Građani/ke BiH su svoje povjerenje još jedanput dali osobama koje se dovode u vezu sa širokim spektrom krivičnih djela

U 145 općina i gradova (sa Brčko distriktom), koliko ih u BiH ima, na kandidatskim listama za čelne ljude općina/gradova našlo se i izabrano je oko 50 osoba koje su na neki način bile dovođene u vezu sa nekim krivičnim djelom, a određen broj njih je i pravosnažno osuđen, pa čak i za ratne zločine, dok se ostatak vezuje za koruptivna djela, utaje novca, otmicu, nasilno ponašanje itd. 

Da osim ratnih zločinaca kandidati na izborima mogu biti i osobe koje su optužene ili kojima su izrečene kazne za različita krivična djela, govori i analiza Balkan Insighta iz 2016. godine “Na izborima u BiH načelničke mandate osvojili i ratni zločinac i korumpirani kandidati”, u kojoj je navedeno da, pored pet izabranih načelnika/gradonačelnika koji su osuđeni drugostepenim presudama, još 14 načelnika/gradonačelnika je ili bilo optuženo ili su bili pod istragom za različita krivična djela.

Četiri godine kasnije, na Lokalnim izborima održanim u novembru 2020. godine, kada je riječ o načelničkim/gradonačelničkim pozicijama, glasači/ce su svoje povjerenje još jedanput dali osobama osuđenim za ratne zločine (ili je u toku postupak zbog sumnje da su počinile ratne zločine), kidnapovanje i fizički napad na drugu osobu. Protiv određenog broja kandidata, izabranih na čelne pozicije općina i gradova u BiH, tokom prethodnih godina podnosile su se krivične prijave za širok spektar krivičnih djela koja su navodno počinili, a zanimljivo je i da je jedan od izabranih načelnika još 2017. godine uhvaćen u krađi drva.

Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine utvrđeno je koje osobe ne mogu biti kandidati niti mogu imati bilo koju imenovanu, izbornu niti drugu javnu dužnost na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Članak 1.6

(1) Nijedna osoba koja je na izdržavanju kazne izrečene od Međunarodnog suda za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju, i nijedna osoba koja je pod optužnicom Suda, a koja se nije povinovala naredbi da se pojavi pred Sudom, ne može biti upisana u Središnji birački popis, niti može biti kandidat (pojam kandidata u smislu ovog zakona odnosi se na osobe oba spola), niti imati bilo koju imenovanu, izbornu ni drugu javnu dužnost na teritoriji Bosne i Hercegovine.

(2) Sve dok neka politička stranka ili koalicija ima na dužnosti ili položaju u političkoj stranci osobu iz stavka (1) ovog članka, smatrat će se da ne ispunjava uvjete za sudjelovanje na izborima.

 

Članak 1.7

Nijedna osoba koja je na izdržavanju kazne koju je izrekao Sud Bosne i Hercegovine, sud Republike Srpske ili sud Federacije Bosne i Hercegovine i sud Brčko distrikta Bosne i Hercegovine ili koja se nije povinovala naredbi da se pojavi pred Sudom Bosne i Hercegovine, sudom Republike Srpske ili sudom Federacije Bosne i Hercegovine i sudom Brčko distrikta Bosne i Hercegovine zbog ozbiljnih povreda humanitarnog prava, a Međunarodni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju razmatrao je njen dosje prije uhićenja i utvrdio da zadovoljava međunarodne pravne standarde, ne može biti upisana u Središnji birački popis, niti može biti kandidat, niti imati bilo koju imenovanu, izbornu ni drugu javnu dužnost na teritoriji Bosne i Hercegovine.

 

Članak 1.7a

Nijedna osoba koja je na izdržavanju kazne koju je izrekao sud druge zemlje ili osoba koja se nije povinovala naredbi da se pojavi pred sudom druge zemlje zbog ozbiljnih povreda humanitarnog prava, a Međunarodni sud za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji razmatrao je njen dosije prije uhićenja i utvrdio da zadovoljava međunarodne pravne standarde, ne može biti upisana u Središnji birački popis, niti može biti kandidat, niti imati bilo koju imenovanu, izbornu ni drugu javnu dužnost na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Izborni zakon BiH

