Zagovaračke preporuke: Povećanje podrške ključnih aktera u cilju smislenog usklađivanja s digitalnim zakonodavstvom EU
Udruženje građana i građanki “Zašto ne” pipremilo je zagovaračke preporuke za institucije Evropske unije (EU), velike internetske platforme i organizacije civilnog društva u kojima su podvučeni glavni principi koji bi trebali voditi usklađivanje s relevantnim zakonodavstvom EU, kao i uloge ključnih aktera u ovom procesu.
Velike online platforme trenutno nemaju zakonsku obavezu da primjenjuju mjere koje za cilj imaju sprečavanje širenja nelegalnog i štetnog sadržaja u regionu niti da se pridržavaju standarda transparentnosti i odgovornosti. Zakonodavstvo koje je na snazi u Evropskoj uniji – prvenstveno Akt o digitalnim uslugama (DSA) – uspostavlja jedinstven regulatorni i koregulatorni okvir, koji zahtijeva dosljednu i smislenu odgovornost platformi. Usklađivanje s DSA obaveza je za zemlje koje su kandidatkinje za članstvo u EU i ključni je korak ka poboljšanju digitalnog okruženja i jačanja informacijskog integriteta na Zapadnom Balkanu.
Zagovarački napori koji su poduzeti u okviru Ignita platforme za regionalnu saradnju usmjereni su na povećanje podrške ključnih aktera u cilju efikasnog, odgovarajućeg i pravovremenog usklađivanja s DSA u regionu, koji je na putu ka EU integracijama. Proširenje seta obaveza velikih online platformi u oblastima prioritetnih intervencija na region također je jedan od temelja ovog zagovaranja.
Pomno praćenje i preispitivanje procesa usklađivanja DSA
Aktivno uključivanje institucija Evropske unije u proces usklađivanja ključno je ne samo kao zakonodavni poticaj već i kako bi se osiguralo da domaće zakonodavstvo, koje implementira DSA, odražava njegov obim i principe, čuvajući svoj sistemski pristup regulaciji štetnih online sadržaja i praksi, koji je zasnovan na procjeni rizika.
Povrh svega, važno je izbjeći prelazne mjere koje bi mogle biti zloupotrijebljene na načine koji ne poštuju osnovna prava ili demokratska načela, kao što su kontrola informacija i cenzura govora kritičara na internetu. Takve tendencije već postoje u regionu. Naprimjer, zakoni o javnom redu i miru u Bosni i Hercegovini u nekim slučajevima predviđaju sankcije protiv širenja dezinformacija ili lažnih vijesti. Jedan bh. kanton čak prepoznaje internet kao javni prostor te na taj način širenje dezinformacija putem društvenih mreža tretira kao prekršaj. Slične inicijative postoje i u nekoliko drugih kantona, što odražava rastući trend sankcionisanja dezinformacija i oslanjanja na brza rješenja, koja bi ipak mogla dovesti do zloupotreba i ograničenja slobode izražavanja.
Uspostavljanje okruženja za “proširenu usklađenost”
Stvaranje povoljnog okruženja za indirektne koristi i efekte koji proizlaze iz DSA prije pristupanja Evropskoj uniji pomoglo bi regionu da iskusi te indirektne efekte i benefite, obeshrabrilo bi različito regulisana zakonodavstva i utrlo put potpunoj primjeni Akta nakon pristupanja EU. Za velike internetske platforme, implementacija određenih obaveza u zemljama kandidatkinjama već bi se u ovom trenutku mogla pokazati povoljnom i efikasnom na duge staze.
Velike online platforme treba ohrabriti da prošire svoje obaveze u smanjenju rizika, kako bi se pozabavile nekim od najhitnijih rizika u regionu, kao što su dezinformacije i drugi negativni efekti koji se odražavaju na demokratske i izborne procese. Između ostalog, ovo bi moglo poslužiti kao mjera u prevenciji širenja sadržaja koji predstavlja sistemski rizik po osnovne slobode unutar EU, naprimjer, sadržaja koji mogu dezinformisati određenu javnu debatu u EU. Širom regiona mogu se primijetiti antizapadni i, uistinu, antievropski narativi velikih razmjera. S obzirom na to da su digitalne usluge koje nude online platforme po svojoj prirodi prekogranične, ovi bi se narativi lako mogli proširiti izvan regije, posebno uzimajući u obzir značajnu dijasporu sa sjedištem u EU. Štaviše, značajan dio regije govori isti jezik kao i jedna od država članica Evropske unije – Hrvatska. Osim toga, znatan postotak stanovništva u Bosni i Hercegovini ima pravo glasa na evropskim izborima upravo zbog hrvatskog državljanstva. Stoga bi nesmetano širenje ovih narativa moglo predstavljati sistemski rizik, ne samo za region već i za EU i njene građane/ke.
Važna uloga organizacija civilnog društva
Ključno je da se zakonodavni proces temelji na naporima organizacija civilnog društva, kao i na njihovom opsežnom iskustvu u područjima kao što su digitalna prava i sloboda izražavanja. Jednako je važno njihovo aktivno uključivanje u mehanizme provedbe na nacionalnom nivou, kao i njihovo uključivanje u strukturirane dijaloge i razmjene na nivou EU.
Posebno važan aspekt jeste izgradnja kapaciteta organizacija civilnog društva i drugih aktera, kao što su akademski istraživači, za prikupljanje i analizu značajnih dokaza o rizicima i učinkovitosti pristupa različitih platformi za ublažavanje tih rizika.
Opširnije zagovaračke preporuke možete pronaći na sljedećim linkovima: institucije EU, velike online platforme i organizacije civilnog društva.
