nove tehnologije i otvorenost institucija u Jugoistočnoj Evropi”, u Skupštini Republike Makedonije (19. jula) predstavljene su smjernice za dobro...

Alisa Karović

Počela Liderska akademija za razvoj

Liderska Akademija za razvoj  "Javne politike za razvoj privatnog sektora" započela je u ponedjeljak 3. jula na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Predavači treninga ovog programa su...

Alisa Karović