Iz navedenog je jasno da kandidat/kinja na izborima ne može biti osoba koja je na izdržavanju kazne ili u statusu bjegunca od pravde. Ipak, Izborni zakon BiH nije predvidio nikakve dalje zabrane za pomenute osobe, odnosno nigdje se ne spominju osobe koje su već ranije odslužile kazne za ratne zločine, te je upravo zbog nedorečenih i nepreciznih zakonskih odredbi otvorena mogućnost da se, nakon odsluženja izrečene zatvorske kazne osoba, osuđena za ratni zločin, kandiduje na izborima, što je i prethodnih godina bio slučaj. Tako je kandidat na izborima bio i Simo Zarić, osuđenik Međunarodnog suda za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju, koji je nakon izdržane šestogodišnje kazne zatvora, zbog ratnog zločina počinjenog u Bosanskom Šamcu, imenovan za zamjenika načelnika ove općine, a i 2012. godine Zarić je bio kandidat za vijećnika u Općinskom vijeću Bosanskog Šamca. Pored njega, kandidat za ovo općinsko vijeće bio je i Blagoje Simić, kojeg je Međunarodni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju osudio na petnaest godina zatvora, proglasivši ga odgovornim za masovne progone i ubistva Hrvata i Bošnjaka sa područja te općine. Iste godine, kao kandidat na izborima u Zvorniku, našao se Branko Grujić koji je zbog ratnih zločina nad Bošnjacima u ovoj općini osuđen na šest godina zatvora na sudu u Beogradu. Ipak, vjerovatno najpoznatiji slučaj u kojem je na načelničku poziciju izabrana osoba osuđena za ratne zločine jeste izbor Fikreta Abdića za načelnika Općine Velika Kladuša 2016. godine.

Ko su načelnici/gradonačelnici koji se dovode u vezu sa krivičnim djelima?

Bez obzira na činjenicu da je prije nepunih 20 godina u Republici Hrvatskoj osuđen za ratne zločine počinjene u BiH, Fikret Abdić (Laburistička stranka BiH) je 2016. godine izabran za načelnika Općine Velika Kladuša.

Abdića je u Bihaću, u augustu 1996. godine, Više javno tužilaštvo optužilo za ratne zločine, a sudilo mu se u odsustvu u Karlovcu, nakon što je hrvatsko pravosuđe 2001. godine preuzelo krivični predmet. Podsjećamo, razlog zbog kojeg je Abdića procesuiralo hrvatsko pravosuđe je sporazum između ove dvije države i primjena načela univerzalne jurisdikcije, s obzirom na činjenicu da je Abdić nakon ratnih dejstava u BiH, boraveći u Hrvatskoj, postao i njezin državljanin.

S tim u vezi, Županijski sud u Karlovcu je 2003. godine osudio Abdića na 20 godina zatvora, a Vrhovni sud Hrvatske preinačio je izrečenu kaznu na 15 godina zbog ratnog zločina počinjenog na području Bosanske krajine u periodu od 1993. do 1995. godine, te je on proglašen krivim zbog uspostave Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, što je suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine, kao i zbog činjenice da je kao vrhovni komandant tzv. Narodne odbrane odgovoran za otvaranje logora i prihvatnih centara. Nakon odsluženja dvije trećine kazne, u martu 2012. godine Fikret Abdić je pušten na slobodu.

I u junu 2020. godine javnosti je saopćeno da je u sklopu akcije kodnog naziva “Mreža”, koju je provelo Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona (USK), uhapšen i načelnik Velike Kladuše Fikret Abdić koji se tereti da je koristio službeni položaj načelnika Općine od 2017. godine do kraja 2019. godine, jer je mimo zakona uvećavao plate i isplaćivao nagrade pojedinim državnim službenicima, te da je mimo zakona unaprijedio nekoliko državnih službenika u Općini. Abdić je u zatvoru boravio od juna 2020. godine, no zbog kandidature za poziciju načelnike Općine Velika Kladuša, krajem oktobra 2020. godine, a na zahtjev njegovih pravnih zastupnika, upućen Kantonalnom sudu u Bihaću, da se Abdiću omogući učešće u predizbornoj kampanji, pušten je na slobodu. Abdić je na Lokalnim izborima 2020. godine po drugi put izabran za načelnika Općine Velika Kladuša.

Osim što se protiv načelnika Opštine Vlasenica Miroslava Kraljevića (SNSD) vodi postupak zbog sumnje da je počinio ratne zločine u ovoj općini, on je 2012. godine osuđen i za krivično djelo otmice.

