Institucije izvršne vlasti BiH zadovoljavaju svega 26% ispunjenih indikatora otvorenosti

Novo istraživanje koje je UG “Zašto ne” provelo zajedno sa članicama regionalne mreže ActionSEE, pokazuje da institucije izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini u protekloj godini nisu unaprijedile način funkcionisanja koji bi rezultirao poboljšanjem otvorenosti, transparentnosti i odgovornosti prema građanima/kama.

Istraživanje provedeno na institucijama izvršne vlasti u BiH, obuhvatilo je Vijeće ministara BiH, entitetske vlade, državna i entitetska ministarstva, kao i organe uprave, a u uzorak za istraživanje ušlo je 45 institucija.

Umjesto očekivanog napretka u sferi otvorenosti, institucije izvršnih vlasti ostvarile su lošiji rezultat u odnosu na prethodnu godinu. Otvorenost, iznosi 26% ispunjenih indikatora, dok je prošle godine procenat bio nešto veći i iznosio je 31%.

Rezultati sprovedenog istraživanja pokazuju da otvorenost izvršnih vlasti ni na regionalnom nivou nije zadovoljavajuća. Umjesto očekivanog napretka u sferi otvorenosti, institucije izvršnih vlasti u regionu ostvarile su lošiji rezultat u odnosu na prethodnu godinu. Otvorenost, u prosjeku, iznosi 38% ispunjenih indikatora.

Regionalni indeks otvorenosti mjeri stepen do kojeg su institucije zemalja Zapadnog Balkana otvorene prema građanima i društvu, na osnovu četiri principa: transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost. Istraživanje je provedeno u 5 zemalja: Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji, Albaniji i  Kosovu.

Da bi utvrdili u kojoj mjeri građani Zapadnog Balkana dobijaju pravovremene i razumljive informacije od svojih institucija, Zašto ne? je sa partnerima iz mreže organizacija Action SEE razvio Regionalni indeks otvorenosti. U okviru tog Indeksa, već dvije godine kroz oko 80 kriterijuma po instituciji mjerimo i analiziramo otvorenost 275 institucija izvršne vlasti u BiH i regionu i prikupljamo preko 15000 podataka o tim institucijama.

Na osnovu rezultata prvog istraživanja, koje je sprovedeno 2016. godine, izrađene su politike koje pružaju pregled stanja u institucijama BiH i regiona, uključujući uočene nedostatke i dobre prakse u ovoj oblasti. Na temelju tih analiza, prošle godine su izrađene i preporuke i „mape puta“ za unaprjeđenje specifičnih područja koja su pokrivena istraživanjem.

Članice mreže ActionSEE su nakon toga, temeljeći svoj rad na saznanjima i rezultatima prošlogodišnjeg monitoringa, pristupile unaprjeđenju i prilagodbi metodologije istraživanja i njenih indikatora, želeći dodati novu dimenzu istraživanju i efikasniji doprinos unaprjeđenju otvorenosti institucija regiona. Odlučeno je da se zagovara viši nivo otvorenosti institucija vlasti u regionu, pa je tako ovogodišnje istraživanje obogaćeno indikatorima kojima se između ostalog zagovara i viši standard proaktivne transparentnosti.

Kako je to bilo vidljivo i naznačeno u ranijim analizama, a ostalo nepromijenjeno i ove godine, još uvijek ne postoje jasne, konzistentne i u strateškim dokumentima utemeljene politike otvorenosti. Pri tome skrećemo pažnju da BiH još uvijek nije usvojila novi “Strateški okvir za reformu javne uprave u BiH za period 2018 – 2022. godine”. Prethodna Strategija za reformu javne uprave donesena je još 2006. godine. Provedba Strategije trebala bi omogućiti stvaranje javne uprave koja bi bila učinkovitija i odgovornija za ono što radi; koja bi efikasnije služila građanima/kama uz manje troškove; i koja bi radila na osnovu transparentnih i otvorenih procedura, uz istodobno ispunjavanje svih uvjeta potrebnih za europske integracije, i time postala istinski faktor koji bi omogućavao kontinuirani i održivi društveno-ekonomski razvoj.  Također, podaci pokazuju da otvorenost opada kada se kreće od viših ka nižim nivoima vlasti i organima koji su svojim politikama i djelovanjem bliži građanima.

Da je zaista prisutan izostanak želje da se radi na unaprijeđenju otvorenosti i transparentnosti institucija izvršne vlasti u regionu, potvrđuje i činjenica da je broj institucija koje su aktivno učestvovale u sprovedenom istraživanju, te dostavile odgovore na postavljene upitnike, koji su ključni dio cjelokupnog istraživanja, manji u odnosu na prošlu godinu. Nespremnost da se odgovori na upitnik je sama po sebi indikator manjka otvorenosti i nezainteresovanosti za promociju otvorenosti.  

Monitoring je pokazao nekoliko “kritičnih tačaka”.

