Idi na sadržaj

Više od tri stotine zakonskih odredbi i više od pedeset sjednica: Rad NSRS u mandatu 2018 – 2022.

Sofija Tovarović

Rad poslanika/ca u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) obilježilo je 55 sjednica. Na njima su 83 poslanika/ce odlučivala/e o više od 300 zakonskih odredbi te usvojila/e većinu. Ovaj mandat obilježio je i niz posebnih sjednica na kojima se diskutovalo o povećanju plata uposlenicima/ama javnih institucija, zaštiti i očuvanju srpskog jezika i ćiriličnog pisma, prenosu nadležnosti i slično.

NAPOMENA: Tokom septembra 2022. godine, tačnije 14.9.2022,  održane su dvije posebne sjednice Narodne skupštine RS – 34. posebna i 35. posebna sjednica. Samim tim, određene statistike sada glase:

  • ukupno održanih sjednica: 57 22 redovne i 35 posebnih
  • ukupno raspravljanih zakona: 
  • ukupno usvojenih zakona:

Od 55 sjednica, NSRS je održao 22 redovne i 33 posebne sjednice tokom proteklog mandata. Teme ovih sjednica uglavnom su se odnosile na predložene zakonske odredbe i izvještaje o izvršenju budžeta ovog entiteta, kao i radu javnih institucija, ministarstava te organa, ali i odluka o planovima izgradnje i sl. Na ovih 55 sjednica raspravljalo se o 351 zakonu, od čega su 342 prijedloga i nacrta zakona usvojena, dok ih je odbijeno 5. U proceduri je ostao jedan zakon, a poništene su ti usvojene zakonske odredbe. 

Najviše zakona predložila je Vlada Republike Srpske (RS), njih 341, dok su ostali zakoni (prijedlozi i nacrti) dolazili ponajviše od Kluba poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), poslanika/ca Partije demokratskog progresa (PDP) te Ujedinjene Srpske (US). Vlada RS tokom ovog mandata posvetila je veliku pažnju povećavanju plata zaposlenicima/ama u javnim institucijama te u više navrata predložila izmjene i dopune zakonskih odredbi koje regulišu ovo pitanje, a koje su u ovom zakonodavnom organu usvojene. NSRS se također bavio i usklađivanjem procenata izračunavanja doprinosa i poreza na dohodak kako zbog usklađivanja s drugim zakonskim odredbama, tako i zbog usklađivanja određenih odredbi s ciljem poboljšanja općeg socioekonomskog statusa. Jedinice lokalne samouprave Derventa, Laktaši, Istočno Sarajevo i Gradiška tokom ovog mandata stekle su status grada usvajanjem odgovarajućih zakonodavnih odredbi. Ostale najčešće teme odnosile su se na obrazovanje kako na predškolsko, osnovno i srednjoškolsko, tako i na visoko i obrazovanje odraslih, modernizaciju fiskalizacije i poboljšanje privrede te na tržište hartija od vrijednosti. 

Na platformi Javna rasprava građani/ke su postavili/e 126 pitanja poslanicima/ama u NSRS, pri čemu je samo Aleksandar Glavaš, poslanik partije DNS, odgovorio na jedno pitanje. Pitanje se odnosilo na CT aparat u JZU Bolnica “Srbija” u Istočnom Sarajevu. Najučestalije pitanje upućeno poslanicima/ama u NSRS odnosilo se na nabavku vakcina za građane/ke BiH, na koje nijedan poslanik/ca u ovom zakonodavnom organu nije odgovorio/la. 

Na Javnoj raspravi pisalo se i o nekim, među građanima/kama i nosiocima javnih pozicija, važnim temama u vezi s NSRS. Početkom 2021. godine sedam delegata Vijeća naroda RS podnijelo je prijavu o, kako su na kraju i ocijenjene, neustavnim izmjenama i dopunama Zakona o šumama. Težnja apelacije bila je da Ustavni sud BiH poništi sporne članove koji ne samo da krše Ustav BiH već i Dejtonski mirovni sporazum, istakli su apelanti

Tokom februara 2022. godine u NSRS je usvojen i Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću RS, suprotno Sporazumu o prenošenju određenih odgovornosti entiteta kroz utemeljenje VSTV-a BiH. Javna rasprava predočila je pravne odgovore te reakcije domaćih i međunarodnih zvaničnika/ca u analizi o mogućim reperkusijama usvajanja ovog zakona

Piše: Ivana Vučetić 

(javnarasprava.ba)