Tužilaštvo BiH 2017. godine podiglo je do tada “najobimniju optužnicu pravosuđa BiH za ratne zločine u Vlasenici”, a među optuženima je bio i stari/novi načelnik Vlasenice Miroslav Kraljević. U optužnici se navodi da su, u vrijeme širokog i sistematskog napada na civilno bošnjačko stanovništvo na području Vlasenice i okoline, optuženi počinili progon bošnjačkog stanovništva na političkoj, nacionalnoj, kulturnoj i vjerskoj osnovi. Suđenje Radenku Staniću, Miroslavu Kraljeviću i Goranu Gariću počelo je u oktobru 2019. godine i još uvijek je u toku.

Međutim, ovo nije jedina optužba sa kojom se Kraljević susreo, a jedno krivično djelo je i sam priznao. Naime, Osnovni sud u Zvorniku donio je 2012. godine presudu kojom je Miroslav Kraljević osuđen za krivično djelo otmice, a kažnjen je sa samo 4.000 KM nakon što je sa Okružnim tužilaštvom Bijeljina postigao sporazum o priznanju krivice. Kraljević je 2010. godine, zajedno sa bivšim SNSD-ovim načelnikom Opštine Osmaci Branislavom Boškovićem, kidnapovao Lazu Vidakovića, odbornika Naše stranke u ovoj općini, te ga 12 dana držao u zatočeništvu u Srbiji.

Kraljevićevo ime našlo se i 2014. godine među osumnjičenima u akciji “Pandora”, a sumnjičilo ga se da je sa uposlenikom UIO BIH Zdravkom Cvjetinovićem omogućio vlaseničkoj firmi “Izo Eko Mont” nezakonit povrat PDV-a. Šteta je iznosila oko 90 hiljada KM, no više informacija o ovom slučaju nije moguće pronaći.

Kako Centar za istraživačko novinarstvo navodi, nedavno preminulog Eseda Radeljaša (Stranka za bolje Goražde), koji je bio izabran za načelnika Općine Foča-Ustikolina, Vrhovni sud Federacije BiH 2005. godine je pravosnažno osudio na godinu zatvora zbog prevare, krivotvorenja isprava i ovjeravanja neistinitog sadržaja, no zbog greške u imenu u sudskim dokumentima, nikada nije otišao na izvršenje zatvorske kazne. Izvršenje zatvorske kazne je zastarjelo prije nego što je greška ispravljena, te je ta sudska presuda obrisana. 

Početkom 2019. godine saopćeno je da je Radeljašu, pored oslobađajuće presude za zloupotrebe u vezi s dodjelom zemljišta u Općini Novi Grad Sarajevo, izrečena i osuđujuća presuda za drugu optužnicu. Naime, druga optužnica ga je teretila da je kao zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo od 2013. do kraja 2014. zloupotrijebio novac iz kantonalnog budžeta u iznosu od 114.255 KM, a koji je bio namijenjen za finansiranje političke partije BOSS, te je taj novac usmjerio na privatni račun. Radeljaš je za ova krivična djela u konačnici dobio jedinstvenu kaznu zatvora od dvije godine, a s obzirom na činjenicu da je u pritvoru proveo više od dvije godine, kazna mu je uračunata, te je pušten na slobodu.

Zanimljiva je činjenica da mu je ovom presudom Kantonalni sud izdao zabranu vršenja funkcija u javnom sektoru (institucije zakonodavne, izvršne i pravosudne vlasti, javnu upravu i sve djelatnosti u kojima država, entiteti, kantoni, Distrikt Brčko, gradovi i općine imaju nadležnosti po osnovu zakonskih i vlasničkih prava), a ova zabrana trebala je važiti do 31. januara 2021. godine. No, Radeljaš je sredinom januara 2021. godine iznenadno preminuo, te se sada čeka na odluku Centralne izborne komisije kada je u pitanju načelnička pozicija u Općini Foča-Ustikolina.

