Da li ulazak u NATO prati ekonomski prosperitet i od čega on zavisi?

Prilikom gostovanja na televiziji Hayat 14. oktobra 2021. godine, šef Kluba zastupnika DF-a u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Dženan Đonlagić govorio je o važnosti NATO puta Bosne i Hercegovine. 

Tom prilikom, Đonlagić je istakao i da ulazak u NATO ujedno znači i ekonomski prosperitet, ali i ozbiljan rast investicija zemalja koje su mu pristupile. 

I posebno ono što bih naglasio jeste ekonomski prosperitet, jer sva iskustva zemalja članica koje su pristupile NATO-u, u periodu nakon pristupanja NATO-u, imale su ozbiljan rast investicija i ozbiljan ekonomski prosperitet.

Dženan Đonlagić, 14.10.2021.

Kako bismo provjerili tvrdnju Dženana Đonlagića, posmatrali smo rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) te godišnji rast/pad direktnih stranih investicija (DSI) u zemljama koje su pristupile NATO savezu od 1999. go 2017. godine. 

Za ovu provjeru koristili smo podatke koje objavljuje Svjetska banka te smo posmatrali ova dva ekonomska indikatora za zemlje članice NATO-a koje su tom savezu pristupale od 1999. godine. 

Mađarska, Poljska, Češka Republika 

Mađarska, Poljska i Češka Republika su NATO paktu pristupile 12. marta 1999. godine. Među ovim zemljama jedino je kod Češke primijetan rast BDP-a, od negativnog trenda u godinama pred pristupanje do ulaska u pozitivni trend koji je započeo 1999. godine. Ekonomije Poljske i Mađarske bilježile su rast i prije i poslije pristupa NATO-u.

Što se DSI-a tiče, pristupanje NATO savezu nije imalo značajan utjecaj na priliv stranih investicija.  Do 2004. godine (ne uključujući 2004), Poljska je bilježila prosječni rast investicija od 1%, dok su Mađarska i Češka u istom periodu imale rast od po 7%. 

Bugarska, Rumunija, Slovenija, Litvanija, Latvija, Estonija i Slovačka 

NATO je proširio svoje članstvo 29. marta 2004. godine, kada su savezu pristupile Bugarska, Rumunija, Slovenija, Litvanija, Latvija, Estonija i Slovačka. Mjesec kasnije, s izuzetkom Slovenije, Bugarske i Rumunije, pridružene članice NATO saveza iz 1999. i 2004. godine postale su i članice Evropske unije. 

Ekonomije svih novih članica NATO-a rasle su u tom periodu. Estonija, Latvija i Rumunija zabilježile su procentualno najveći rast BDP-a u godini pristupa. Procentualno gledajući, najveći rast direktnih stranih investicija u godini pristupa bilježe Litvanija, Rumunija i Slovačka. 


Sve su zemlje bilježile ekonomski rast do globalne recesije koja je započela 2008, a najveći efekat na ekonomiju imala je 2009. godine, što se može vidjeti i iz tabela, kada je BDP u svim zemljama, osim u Poljskoj, bilježio negativan trend.

Upravo u tom periodu globalne ekonomske recesije, Hrvatska i Albanija postale su članice NATO-a. 

Hrvatska u godini pristupa, te u narednih pet godina, bilježi pad ekonomije, s negativnim BDP-om od 2009. do 2014. godine. Slično je sa DSI-om, koji je konstantno bio u padu do 2013. godine. Nakon što je Hrvatska postala punopravna članica Evropske unije, BDP i DSI ove zemlje počeli su rasti. 

U isto vrijeme, rast ekonomije Albanije usporen je u godini pristupa NATO-u u odnosu na period koji je prethodio tome, ali nije imao negativan trend kao u Hrvatskoj. S druge strane, tokom deset godina nakon ulaska u NATO, priliv direktnih stranih investicija u Albaniji uglavnom je imao negativan trend.

Crna Gora i Sjeverna Makedonija

Od 2017. godine, i Crna Gora je članica NATO saveza, od kada bilježi veći rast BDP-a nego u godinama prije pristupa Savezu. Porast direktnih stranih investicija zabilježen je 2017. godine i od tada bilježi blagi pad.

Sjeverna Makedonija je NATO-u pristupila na početku pandemije, što je utjecalo značajno na BDP, dok rezultati priliva DSI-a za 2020. godinu još uvijek nisu dostupni.

Da li priključivanje NATO savezu znači ekonomski prosperitet?

Prema podacima koje smo posmatrali, ulazak u NATO nije značio i ozbiljan ekonomski prosperitet, kako je Đonlagić tvrdio. BDP-ovi država su rasli i prije i poslije ulaska u NATO. Isto je i a investicijama. Premda ima primjera gdje je vidljiv rast ekonomije i investicija, u tim je slučajevima teško razdvojiti efekte pridruživanja NATO savezu od efekata ulaska u Evropsku uniju, što se za dobar dio zemalja desilo u razmaku od mjesec.

Indirektni efekat na investicije

Kako stoji na stranici Investopedia, direktne strane investicije mogu poticati i održavati privredni rast kako u zemlji u koju se investira, tako i u zemlji koja investira. Za zemlje u razvoju, direktna strana ulaganja bitna su kao sredstva finansiranja izgradnje nove infrastrukture i otvaranja radnih mjesta za svoje radnike.

S druge strane, gledajući samo investitore, rizik direktnih stranih ulaganja podrazumijeva činjenicu da regulaciju i nadzor nad njihovim sredstvima vrše vlade zemalja u koje ulažu. Kako navodi Investopedia, to predstavlja politički rizik. Riječ je o riziku povrata ulaganja koje bi moglo biti narušeno političkim promjenama ili nestabilnosti u zemlji. Politički rizik je također poznat kao “geopolitički rizik” i postaje sve veći faktor za ulaganja.

Ekonomije zemalja koje su u NATO-u od 1999. godine bilježile su ekonomski rast i prije i nakon pridruživanja Savezu. Ipak, teško je na osnovu dva indikatora ocijeniti u kolikoj je mjeri njihovo članstvo u NATO uticalo na to, a koliko sposobnost vlada da iskoriste sve pogodnosti koje ono sa sobom nosi. 

(Istinomjer.ba)

Pregled sedmice: Manipulativni naslovi i lažne nagradne igre

Tokom protekle sedmice, Raskrinkavanje je analiziralo različite primjere senzacionalističkih naslova kojima pojedini...

Marija Cosic

Uspješno završena deveta POINT konferencija

POINT 9.0 konferencija, pod radnim nazivom  “Coming home” (Povratak kući), okupila je od 11. do 13. novembra u sarajevskom Domu mladih blizu 200 učesnika/ca iz regiona jugoistočne Evrope, ali i...

Marija Cosic

Spomenik na Kazanima i kultura sjećanja na posljednji rat u BiH

Iako su u Bosni i Hercegovini nakon 1995. godine podignuti brojni spomenici žrtvama zločina počinjenim tokom rata, oni su u većini slučajeva izgrađeni bez poznavanja koncepta tranzicijske pravde sa...

Amina Izmirlić