Političari i građani: Različito doživljavanje novih tehnologija

Politička odgovornost i nove thenologije bila je tema trodnevne konferencije POINT održane krajem prošle sedmice u Sarajevu. Bila je ovo prilika da se susretnu regionalni praktičari/ke, mahom predstavnici/e organizacija civiljnog društva, koji/e su ovom prilikom predstavili/e svoje projekte u kojima se koriste novim tehnologijama kako bi postigli pozitivne promjene u društvu.

Mi smo pratili ovu konferenciju i donosimo vam teme koje su nas najviše zaintrigirale i gdje smo prepoznali i naše prioritete kada je u pitanju korištenje informaciono-komunikacionih alatki za razvoj.

Bh. političari pokazuju samo površni interes za nove tehnologije

Da bh. političari/ke potpuno površno doživljavaju važnost novih tehnologija za njihove aktivnosti dokazala je panel diskusija održana tokom konferencije. Organizator je pozvao predstavnike/ce 11 političkih  stranaka da učestvuju u panel diskusiji pod nazivom “Upotreba novih tehnologija – prednost za političke partije?”, međutim, pozivu su se odazvali samo predstavnici/e tri stranke – SDP,-a, SNSD-a i SBB-a.

Odmah na početku diskusije svi učesnici su se složili kako je televizija i dalje najdominantniji medij u našem društvu, te da za nas ne važi da “političke stranke koje nisu prisutne na društvenim mrežama i internetu neće dobiti na izborima”.

Predstavnici/e sve tri stranke potvrdili/e su kako imaju web portale, Facebook stranice, a neki koriste i Twitter i Youtube. Tu najviše prednjači SDP, koji je organizovao i pojedine aktivnosti putem svoje Facebook stranice. Međutim, niko od njih nije pomenuo sadržaj svojih stranica niti mogućnost dvosmjerne komunikacije ni sa simpatizerima ni sa građanima uopšte. Čini se da su stranke posvetile pažnje novim tehnologijama onoliko koliko je potrebno da zadovolje formu, ali ne i suštinu. To potvrđuje i nekoliko pitanja i komentara iz publike vezano da postavljenje pitanja, bilo na web stranicama stranaka, bilo putem emaila. Naime, iskustvo publike je da se na njihova pitanja ne odgovara i da nema dvosmjerne komunikacije.

“Prezentacija informacija ne znači ujedno i komuniciranje tih informacija”, istakao je ovom prilikom jedan od panelista, Damir Kapidžić, asistent i istraživač na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

Generalni zaključak panela bio je kako političke stranke u BiH imaju vrlo konzervativan pristup novim tehnologijama, te da nisu još uvijek shvatili njihov značaj.

Pratila: Šejla Dizdarević

Izbori – Nove tendencije u interaktivnim kampanjama

Julius van de Laar je jedna od osoba koja je osmislila i uspješno provela izbornu kampanju za aktuelnog predsjenika SAD-a, Baraka Obamu. Dobar govornik, iskusan, pričao je o tom neverojatnom iskustvu gdje se jedan otprilike nepoznati političar doveo na vrh najmoćnije zapadne države.

U prezentacij je često pominjao termin “osnaživanje glasača”i sugerisao kako su poruke kampanje bile ono što je privuklo glasače ne samo da glasaju, već i da se angažuju, doniraju.

Jedna od učesnica pitala ga je da li se to čudo moglo desiti bez novca? Ne bi! I ako pratimo funkcije i moć novca, prezentacija dobija potpuno drugi izgled, perspektivu. Vidimo i shvatimo kako su se kupile velike, ogromne baze podataka ljudi, počevši od glasačkih lista do drugih baza podatka koje se odnose na kupoprodaju, na tržište i kako su te liste bile analizirane i pomogle da se dodje do profila glasača/ica, tako da se za svaki telefonski poziv, svaki pismo tačno znalo koga i šta pitati da bi se dobio pozitivni odgovor. Tako da akcent nije toliko na novim tendencijama u interaktivnim kampanjama koliko na ubrzavanju i povećavanju efikasnosti stare marketinsške kampanje da bi se došlo do cilja, kako je više puta prozvano glasačko tijelo.