Novoizabranog načelnika Općine Čelić Admira Hrustanovića (Stranka za BiH) krajem septembra 2020. godine Kantonalni sud u Tuzli osudio je na uvjetnu kaznu zatvora od mjesec zbog fizičkog napada na osobu ispred lokalnog ugostiteljskog objekta u Čeliću, uz naznaku da se “ista neće izvršiti ukoliko osuđeni za vrijeme od jedne godine od pravosnažnosti presude ne učini novo krivično djelo”. Hrustanović je na ovu presudu uputio žalbu Vrhovnom sudu FBiH. Odlučujući o žalbi, u januaru 2021. godine saopćeno je da je Vrhovni sud FBiH proglasio krivim novog načelnika Čelića. Kako portal Klix.ba prenosi, u obrazloženju presude Vrhovnog suda FBiH navedeno je da je žalba branitelja optuženog Hrustanovića odbijena kao neosnovana, čime je potvrđena presuda Kantonalnog suda u Tuzli, kojom je osuđen uslovno na 30 dana zatvora, ali ona neće biti izvršena ukoliko u roku od godinu ne učini novo krivično djelo.

Osim Hrustanovića, koji kaznu zatvora neće izdržavati ukoliko za vrijeme od jedne godine od pravosnažnosti presude ne učini novo krivično djelo, zbog zloupotrebe službenog položaja i/ili nesavjesnog rada u službi uslovno su osuđene i njegove kolege iz Kiseljaka, Sokoca, Olova i Bugojna, no nije poznato da li su sve od ovih presuda postale pravosnažne.

S tim u vezi, Odjel privrednog kriminala Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo je 2014. godine, nakon provedene istrage, podigao optužnicu protiv nekoliko lica, među kojima je bio i stari/novi načelnik Općine Kiseljak Mladen Mirušić Ramljak (HDZ BiH). Kantonalni sud u Sarajevu je 2019. godine proglasio načelnika Općine Kiseljak krivim za počinjena krivičnih djela zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja i krivotvorenje isprave, te mu je utvrđena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od jedne godine, a istovremeno je određeno “da se navedena kazna neće izvršiti ukoliko optuženi u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti presude ne počini novo krivično djelo”.

I načelnik Opštine Sokolac Milovan Bjelica je 2006. godine bio među optuženima za organizovani kriminal i zloupotrebu položaja u slučaju Privredna banka Srpsko Sarajevo, a pomenutih optužbi je oslobođen. Zatim je 2009. godine osuđen na uslovnu kaznu od deset mjeseci za nesavjestan rad u službi, a nije poznato da li je bilo drugostepenih presuda. I 2013. osuđen je na uslovnu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine zbog oštećenja povjerilaca. Prema presudi, Bjelica je nakon gašenja i likvidacije privatnog preduzeća bio obavezan da isplati povjerioce, ali je nakon toga imovinu prenio na srodnika.

Stari/novi načelnik Općine Olovo Đemal Memagić osuđen je uslovno 2017. godine prvostepenom presudom Općinskog suda u Visokom na godinu zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja u vidu nezakonitog zapošljavanja i napredovanja u državnoj službi. 

U oktobru 2020. godine Kantonalno tužilaštvo Srednjobosanskog kantona saopćilo je da je načelnik Općine Bugojno Hasan Ajkunić nepravosnažno osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci. Ajkuniću se stavlja na teret da je od januara 2011. godine do januara 2016. godine, kao načelnik Općine Bugojno, prekoračio granice svojih zvaničnih ovlaštenja u postupku prijema namještenika i državnih službenika u radni odnos.

Protiv načelnika općina Novi Grad Sarajevo i Teslić potvrđene su optužnice, pa je tako Općinski sud u Sarajevu potvrdio u julu 2020. godine optužnicu Tužilaštva Kantona Sarajevo protiv starog/novog načelnika Općine Novi Grad Sarajevo Semira Efendića zbog teškog krivičnog djela protiv sigurnosti javnog saobraćaja. Naime, Efendića se tereti da je iz nehata prouzrokovao smrt jedne osobe kada je u martu 2018. godine, vozeći automobil, udario pješaka koji je od zadobijenih povreda preminuo.

Krajem oktobra 2019. godine potvrđena je optužnica Okružnog javnog tužilaštva u Doboju protiv starog/novog načelnika Opštine Teslić Milana Miličevića, koja ga tereti za zloupotrebu službenog položaja ili ovlašćenja, jer je u postupku sprovođenja izbora najpovoljnijeg ponuđača za izvođenje radova na projektu proširenja vodovodne mreže na području Teslića, u februaru 2015. godine, iskoristivši službeni položaj i ovlašćenje, drugom pribavio imovinsku korist veću od 50.000 KM. Više informacija o ovom slučaju nije moguće pronaći. U augustu 2020. godine mještanin Teslića Žarko Jelić prijavio je policiji svog komšiju Milana Miličevića jer mu je “Miličević uzurpirao put u privatnom vlasništvu, porušio ogradu, demonstrirao silu i izvrijeđao ga psujući mu i majku.”

