100 dana vlasti: Vlada FBiH i Vijeće ministara BiH započeli rad na tek 51 obećanju

Partije koje su 31. marta formirale Vijeće ministara (SDA, HDZ, DF, PDP i SDS) i Vladu Federacije BiH (SDA, HDZ i DF) u prvih 100 dana rada ovih tijela uspjele su započeti rad na 51 od ukupno 703 data obećanja. Nezapočeto je ostalo 645 obećanja, dva su prekršena, a jedno zaustavljeno. Među ovim obećanjima našla su se i 4 neutemeljena, čije ispunjenje se ne može pratiti.

Od toga je Vlada FBiH započela rad na 33 od ukupno 503 obećanja, dok ih je 468 ostalo nezapočeto. Na ovom nivou bilježimo i jedno prekršeno i jedno zaustavljeno obećanje. S obzirom da je početkom juna kulminirala kriza vlasti na federalnom nivou, te je DF napustio Vladu FBiH, ispunjenje obećanja ove partije praćeno je u kratkom periodu od samo dva mjeseca.

U oblasti ekonomije dato je, kao i uvijek, najviše obećanja – 174 od ukupno 503, a u ovoj oblasti je i najviše započetih obećanja (26 od 33). Među njima se može izdvojiti usvajanje srednjoročne strategije za razvoj poljoprivrede, koja će, ukoliko se bude provodila, imati pozitivan uticaj na ispunjavanje brojnih obećanja datih u ovoj oblasti. Sa druge strane, među započetim obećanjima ima i onih koja se ponavljaju iz više prethodnih mandata, poput obećanja o hitnom donošenju Zakona o šumama. U ovoj  oblasti zabilježeno je i jedno prekršeno obećanje koje se odnosi na donošenje Zakona o naftnim derivatima (SDA), za koji je Vlada FBiH nedavno zaključila da nije potrebno.

Druga po brojnosti je oblast socijalne politike, u kojoj je dato 13 obećanja, ali je započet rad na samo 8 njih. Ni u ovako malom broju obećanja nema nikakvih značajnih novih politika, osim što je HDZ počeo raditi na obećanoj „reviziji revizije“ boračke zaštite.  Započeta obećanja SDA se odnose na povratnike i borce, i to uglavnom na nastavak iznalaženja sredstava za funkcionisanje Fondacije za stambeno zbrinjavanje boraca i omogućavanje povratnicima u RS pristup zdravstvenom osiguranju.

Najlošiji rezultat Vlada FBiH ima u oblastima državnog uređenja, zdravstva i pravne države, u kojima nije započet rad ni na jednom obećanju. U oblasti državnog uređenja nalazi se i jedno obećanje na kome je rad započet, pa zaustavljen. Radi se o obećanju DF-a o promjeni politike zapošljavanja u javnim kompanijama, to jest njihovoj depolitizaciji. Kao što je poznato, upravo je zbog ovog pitanja i došlo do razlaza među koalicionim partnerima, te do raspada federalne vlade i prije nego što je dočekala svih 100 dana rada.

Vijeće ministara BiH ima nešto bolji rezultat, sa započetih 15 od ukupno 200 datih obećanja. Na ovom nivou, partije su dale najviše obećanja u oblasti spoljne politike (48) i državnog uređenja (46), slijede ekonomija i obrazovanje sa po 40 obećanja, pravna država sa 18 i oblasti socijalne politike (7) i zdravstva (jedno obećanje).

U oblasti spoljne politike započet je rad na tek 3 od 48 datih obećanja, dok je u oblasti državnog uređenja započet rad na samo 2 obećanja,  od kojih se može istaći uvođenje novog sistema unutrašnjih kontrola u državnim institucijama u skladu sa propisima EU, a čiji bi rezultat trebao biti njihovo uređenije i transparentnije poslovanje (DF). Mali broj započetih obećanja u ovoj oblasti rezultat je činjenice da se većina obećanja u ovoj oblasti odnosi na ustavne reforme, kojima se Vijeće ministara u ovom mandatu još nije bavilo. Ovo je, takođe, jedna od rijetkih oblasti u kojima su i partije iz RS imale obećanja koja se odnose na državni nivo vlasti, ali među njima nema nijednog započetog obećanja.

U oblasti pravne države, od ukupno 18 obećanja, samo dva su ocijenjena kao započeta, i odnose se na donošenje Strategije za borbu protiv korupcije 2015 – 2019 i Akcionog plana za njeno provođenje. Zanimljivo je da se u ovoj oblasti Vijeće ministara bavilo pitanjima i donosilo pozitivne odluke koje nisu vezane za konkretna obećanja koje su dale partije koje ga čine. Jedna od najvažnijih takvih odluka jeste utvrđivanje Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, s ciljem harmonizacije krivičnog zakonodavstva u BiH s međunarodnim pravom te usklađivanja s preporukama GRECO-a, MONEYVAL komiteta i FATF-a, međunarodnog tijela čiji je zadatak praćenje mjera za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Iako se nesumnjivo radi o pohvalnom potezu Vijeća ministara i PSBiH, same partije koje učestvuju u radu vlasti nisu, međutim, imale obećanja koja se tiču ovog pitanja.

Sveukupno, može se reći da su se loši odnosi među koalicionim partnerima definitivno odrazili na rad Vlade Federacije BiH, te se trenutno nalazimo u paradoksalnoj situaciji da partije iz ovog entiteta i dalje koliko-toliko uspešno sarađuju na državnom nivou, iako na entitetskom nivou nisu uspjele „izdržati“ ni 100 dana u zajedničkoj vladi.

(istinomjer.ba)