ActionSEE: Pravosudne institucije u BiH moraju raditi na povećanju svoje otvorenosti

Pravosuđe u BiH zadovoljava 56 % indikatora otvorenosti i u odnosu na ostale države regiona nalazi se na drugom mjestu, odmah iza Crne Gore, pokazala je to analiza otvorenosti i odgovornosti pravosudnih tijela koju je provela regionalna mreže ActionSEE kroz Regionalni indeks otvorenosti vlasti. Index otvorenosti inače mjeri stepen do kojeg su institucije zemalja Zapadnog Balkana otvorene prema građanima i društvu prema kriterijima pristupačnosti, učinkovitostima, integriteta i transparentnosti.

Istraživanje je pokazalo da je stanje u regionu loše, odnosno da pravosudni organi još uvek nisu usvojili politiku otvorenosti kao ključ izgradnje institucija. Sudovi u regionu ispunjavaju 48%, a tužilaštva 40% indikatora uspjeha.

S obzirom da ne postoji jedinstven pravosudni sistem na državnom nivou vlasti koji bi bio ekvivalent pravosudnim sistemima država regiona, predmet sprovedenog istraživanja bili su izabrani sudovi i tužilaštva državnog, te entitetskih nivoa vlasti, zajedno sa Visokim sudskim i tužilačkim vijećem BiH. Istraživanje je obuhvatilo ukupno 31 pravosudnu instituciju.

Pojedinačno, sudovi u BiH zadovoljavaju 51% indikatora otvorenosti i u odnosu na ostale države regiona nalazi se na trećem mjestu, iza Crne Gore i Makedonije. Najbolji rezultat sudovi u BiH su zabilježili u pogledu učinkovitosti (83%), a najniži u pogledu pristupačnosti (42%), gdje je u pogledu objavljivanja sudskih odluka na službenim web portalima ostvaren rezultat od tek 17% zadovoljenih indikatora. Od svih ispitanih sudova, samo tri objavljuju svoje odluke na službenim web stranicama, a to su Sud BiH, Vrhovni sud RS i Kantonalni sud Široki Brijeg. Niti jedan od sudova koji su bili obuhvaćeni istraživanjem ne objavljuje zapisnike sa sprovedenih suđenja, uz poštivanje zakonskih ograničenja.

Samo 39% sudova objavljuje registar informacija koje ima u posjedu, dok još manji procenat, njih 28% na svojim službenim web stranicama ima naznačenu osobu koja je nadležna za postupanje po zahtjevima za pristup informacijama te se u ovom pogledu mora napredovati ka većoj pristupačnosti.

I u pogledu učinkovitosti sudova napredak je moguć u smislu uspostave dosljedne prakse redovnog godišnjeg objavljivanja podataka o učinkovitosti pojedinačnih sudova, imajući u vidu podatke kao što su statistike o broju predmeta, dužini trajanja cjelokupnog sudskog procesa, te stopi završenih predmeta.

Govoreći o integritetu sudova koji zadovoljava 61% postavljenih indikatora, istraživanje je pokazalo da iako postoje etički kodeksi za sudije, niti jedan od sudova koji je bio predmet istrađivanja nema Kodeks objavljen na svojoj služeboj web stranici.

Sudovi u BiH zadovoljavaju tek 45% postavljenih indikatora u pogledu transparentnosti, a sprovedenim istraživanjem zabilježen je trend nedovoljne posvećenosti informisanju javnosti o radu sudova u BiH, sa izrazito neujednačenim praksama među samim sudovima. Tako samo 11% sudova obuhvaćenih istraživanjem objavljuju planove i program rada (za posljednje tri godine), a jedini sud koji na svojoj službenoj web stranici ima objavljene planove rada za posljednje tri godine je Kantonalni sud u Novom Travniku. Interesantno je kako niti jedan od analiziranih sudova ne objavljuje podatke o mjesečnim primanjima sudija.

Tužilaštva u BiH zadovoljavaju 64% postavljenih indikatora otvorenosti i u odnosu na ostale države regiona nalaze se na drugom mjestu, odmah iza Crne Gore. Najveći procenat indikatora, njih 73% tužilaštva u BiH zadovoljavaju u pogledu pristupačnosti, a najmanje u pogledu transparentnosti, tek nešto više od pola (53%). Gotovo 73% tužilaštava obuhvaćenih istraživanjem objavljuju registre informacija koje imaju u posjedu, dok duplo manje tužilaštava, tek njih 36% na svojim službenim web stranicama ima naznačenu osobu koja je nadležna za postupanje po zahtjevima za pristup informacijama.

Kada je u pitanju princip učinkovitosti, tužilaštva u BiH zadovoljavaju 72% postavljenih indikatora, a sve  gore navedene preporuke koje se odnose na sudove po ovom kriterijumu primjenjive su i na tužilaštva. Princip integriteta tužilaštava u BiH zadovoljavaju sa 55% postavljenih indikatora. Iako postoji Etički kodeks za tužioce, samo jedno od 11 ispitanih tužilaštava je isti imao objavljen na svojoj službenoj web stranici. Govoreći o transparentnosti, samo 6% tužilaštava objavljuje svoje godišnje planove rada, za posljednje tri godine. Od 11 tužilaštava obuhvaćenih monitoringom, samo Tužilaštvo BiH i Tružilaštvo Brčko Distrikta imali su objavljen po jedan plan rada za protekle tri godine.

U preporukama iz analize se navodi kako je potrebno ojačati budžetsku transparentnost tužilaštava, tako da se nacrti i planovi budžeta, usvojeni budžetski dokumenti i izvještaji o izvršenju budžeta moraju učiniti dostupnim javnosti, kroz kontinuirane i ujednačene prakse koje treba uspostaviti u svim tužilaštvima.

Za razliku od država regiona, koje unutar svojih pravosudnih sistema imaju odvojena sudska i tužilačka vijeća, Bosna i Hercegovina ima jedno tijelo zaduženo za osiguravanje nezavisnog, nepristranog i profesionalnog pravosuđa u BiH, a to je Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH. Kako bi rezultati istraživanja bili uporedivi sa regionalnim rezultatima, metodološki pristup je zahtjevao ispitivanje odvojenih indikatora koji se odnose na sudove i tužilaštva, kroz nadležnosti VSTV-a prema istima.

VSTV, mjereći kroz sudske indikatore, zadovoljava 63,49% indikatora otvorenosti i u odnosu na ostale države regiona nalazi se na trećem mjestu, odmah iza Crne Gore i Srbije, dok kroz tužilačke indikatore zadovoljava 63,5% postavljenih indikatora.

Istraživanje je svakako pokazalo kako pravosudne institucije u BiH mogu dodatno pospješiti svoju otvorenost po svakom od četiri kriterija istraživanja, a analiza sadrži i preporuke za unaprjeđenje stanja.  

Rezultati istraživanja navode na zaključak da je hitno potrebno aktivno raditi na unaprjeđenju, a nakon dostizanja bazičnog nivoa otvorenosti povećavati zahtjeve u skladu sa standardima otvorenosti.

Mjerenje je sprovedeno u periodu od oktobra do kraja decembra 2016. godine u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Albaniji i Kosovu, a realizovano je uz finansijsku podršku EU.

Cijela analiza otvorenosti pravosudnih institucija dostupna na linku ispod.

OTVORENOST PRAVOSUDNIH ORGANA U BIH I REGIONU

OPENNESS OF JUDICIAL BODIES IN THE REGION AND BOSNIA AND HERZEGOVINA