Još oko tridesetak čelnih ljudi bh. općina i gradova je u prethodnim godinama na neki način bilo dovedeno u vezu sa krivičnim djelima. I dok su krivične prijave protiv manjeg broja njih već odbačene, sudbina većine pomenutih prijava još uvijek nije poznata javnosti i nije moguće pronaći više informacija o tim slučajevima. 

Odbačene su krivične prijave protiv:

• Zorana Vidića (SDS), načelnika Opštine Brod – Sindikat doktora medicine 30. marta 2018. godine podnio je krivičnu prijavu protiv 36 direktora bolnica i domova zdravlja u RS-u zbog neplaćanja poreza i doprinosa, među kojima je bio i Zoran Vidić, koji je tada obnašao funkciju menadžera Doma zdravlja Brod. Ipak, u septembru 2020. godine Okružno javno tužilaštvo Doboj donijelo je naredbu o neprovođenju istrage jer, kako su naveli u pomenutoj krivičnoj prijavi, nema elemenata krivičnog dijela.
• Draška Stanivukovića (PDP), gradonačelnika Banje Luke – Novoizabrani gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković u proteklih nekoliko godina priveden je u više navrata, a kako je i sam istakao za RTV BN krajem 2019. godine, “ima na desetine tužbi koje su protiv njega pokrenute.” Stanivuković je sredinom 2018. godine priveden na informativni razgovor prilikom pokušaja da organizuje proteste vozača i blokadu saobraćaja, krajem iste godine uhapšen je u Banjoj Luci prilikom učešća na protestima “Pravda za Davida”, nakon što je presjekao traku koju je policija postavila na Trgu Krajine. Stanivuković je istog dana, nakon što je pušten na slobodu, ponovo priveden jer je, kako je RTV BN tada prenio, “megafonom pozivao građane da dođu i iskažu svoje negodovanje zbog današnje akcije policije.” Samo nekoliko dana kasnije, početkom 2019. godine, Stanivuković je ponovo priveden, a ovaj put na temelju tjeralice koja je za njim raspisana zbog učešća na pomenutim protestima. Stanivuković, kojeg je MUP RS-a teretio za pokušaj “državnog udara” i za “stvaranje nereda”, dan kasnije je pušten na slobodu, a tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka donio je 4. 1. 2019. godine naredbu o sprovođenju istrage protiv Stanivukovića, te naredio hitno postupanje u tom predmetu. Šest mjeseci kasnije javnosti je saopćeno da je Okružno javno tužilaštvo Banja Luka obustavilo istragu protiv Stanivukovića. U oktobru 2019. godine Stanivuković je saopćio da je oslobođen odgovornosti da je u septembru 2019. godine narušio javni red i mir nepostupanjem na licu mjesta po zakonitom zahtjevu službenog lica po tužbi koja je protiv njega podignuta “zbog napada na aktuelnog srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika u Čelincu”. U aprilu 2020. godine, nakon usvajanja Uredbe sa zakonskom osnovom o prekršaju izazivanja panike i nereda, Drašku Stanivukoviću stigla je prijava za kršenje ove uredbe zbog objavljivanja snimaka osoba koji su se nalazile u karantinu u dvorani Obilićevo u Banjoj Luci. Krajem augusta 2020. godine Stanivuković je priveden i zbog učešća na litiji u Crnoj Gori, a osim što je, po puštanju na slobodu, morao napustiti teritorij Crne Gore, zabranjen mu je ulazak u ovu državu narednih godinu dana.
• Fuada Kasumovića (Nezavisni kandidat), gradonačelnika Zenice – Tokom 2016. godine podnesena je krivična prijava protiv Fuada Kasumovića, koju su Kantonalnom tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona podnijele četiri sportske kladionice – “Petica Plus” i “BET-Live” iz Viteza, “Sport Plus” iz Novog Travnika i “Zmajevi” iz Zenice. Prijava je podnesena zbog Kasumovićeve inicijative, odnosno Prijedloga odluke o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnim taksama, kojim je bilo predviđeno da se kladionice, noćni barovi, diskoteke, proizvodnja i distribucija električne energije, kao i telekomunikacijske, telefonske i satelitske usluge na prostoru Zenice, dodatno oporezuju. Tokom 2017. godine krivičnu prijavu zbog zloupotrebe položaja ili ovlaštenja Tužilaštvu ZDK-a protiv Kasumovića podnijela je i Stranka demokratske akcije Zenica zbog, kako su naveli, donošenja nezakonite odluke o proglašenju budžeta Grada Zenice za 2017. godinu. U septembru 2017. godine, tri mjeseca nakon prvobitne negativne odluke i odustajanja od istrage, Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona ipak je prihvatilo i uvažilo žalbu, te prihvatilo prijavu koju je podnijela SDA Zenica protiv Fuada Kasumovića “radi donošenja budžeta Grada Zenice za 2017. godinu”. Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona 2018. godine donijelo je naredbu o obustavi istrage protiv Fuada Kasumovića zbog krivičnog djela zloupotreba položaja ili ovlašćenja.
• Ljubiše Ćosića (SNSD), gradonačelnika Istočnog Sarajeva – Od strane Grada Sarajeva 2018. godine podnesena je krivična prijava protiv Ljubiše Čosića zbog krivičnog djela javno izazivanje i poticanje nasilja i mržnje. Odlukom javnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu, Čosić nije krivično odgovarao zbog postavljanja plakata osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića na zgradu Opštine Istočno Novo Sarajevo. 
• Ibrahima Hadžibajrića (NBL), načelnika Općine Stari Grad – Grupa vijećnika je 2012. godine podnijela krivičnu prijavu protiv načelnika Općine Stari Grad Ibrahima Hadžibajrića zbog sumnje da je za vrijeme obnašanja funkcije načelnika počinio više krivičnih dijela vezanih za zloupotrebu položaja i nesavjesnog rada u službi. Krajem 2014. godine Tužilaštvo Kantona Sarajevo je obustavilo istragu protiv Hadžibajrića, navodeći kako su optužbe neosnovane.
• Jasmina Imamovića (SDP BiH), gradonačelnika Tuzle – Početkom 2020. godine saopćeno je da je ispitivanjem gradonačelnika Tuzle Jasmina Imamovića i zvanično počela istraga koju je Kantonalno tužilaštvo Tuzla pokrenulo protiv njega zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo protivzakonito posredovanje. Šest mjeseci kasnije, Tužilaštvo Tuzlanskog kantona završilo je istragu u predmetu “Zgrada 15. Maj”, te je saopćeno da se istraga protiv Imamovića obustavlja.

