Pravosudne institucije u BiH trebaju biti otvorenije prema građanima
Pravosudne institucije u BiH imaju nizak stepen otvorenosti prema građanima i zadovoljavaju tek oko 40% postavljenih indikatora u istraživanju koje je UG Zašto ne provelo za 2017. godinu u saradnji sa partnerima iz regionalne mreže “ActionSEE”, u okviru projekta Regionalni Indeks Otvorenosti.
Indeks otvorenosti mjeri stepen do kojeg su institucije zemalja Zapadnog Balkana otvorene prema građanima i društvu, na osnovu četiri principa: transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost. Istraživanje je provedeno u 6 zemalja: Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Albaniji i Kosovu.
Tužilaštva u BiH zadovoljavaju ukupno 41% indikatora i nalaze se na trećem mjestu u regionu, iza Crne Gore (65%) i Kosova (46%). Sa druge strane, sudovi zadovoljavaju tek 26% indikatora otvorenosti, što je rezultat koji Bosnu i Hercegovinu stavlja na posljednje mjesto. Najbolja u ovoj oblasti je Crna Gora, čiji su sudovi zadovoljili 57% indikatora otvorenosti.
Ovim istraživanjem je obuhvaćeno ukupno 11 tužilaštava, i to: pet kantonalnih tužilaštava (FBiH), tri okružna tužilaštva (RS), oba entitetska tužilaštva, te Tužilaštvo Bosne i Hercegovine. Najbolji rezultat je ostvarilo Okružno Javno Tužilaštvo Banja Luka, koje je zadovoljilo 61% postavljenih indikatora, dok najlošiji rezultat ima Okružno Javno Tužilaštvo Doboj, koje je zadovoljilo tek 21% indikatora.
Ukupno 18 sudova sa svih nivoa vlasti u BiH obuhvaćeno je istraživanjem, i to: četiri osnovna suda u Republici Srpskoj, dva okružna suda u Republici Srpskoj, osam opštinskih sudova u Federaciji BiH, dva privredna suda iz Republike Srpske, te vrhovni sudovi Federacije i Republike Srpske. Najbolje je rangiran Opštinski sud u Livnu sa 35% ispunjenih indikatora, dok je najlošiji rezultat ostvario Privredni sud u Trebinju sa tek 16% ispunjenih indikatora.
Tužilaštva u Bosni i Hercegovini zadovoljavaju 44% postavljenih indikatora u pogledu principa pristupačnosti, a kako bi se ovaj procenat poboljšao, institucije trebaju objavljivati informacije za koje je odobren Zahtjev o pristupu informacijama, te registar informacija koje imaju u svom posjedu. Podaci koji se objavljuju bi trebali biti u open data formatu, te je potrebno sprovesti i odgovarajuće treninge kako bi se osobe koje su zadužene za objavu podataka upoznale sa open data formatima, te usvojile praksu objavljivanja tih podataka u mašinski čitljivim formatima. Tužilaštva bi trebala objavljivati i Vodiče za pristup informacijama, te kontakte osobe ili osoba zaduženih za postupanje po ovim zahtjevima.
U oblasti pristupačnosti, sudovi u Bosni i Hercegovini zadovoljavaju tek 24% postavljenih indikatora, a problemi koji su ustanovljeni odnose se na neobjavljivanje presuda sa objašnjenjima, neobjavljivanje informacija za koje je odobren zahtjev za pristup informacijama, nepostojanje posebnih odjela za komunikaciju sa javnosti, nepostojanje elektronskih baza sudskih presuda i drugi.
Princip učinkovitosti tužilaštva u BiH su zadovoljila sa 52%, što je ujedno i najveći zabilježeni procenat kada je u pitanju neki od principa otvorenosti. Obzirom da su u ovoj oblasti indikatori vezani prije svega za izvještaje o učinku, primijećeno je da se izvještaji ne dostavljaju nadležnim u za to određenom roku, te da bi se u godišnje izvještaje trebali uključiti i podaci o disciplinskim mjerama i žalbama protiv tužioca.
Sudske institucije u BiH, sa druge strane imaju jako loš učinak od samo 8% ispunjenih indikatora u pogledu ovog principa. Ključni uočeni problemi odnose se na manjak informacija o disciplinskim mjerama i žalbama podnijetim protiv sudija, neobjavljivanje statistika o broju slučajeva, trajanju procesa i broju donesenih presuda i sl. Dodatni problem je činjenica da se izvještaji ne šalju nadležnim institucijama na vrijeme.
U oblasti integriteta, tužilaštva u BiH su ispunila 38% indikatora, a glavni identificirani problemi su nedostatak planova integriteta i neobjavljivanje etičkih kodeksa, te je za poboljšanje rezultata iz ove oblasti potrebno objaviti Etički kodeks za tužioce na web stranicama tužilaštava kao i izraditi i objaviti Plan Integriteta. Sudovi u BiH su ispunili 23% zadanih indikatora u oblasti integriteta, a u pogledu principa integriteta prisutni su isti problemi kao i u slučaju tužilaštava. Najveći uočeni problemi se također odnose na nepostojanje planova integriteta kao i neobjavljivanje Etičkog koda za sudije.
U oblasti transparentnosti, tužilaštva u BiH su zadovoljila 38% postavljenih indikatora. Pozitivno u ovoj oblasti je što skoro sva tužilaštva redovno osvježavaju sadržaj na svojim web stranicama, te što više od polovine tužilaštava objavljuje imena i kontakte tužilaca na web stranicama, ali i dalje postoji značajan broj propusta koji su uočeni tokom monitoringa. Da bi se stanje popravilo, onako kako to nalažu standardi transparentnosti, bilo bi potrebno na web stranicama objaviti podatke o plaćama tužilaca na web stranicama; objaviti trenutne strategije po kojima djeluje tužilaštvo, kao i godišnje planove rada, objaviti organograme institucija, te uspostaviti online oglasne ploče na web stranicama institucija.
Sudovi u Bosni i Hercegovini najbolji rezultat imaju iz oblasti transparentnosti i ispunjavaju 36% indikatora. Većina uočenih problema u ovoj oblasti je identična kao i u tužilaštvima i odnosi se na neobjavljivanje programa rada, iznosa plata sudija, organograma niti dokumenata kojima se osigurava transparentnost.
Detaljna analiza dostupna na linku ispod:
Otvorenost pravosudnih institucija u regionu i BiH
Openness of judicial institutions in BiH and region
Ovaj projekat sprovodi ACTION SEE (Mreža za odgovornost, tehnologiju i institucionalnu otvorenost) na teritoriji JIE, a koju čine Fondacija Metamorphosis u partnerstvu sa Vestminster fondacijom za demokratiju iz Velike Britanije, CRTA – Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost iz Srbije, Udruženje građana Zašto ne? iz Bosne i Hercegovine, Centar za demokratsku tranziciju iz Crne Gore, Open Data Kosovo – ODK i Levizja Mjaft! iz Albanije, uz finansijsku podršku Evropske unije.