Dobro upravljanje i borba protiv korupcije u Jugoistočnoj Evropi tokom geopolitičke nesigurnosti
Rat u Ukrajini potaknuo je međunarodne organizacije da prepoznaju da institucionalne praznine zloupotrebljavaju strani autokrati za širenje dezinformacija i destabilizaciju liberalne demokracije diljem svijeta. Države Jugoistočne Evrope posebno su ranjive na takav zloćudni strani uticaj zbog nedostatka dobrih rješenja i instrumenata upravljanja, ali i političke volje za borbu protiv tih prijetnji.
Rastuće geopolitičke napetosti odvlače resurse i pažnju od potrebnih reformi, dok korupcija i zarobljavanje države ometaju napore za oporavak nakon pandemije i posljedica ruske invazije na Ukrajinu. U tom kontekstu, Evropska komisija pojačala je svoje napore u pružanju podrške unutarnjem upravljanju usvajanjem Akcijskog plana za evropsku demokraciju, obnovljenog Mehanizma vladavine prava i nadolazećeg Paketa za odbranu demokracije s ciljem suzbijanja i razotkrivanja nezakonitog financiranja.
Kako bi se pronašli načini za ponovno osnaživanje napora za integraciju u EU usred rastućih pritisaka za povratak autoritarnosti, antikorupcijska inicijativa SELDI organizirala je regionalni forum o antikorupcijskim politikama, održan 26. septembra 2022 godine u Beogradu. Događaj je uključio više domaćih i međunarodnih stručnjaka/inja, uključujući Nj.E. Emanuele Giaufret, šef Delegacije Evropske unije u Srbiji, Nj.E. Christopher Hill, veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji i Anna Vezyroglou, zamjenica šefa jedinice D1 (Politika i regionalna strategija za Zapadni Balkan) u DG NEAR. Na forumu su predstavljeni glavni nalazi iz Regionalnog antikorupcijskog izvješća: Geopolitika, zarobljavanja države i vrhunac korupcije. Šta je sljedeće za antikorupciju na Zapadnom Balkanu. Govornici/e su naglasili/e da korupcija ne prestaje s pristupanjem EU, te da se snažniji politički fokus treba staviti na suzbijanje zarobljavanja države i nezakonitih financijskih tokova. Preporučuju se procjene na razini EU-a ali i međunarodne pricjene kako bi se izmjerio stvarni učinak antikorupcijskih politika, a ne samo iskazane namjere ili broj ažuriranih zakona i propisa.
Na panelu je govorio i Ismar Milak, projektni koordinator UG “Zašto ne”.“Rat u Ukrajini je dodatno usložio i polarizirao situaciju u medijskom prostoru BiH te predstavlja jedno od ‘središta upada’ stranih malignih uticaja koje koriste strani i domaći mediji koji podržavaju i prenose stajališta i narative autoritativnih i iliberalnih zemalja. Dodao bih da u takvim okolnostima problem transparentnosti vlasništva nad medijima u BiH dodatno usložnjava situaciju, s obzirom na neuspjeh vlasti u BiH da usvoje zakon o elektronskim komunikacijama i medijima koji bi regulisao tu oblast, što je jedan od uslova iz Sporazuma o Stabilizaciji i pridruživanju BiH”, istakao je Milak.
Sve veća prijetnja stabilnosti u regiji mogla bi se spriječiti prestankom tolerancije EU prema korumpiranim vladama. Zarobljavanje medija može se riješiti izgradnjom dugoročne otpornosti na dezinformacije, dosljednim razotkrivanjem lažnih vijesti i povećanjem povjerenja u javne institucije. Učinkovitost pravosuđa također treba poboljšati povećanjem kapaciteta ljudi s integritetom kao što su sudije i tužitelji, te stvaranjem okruženja bez političkog pritiska. Na kraju, sudionici/e su preporučili/e osmišljavanje novih antikorupcijskih pristupa usmjerenih ka budućnosti, koji predviđaju novonastala područja korupcijske ranjivosti kao što je korištenje kriptovaluta i blockchain transakcija.