Idi na sadržaj

U Bosni i Hercegovini živi bar 700.000 „nekonstitutivnih“ građana i građanki

ilustracija
www.budigradjanin.ba
www.budigradjanka.ba

Javnosti dostupni rezultati najnovijeg istraživanja agencije „Prizma“ pokazali su suštinski značaj načina postavljanja pitanja o etničkom/nacionalnom izjašnjavanju i potvrdili da samo potpuno otvorena forma ovog pitanja može obezbijediti građanima i građankama da slobodno i potpuno izraze svoj identitet. Koalicija „Jednakost“ želi, tim povodom, iskoristiti i ovu priliku da još jednom pozove sve institucije i tijela nadležna za provođenje popisa, uključujući Vijeće ministara, Agenciju za statistiku BiH i entitetske zavode za statistiku, da ni u kom slučaju ne mijenjaju ovaj aspekt popisne forme u predstojećem radu na poboljšanju metodologije i tehničkih aspekata popisnog procesa, u skladu sa preporukama Međunarodne monitoring misije i Eurostata.

 Ovo istraživanje je pokazalo da se, u slučaju kada je ovo pitanje postavljeno bez sugestija od strane anketara, 19% građana/ki obuhvaćenih uzorkom ne bi izjasnilo kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda. Ukoliko bi se rezultati ovog istraživanja „preslikali“ na cjelokupno stanovništvo Bosne i Hercegovine, očekivani broj „ostalih“ na Popisu 2013. iznosio bi minimalno 700.000 građana/ki.

Metodologija samog istraživanja jeste nejasna, jer je javnosti saopćen kontradiktoran podatak da je istraživanje provedeno u 52 općine u Bosni i Hercegovini, te da je uzorak dizajniran na istim principima kao uzorak za probni popis stanovništva i da je ukupno anketirano 1.563 osobe. Međutim, uzorak za probni popis stanovništva, koji svakako nije ni predvidjen da bude reprezentativan u svakom smislu, obuhvatao je 30 općina od kojih je svaka imala po 3 popisna kruga, te Sarajevo, Banja Luku i Brčko, koji su imali po 6 popisnih krugova, a obuhvatio je oko 20.000 osoba, te je ostalo nejasno kakva je tačno relacija između uzorkovanja u ovom istraživanju i probnom popisu. Nejasno je, također, i koji je procenat ispitanika dobio pitanja sa otvorenom, zatvorenom i poluotvorenom formom, kao i način na koji je uzorak stratificiran pri odabiru ispitanika, pri čemu su prikazani podaci ovog uzorkovanja po pojedinom pitanju blago rečeno vrlo diskutabilni.

S obzirom na sve ove nepoznanice oko metodologije istraživanja, rezultati se svakako moraju uzeti sa rezervom. Kada se uzme u obzir i to je direktor agencije „Prizma“ već pokazao svoju afilijaciju sa kampanjom „Bitno je biti Bošnjak“, na čiji poziv je učestvovao na okruglom stolu o popisu stanovništva u organizaciji Federalne novinske agencije u novembru 2012. godine, može se pretpostaviti da je i samo istraživanje imalo preferencu ka „konstitutivnom“ etničkom/nacionalnom izjašnjavanju što je, kao što je poznato, jedan od ključnih faktora koji utiču na rezultate svakog ovakvog istraživanja. Budući da ovakvi faktori neće biti prisutni na samom popisu, te da će njegova metodologija biti jasna i transparentna, može se očekivati da procenat „ostalih“ na Popisu stanovništva 2013. bude i znatno veći nego što je ovo istraživanje pokazalo.  Također, koalicija “Jednakost” će do popisa izvesti nekoliko istrazivanja javnog mnijenja koji ce dati dodatne informacije o ovim pitanjima i stvoriti preciznija ocekivanja od samog popisa, pri cemu cemo, kako bi osigurali neovisnost rezultata, za provođenje ovih aktivnosti angažirati eksperte za popise stanovništva koji ne dolaze sa teritorije Bosne i Hercegovine.

 

(Koalicija Jednakost)