Krivične prijave za koje nije moguće pronaći više informacija u javnosti vežu se za dvadesetak načelnika/gradonačelnika. 

Protiv gradonačelnika Gradiške Zorana Adžića (SNSD) radnici “Ratarstva” a.d. Nova Topola su krajem 2019. godine podnijeli krivičnu prijavu, a u maju 2020. godine odbornik PDP-a u Skupštini Grada Gradiška Radislav Dončić predao je banjalučkom Okružnom javnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv gradonačelnika Gradiške Zorana Adžića zbog nepoštivanja mjera izolacije usljed pandemije virusa SARS-CoV-2.

Krajem 2019. godine saopćeno je da je načelnik Općine Ključ Nedžad Zukanović (SDP BiH) prijavljen Tužilaštvu USK-a zbog navodnog posredovanja u koruptivnom djelu. 

U oktobru 2020. godine Okružnom javnom tužilaštvu Banja Luka je podnesen izvještaj protiv načelnika Opštine Kotor-Varoš Zdenka Sakana (SDS-PDP) zbog sumnje da je oštetio budžet RS-a u iznosu od 185.000 KM.

Početkom novembra saopćeno je da je Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine, Agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), Tužilaštvu BiH i Transparency Internationalu upućena anonimna krivična prijava protiv šest osoba zbog organiziranja grupe i udruživanja radi krađe identiteta i oduzimanja glasačkog prava više stotina građana Bratunca, čime su, kako je navedeno u prijavi, počinili zloupotrebu i izvršili lažno predstavljanje te onemogućili velikom broju građana Bratunca da glasaju na predstojećim lokalnim izborima. Ova anonimna krivična prijava odnosi se i na načelnika Opštine Bratunac Srđana Rankića (Nezavisni kandidat).