Nama, građanima/kama ostaje i dalje da preispitujemo etike svake izborne kampanje koja ne odgovori na pitanja u vezi privatnosti, prava na prikupljanje i prodaju korisničkih baza podataka i načina sakupljanja novca.

Tako da imamo novu prijetnju: iskorištavanje nove tehnologije da bi političari/ke dolazili na naša vrata znajucći tačno šta bi voljeli/e čuti. Zaključak: upoznajte nove tehnologije, ali spojite ih s etikom!

Komentar: Valentina Pellizzer

Mobilizacija i organizacija

Mobilizacija i organizovanje civilnog društva uz pomoć novih tehnologija bila je jedna od kategorija putem koje su različiti učesnici konferencije predstavili vlastita iskustva iz tog polja. Planiranje i koordiniranje akcija i protesta uz pomoć društvenih mreža i različitih programskih aplikacija su stvari o kojima se puno sluša zadnjih godina. Mobilizacija putem Facebooka, izvještavanje u realnom vremenu i sa lica mjesta koristeći twitter, mapiranje… sve su to stvari koje su našle odgovarajuću primjenu u  građanskim borbama širom svijeta.

O korištenju novih tehnologija u egipatskoj revoluciji govorili su gosti iz Egipta, Samir Bassem, Salmo S. Roshdy, Emad Ramadan, Ramy Abdelhafuz i Marianne Nagui. Korijeni egipatske prošlogodišnje pobune sežu u 2006. godinu kada je egipatska blogerska zajednica počela da piše o društvenim temama, rastućoj korupciji, režimskim prevarama… Ubrzo je nastupila državna i policijska represija koja je dovela do hapšenja sve većeg broja blogera i aktivista. Pojava i popularizacija Facebooka otvorila je mogućnosti za pozivanje sve većeg broja mladih na organizovanu pobunu. Sa Facebook stranice egipatske revolucije koordinirali su se protesti širom zemlje.

Predstavljen je i film “The Real Social Network” grupe autora Kitchen Sink Collective, među kojima je i gost konferencije Srđan Keča. Film govori o studentskim protestima protiv vladinih rezanja troškova, u novembru 2010. godine i u proljeće 2011. godine. Osim što su okupirali univerzitete, studenti su hakirali software-e i potpomognuti modernim tehnologijama doprinijeli izgradnji pokreta koji trenutno odjekuje širom svijeta.

O uspješnim primjerima korištenja ICT-a u regionalnim organizacijama civilnog društva govorili su Darko Soković iz Dokukina (Srbija) i Sanjin Bužo iz Dokumente (Hrvatska).

Documenta je organizacija koja potiče proces suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj, dokumentira i istražuje prijeratna, ratna i poslijeratna zbivanja te sarađuje s organizacijama civilnoga društva i vladinim institucijama. Sanjin Bužo je predstavio Documentin informacijski sistem koji se koristi za organizovanje velike količine  građe o ratnim zbivanjima iz devedesetih godina.

Darko Soković, predstavnik Dokukina iz Srbije, je govorio o tome kako njegova organizacija primjenjuje digitalne medije u svom radu, poput filma koji je snimljen za Youtube i govori o idejama srednjoškolaca iz Kragujevca o tome kako bi trebalo usmjeriti javne fondove u njihovom gradu. Takođe su pokrenuli projekat mapiranja nasilja u Srbiji, koristeći se izuzetno zanimljivom “Ushahidi” web platformom, a pokrenuli su i web stranicu www.supergradjanin.computem koje svako može unijeti u mapu vrijeme i lokaciju nekog nasilnog čina s kojim je upoznat.

