Idi na sadržaj

Dok jedan dio lokalnih samouprava poboljšava otvorenost i dostupnost podataka, drugi dio na ovom polju nazaduje

Danira Karović

Četvrta godina istraživanja otvorenosti svih jedinica lokalnih samouprava (LSU) u BiH pokazuje blago unapređenje u ovoj oblasti. Određene institucije napravile su značajnije iskorake u proaktivnoj transparentnosti, dok su druge napravile regresivne poteze, te time učinile manje dostupnim informacije za građane i građanke.

Otvorenost LSU u 2022. godini u prosjeku iznosi 42%, što predstavlja unapređenje od 2% u odnosu na 2021. godinu.

Lokalni indeks otvorenosti je alat koji mjeri dostupnost informacije i principe koje institucije implementiraju na osnovu četiri principa (transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost). Ovi principi sadrže oko 80 indikatora koji provjeravaju da li institucije na svojim
web stranicama objavljuju podatke poput budžetskih dokumenata, finansijskih izvještaja, budžeta za građane/ke, planova rada, informacija o nadležnostima, biografije rukovodilaca, informacije o zaposlenima, informacije o javnim nabavkama, javnim raspravama, antikorupcijskim politikama, podatke o radu općinskih/gradskih vijeća itd.

Kao što je navedeno i u prošlogodišnjem izvještaju, finansijska transparentnost i daljepredstavlja jedan od većih problema s obzirom na značajan broj lokalnih samouprava koje ne objavljuju godišnje finansijske planove, tj. budžete, a objavljivanje izvještaja o izvršenju budžeta
i periodičnih (kvartalnih ili polugodišnjih) izvještaja o utrošku budžetskih sredstava također je rijetkost, što je slučaj i s informacijama u vezi s javnim nabavkama (pozivi, odluke, ugovori i izvještaji o javnim nabavkama).

Proaktivna transparentnost i otvorenost predstavljaju neuređenu oblast na lokalnom nivou i ona zavisi od odluka rukovodećih osoba čiji mandat traje ograničeno. Zbog toga je iznimno važno da se zaista iskreno pristupi strateškom rješavanju ove oblasti, kako bi, bez obzira na uvjete, javni službenici imali utvrđene i dugoročne prakse djelovanja kada je u pitanju dostupnost informacija i dobro upravljanje. Oblast strateškog planiranja rada lokalne samouprave također je dosta neuređena. Većina LSU ne objavljuje programe rada načelnika i gradonačelnika niti izvještaje o njihovoj realizaciji. Međutim, za dobro funkcionisanje lokalne samouprave ključno je postaviti sistem monitoringa i evaluacije na dobrim osnovama kako bi se obezbijedila kvalitetna realizacija predviđenih aktivnosti.

Korištenje elektronskog načina komuniciranja te socijalnih mreža i dalje nije razvijeno. Česta je praksa da se ne ažuriraju e-mail adrese postavljene na stranice institucija i da se podrazumijeva da ukoliko vam je potrebna informacija, da možete doći na lice mjesta da je potražujete. Ovo potvrđuje i broj odgovorenih upitnika koje smo ove godine dobili od institucija. Naime, prilikom provođenja istraživanja, osim istraživanja zvaničnih stranica, institucija dobije priliku da određene načine funkcionisanja obraloži i putem upitnika. Međutim, tokom dvomjesečnog perioda odgovore nam je dalo nešto manje od trećina institucija (45 odgovora). Posmatrajući ovo kao jedan od indikatora uspjeha saradnje s civilnim sektorom, jasno je da je ovo još jedan od razloga za zabrinutost.

Kao i prethodnih godina, i u ovoj smo pozvali lokalne samouprave na radne sastanke kako bismo razgovarali o unapređenju rezultata. I dok su neki samo deklarativno istakli kako ćepromijeniti prakse, neki su to i implementirali.
Najotvorenije lokalne samouprave u 2022. godini su:

  • Općina Novo Sarajevo sa 80.27%
  • Općina Tešanj sa 77.42%,
  • Općina Travnik sa 77.27%
  • Grad Prijedor sa 73.49%
  • Opština Prnjavor sa 72.55%.

Kompletne rezultate otvorenosti moguće je pogledati na stranici https://lokalniindexotvorenosti.zastone.ba/ i na sljedećem linku.

Analiza otvorenosti lokalnih samouprava rezultat je opsežnog istraživanja baziranog na metodologiji razvijenoj na osnovu standarda i preporuka brojnih međunarodnih institucija, kao što su Access Info Europe, EU, OECD, OGP, SIGMA, World Bank, a kreiranoj u sklopu
ACTION SEE mreže. Projekat je finansirao Porticus.