Transparentnost

U pogledu transparentnosti vlasti, jedan od identifikovanih problema je postizanje potpune  transparentnosti sjednica tijela izvršne vlasti u BiH. Iako uvijek postoje izvjesna ograničenja za prenošenje sjednica izvršne vlasti, javnost u BiH nema uvid u neke njihove elemente koji bi trebali biti javno dostupni, kao što su tok ili makar ključni momenti rasprave o tačkama sjednica. Usporedbe radi ovogodišnji rezultat od 32% zadovoljenih indikatore, kada ga uporedimo sa prošlogodišnjim od 36% govori također o nespremnosti vlasti da poradi na ovoj problematici.

Planiranje i trošenje državnog novca

Budžetska transparentnost zadovoljava u najboljim slučajevima svega polovinu postavljenih indikatora, dok precizan broj varira od institucije do institucije. Praksa objavljivanja finansijskih informacija i dokumenata još uvijek je visoko neujednačena, te je transparentnost trošenja državnog novca na izuzetno nezadovoljavajućem nivou.

Informacije o budžetu, ali i informacije o tome kako je planirani novac zaista i utrošen, rijetko se objavljuju. Budžet za građane, te mogućnost ućešća građana u procesima planiranja i trošenja budžetskih sredstava, ostao je nepoznanica institucijama izvršne vlasti.

Kada govorimo o procesima javnih nabavki, rezultat od 31% govori o jako lošoj transparentnosti u ovom polju. Također, praksa neobjavljivanja planova javnih nabavki još uvijek je rasprostranjenja, a uglavnom nisu dostupni ni pozivi i odluke o javnim nabavkama, kao ni pripadajući ugovori i aneksi ugovora. Podaci vezani za provedene postupke javnih nabavki dosta su šturi. Naime, moguće je izvršiti uvid samo u obavijesti, odluke i izvješća o provedenim postupcima pojedinih javnih nabavki. Ugovora i podataka o najuspješnijim ponuđačima najčešće nema.

Efikasnost, učinkovitost i očekivanja građana od vlasti

Značajno pitanje funkcionisanja izvršne vlasti, ali i njihove otvorenosti prema građanima, jeste kreiranje jasnih indikatora uspjeha vladinih politika, koji će biti dostupni građanima i na osnovu koji građani mogu pratiti realizaciju politika i stepen uspjeha iste.

Kada su u pitanju javne konsultacije i interakcija sa građanima/kama ovogodišnji rezultati su identični sa prošlogodišnjim. Svega 11% institucija izvršne vlasti u BiH sprovodi neke vrste javnih konsultacija i interakcija sa  građanima/kama, što predstavlja poražavajući podatak ako se ima u vidu da javne konsultacije predstavljaju glavni i osnovni način građanske participacije u procesima donošenja odluka.

Prilikom istraživanja otvorenosti navedenih institucija ove godine, moguće je primjetiti da je jako malo pažnje posvećeno tehničkoj ispravnosti i funkcionalnosti samih web stranica. Primjetna je i ne toliko rijetka pojava nepostojanja web stranice, što dodatno otežava cjelokupni proces dolaska do informacija, što nije dopustivo imajući na umu manjak slobodnog vremena sa kojim građani/ke se suočavaju.

Imajući u vidu navedene podatke, uz dodatne nalaze koje ovdje ne navodimo zbog ograničenosti prostora, jasno je da se pristup otvorenosti institicija mora iz osnova mijenjati. Potrebno je naglasiti da postoje određene institucije koje mogu polužiti kao primjer, te da se uz malo volje i truda može poraditi na boljoj komunikaciji i efikasnosti korištenja vremena, te na taj način olakšati svakodnevni posao i sebi i građanima/kama.

 

Detaljna analiza dostupna na ovom linku.

 

Ovaj projekat sprovodi ACTION SEE (Mreža za odgovornost, tehnologiju i institucionalnu otvorenost) na teritoriji JIE, a koju čine Fondacija Metamorphosis u partnerstvu sa Vestminster fondacijom za demokratiju iz Velike Britanije, CRTA – Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost iz Srbije, Udruženje građana Zašto ne? iz Bosne i Hercegovine, Centar za demokratsku tranziciju iz Crne Gore, Open Data Kosovo – ODK i Levizja Mjaft! iz Albanije, uz finansijsku podršku Evropske unije i Nacionalne zaklade za demokratiju (National Endowment for Democracy)

MojPorez.ba: Prosječna osoba u BiH je ove godine radila pet dana više za plaćanje poreza

Prosječna zaposlena osoba u Bosni i Hercegovini od danas prestaje raditi za plaćanje svojih poreza, a počinje raditi za...

Alisa Karović

Parlamenti u BiH najmanje otvoreni u regiji

Istraživanje otvorenosti institucija u BiH i regionu, koje je U.G. “Zašto ne” provelo sa članicama mreže Action SEE, pokazuje da otvorenost parlamenata nije zadovoljavajuća, a umjesto očekivanog...

Alisa Karović

“Raskrinkavanje” na konferenciji “Sloboda i internet u Makedoniji”

Urednik “Raskrinkavanja”, Emir Zulejhić, uzeo je učešće u trećoj panel diskusiji pod nazivom “Plagijarizam i lažne vijesti - prijetnja profesionalnom novinarstvu”. Povodom 25. godišnjice rada...

Alisa Karović