O korištenju ICT-a u radu nenasilnih pokreta i nenasilnim akcijama generalno govorili su Daryn Cambridge iz ICTC-a(Međunarodni centar za nenasilni konflikt) i Aldo Merkoci iz albanskog pokreta MJAFT! (Dosta!). Bilo je riječi o alatima kojima se najčešće koriste u svom radu – društvene mreže, blogovi, online peticije, grupne mailovi, mobilni telefoni…

Za kraj valja iznijeti zaključak koji je spomenuo Aldom Merkoci iz pokreta MJAFT!, ali i egipatski aktivisti prije njega, da se sve aktivnosti ne dešavaju u virtualnom svijetu i da je internet samo prva faza u jednom većem procesu.

Pratio: Denis Kajić

Društvena odgovornost web portala

Iako se diskusija na temu: „društvena odgovornost web portala“ svela na :“glupost i neodgovornost osoba koje prate sadržaje objavljene na web portalima“ ponudila je uvid u širok pojam društvene odgovornosti.

Gotovo svi učesnici/e panel diskusije su u prvi plan istakli/e problem idealnog balansa između objavljivanja društveno korisnih informacija i informacija za koje je javnost najzainteresovanija. Tu se može izolovati prvi sloj odgovornosti.

Koliko „najzanimljivije“ jeste najzanimljivije i do koje se mjere društvo drži u svojevrsnom limbu? Nakon ponude sadržaja (od neukusnih fotografija unutar vijesti iz crne hronike do obnaženih ženskih tijela za dječake i čitavog spektra šminke, kupaćih gaća i opreme za bebu za djevočice) ukratko namjenjenjenog održivosti rodnih stereotipa, pridavanje pažnje društveno korisnim i socijalno uključivim temama.

Ima li smisla odvojeno posmatrati društvenu odgovornost i društvenu neodgovornost na jednom predmetu opservacije, a onda tvrditi da odgovorni smo, ali…

Internet nudi mnogo informacija, što dovodi do problema njihove poplave. Poplava znači da se teško mogu prepoznati i izolovati informacije koje su relevantne i potrebne, a teško je razdvojiti i bitnije od manje bitnih tema. Ovo je još jedan sloj odgovornosti web portala.

„Neutralnost“ prilikom prezentiranja negativnih vijesti može imati negativan učinak i poslužiti glavnim akterima/kama kao nezaslužena reklama, a nedovoljno informisane čitetelje/ke dovesti u zabludu i ponuditi opravdanje.

Iako su prisutni/e obasnili/e da svoj posao rade jer ga vole, trebaju imatu u vidu odgovornost koju duguju svima onima koji/e su im omogućili/e da zarade svoju platu. Pitanje balansa jeste pitanje ekonomske sigurnosti ali i pitanje boljeg društva za koje se, deklarativno ili ne, svi jednoglasno zalažemo!

Komentar: Leila Šeper

Mapiranje gorućih problema i vizualizacija podataka

Novi trend koji polako uzima zamaha i u našem regionu je kreiranje mapa sa otvorenim podacima, a kojima se ukazuje na određene probleme ili prate krizne situacije. Pristup aplikacijama otvorenog koda i jednostavnost korištenja tih aplikacija, poput Ushahidijeve Crowd map, učinila je ovakav pristup vizualizaciji informacija dostupan mnogim organizacijama civilnog društva.

Tokom konferencije predstavljen je projekat www.popravi.mk makedonske organizacije Metamorphosis, a u pitanju je mapa gdje građani prijavljuju na kojim lokacijama postoje infrastrukturni problemi, te na taj način traže od lokalnih vlasti da iste i riješe.

O ovoj temi pričao je i Alex Barth, developer i strategista Development Seed-a. On je ovom prilikom pričao o tome kako mape mogu biti korištene na razne načine od strane civilnog društva, poput razotkrivanja prevara, kreiranja političkih stvarnosti, naglašavanja okolinskih tema i odgovora na katastrofe. Po njemu, desio se radikalni pad barijera pri kreiranju uvjerljivih mapa i objavljivanja geopodataka, te za uvjerljive mape više nisu potrebni veliki budžeti. Posebnu pažnju posvetio je i Open Street Map, slobodnoj mapi koju mogu svi koristiti, a koja takođe ima i odlično razvijene mape gradova u regionu.

Pratila: Šejla Dizdarević

 

(oneworldsee.org)