Transparentnost i dostupnost informacija temelji su na kojima počivaju demokratska društva
Organizacija civilnog društva Partneri Srbija, uz podršku Biroa za međunarodnu borbu protiv narkotika i sprovođenje zakona (INL) i Delegacije Evropske unije u Srbiji, početkom septembra je u Beogradu organizovala konferenciju “Budućnost slobode informacija”.
Na konferenciji, koja je okupila više od 60 učesnika/ca iz regiona i Evrope, razmatrani su globalni trendovi i prijetnje po slobodu informisanja i pristupa informacijama, trenutna situacija u oblasti slobode pristupa informacijama u Srbiji i regionu, kao i uloga mladih novinara/ki i aktivista/kinja u zaštiti prava na informisanje i slobodu govora. Transparentnost i dostupnost informacija temelji su na kojima počivaju demokratska društva, jer omogućavaju građanima i građankama da budu informisani/e i aktivni/e učesnici/e u procesu donošenja odluka.
Konferenciju su otvorili Nikola Bertolini, šef Odeljenja za saradnju Delegacije Evropske unije u Srbiji, Benjamin Williams, koordinator Biroa za međunarodnu borbu protiv narkotika i sprovođenje zakona (INL), i Ana Toskić Cvetinović, izvršna direktorica Partnera Srbija.
Bartolini je istakao da pravo na slobodan pristup nije samo zakonski mehanizam, već fundamentalno pravo na kom počivaju demokratska društva, dok je Williams potcrtao da je transparentnost bitan preduslov za borbu protiv korupcije, što je, kako je naglasio, glavni fokus djelovanja Biroa za međunarodnu borbu protiv narkotika i sprovođenje zakona u Srbiji. Imajući u vidu da se ove godine navršava 20 godina od početka primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja u Srbiji, poseban fokus bio je na sagledavanju njegove primjene, ali i na postojećim izazovima, o čemu je govorila Toskić Cvetinović.
Tijana Cvjetićanin, programska direktorica Udruženja građana i građanki “Zašto ne”, u okviru panela koji je bio posvećen sagledavanju izazova u oblasti prava javnosti da zna, slobode govora i položaja medija i aktivista/kinja u regionu i svijetu, govorila je o otvorenosti vlasti u Bosni i Hercegovini, pozivajući se na nalaze Regionalnog indeksa otvorenosti koji su pokazali da ni u 2023. godini nije došlo do značajnog poboljšanja u pogledu otvorenosti institucija u BiH, ali ni u regionu. Regionalni indeks otvorenosti je istraživački alat koji prati i mjeri transparentnost i odgovornost institucija zakonodavne i izvršne vlasti u BiH i regionu, a istraživanje u okviru Indeksa već osmu godinu, zajedno s regionalnim partnerima, provodi UG “Zašto ne”.
Kada je riječ o otvorenosti vlasti u BiH, Cvjetićanin je izdvojila paradoksalnu situaciju u kojoj nivoi vlasti koji imaju manji obim nadležnosti imaju veću otvorenost, iako bi za građane i građanke, kako ističe, značajnije bilo upravo suprotno. Tako nalazi Indeksa pokazuju da Vijeće ministara BiH ispunjava veći broj kriterija otvorenosti u odnosu na entitetske parlamentarne institucije, koje zadovoljavaju tek nešto više od trećine zadatih kriterija.
Cvjetićanin je govorila i o nekoliko kontroverznih zakona koje su parlamenti i na državnom i na entitetskom nivou usvojili u proteklom periodu, poput novog državnog Zakona o slobodi pristupa informacijama i kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj, koji su zavrijedili oštre i opravdane kritike domaće javnosti, ali i međunarodnih organizacija.
Drugi panel konferencije bio je fokusiran na stanje prava na pristup informacijama od javnog značaja u Republici Srbiji, dok je treći bio posvećen ulozi mladih novinara/ki i aktivista/kinja u zaštiti prava na informisanje i slobodu govora.
Partneri Srbija svake godine obilježavaju 28. septembar, Međunarodni dan prava javnosti da zna, što je ove godine obilježeno i konferencijom “Budućnost slobode informacija”.