Grupa povjerilaca, kojima Zeničko-dobojski kanton duguje novac po pravosnažnim presudama pred domaćim sudovima i Sudu za ljudska prava u Strasbourgu, podnijela je 2019. godine krivičnu prijavu u Tužilaštvu BiH protiv tadašnjeg premijera Zeničko-dobojskog kantona, a danas novoizabranog gradonačelnika Visokog Mirze Ganića (SDA) i kantonalnog ministra finansija Josipa Lovrića.

Zaposleni Unis instituta podnijeli su 2018. godine Tužilaštvu BiH krivičnu prijavu protiv direktora instituta Đorđa Milišića i načelnika Opštine Istočna Ilidža Marinka Božovića (SDS) zbog pokušaja nezakonitog prisvajanja više od 350.000 KM u postupku tehničkog prijema zgrade državnog zatvora u Vojkovićima. U martu 2019. godine OO SNSD podnio je prijavu protiv nekoliko lica, među kojima  je i Božović, a kao razlog se navode krivična djela počinjena tokom postupka opoziva načelnika Opštine Teslić 3. marta 2020. godine. 

Tokom 2017. godine podnesene su krivične prijave Tužilaštvu KS-a za pranje više miliona maraka budžetskog novca, organizovani kriminal i višestruka kršenja zakona protiv više dužnosnika, među kojima je i načelnik Općine Vogošća Edin Smajić (SDA), a iste su podnesene zbog niza nezakonitih radnji vezanih za zbrinjavanje pasa lutalica u Kantonu Sarajevo.

Krivična prijava podnesena je 2018. godine protiv Ibre Berila (SDA), načelnika Općine Trnovo, zbog zloupotrebe položaja i neovlaštenog uklanjanja ljetne bašte na Babinom dolu na Bjelašnici, općina Trnovo.

Odbornici SDS-a i Kluba PDP-NDP u Skupštini opštine Višegrad podnijeli su 2018. godine krivičnu prijavu protiv načelnika Opštine Višegrad Mladena Đurevića (SNSD) i još tri čelnika zbog prekida projekta vodovoda, kojeg je započela prethodna vlast, čime su oštetili budžet ove općine za oko 400.000 KM.

Načelnik Opštine Istočni Mostar Božo Sjeran (SDS) bio je 2017. godine osumnjičen za krađu drva jer je, prema navodima Šumskog gazdinstva “Botin”, nelegalno posjekao oko deset metara kubnih bukovog drveta.

Tokom 2020. godine protiv gradonačelnika Ljubuškog Vedrana Markotića (HDZ BiH) je podignuta krivična prijava u kojoj se navodi da je počinio teško krivično djelo plaćanja troškova privatnom poduzeću ALBA Mostar, povećavajući subvenciju za 40.000 KM.

Tokom 2020. godine, Pokret za brigu o kulturnom naslijeđu Stoca podnio je krivičnu prijavu protiv načelnika Općine Stolac Stjepana Boškovića (HDZ BiH) zbog izgradnje križnog puta u ovom gradu, čime je počinjen niz krivičnih djela i znatno oštećen Stari grad. Tokom 2017. godine, Inicijativa za Stolac podnijela je protiv Stjepana Boškovića krivičnu prijavu zbog sumnje da je protivzakonitim prisvajanjem vlasti učinio krivično djelo lažno predstavljanje, kao i krivično djelo krivotvorenje isprava.

Nakon što su regionalni mediji prenijeli informacije o ubistvima pasa u Općini Ravno 2018. godine, Društvo za zaštitu životinja Pomurja iz Slovenije podnijelo je krivičnu prijavu protiv načelnika ove općine Andrije Šimunovića (HDZ BiH) i nepoznatih počinitelja ovlaštenih od Općine Ravno “zbog krivičnog djela mučenja i ubijanja životinja (pasa) po drugom stavu člana 318. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine”.

Načelnik Opštine Istočni Stari Grad Bojo Gašanović (SDS) bio je 2017. godine pod istragom MUP-a RS-a zbog eksploatacije i prodaje rude. MUP RS-a je 2020. godine podnio Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv Gašanovića Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja. Gašanović je osumnjičen da je u periodu od 2014. do 2017. godine obavljao neovlaštenu prodaju ili zamjenu nekretnina koja je u vlasništvu Opštine Istočni Stari Grad.

Protiv načelnika Opštine Rogatica Milorada Jagodića (SNSD), tadašnjeg direktora Š.G. “Sjemeć”, i još pet lica, 2010. godine je MUP RS-a dostavio izvještaj o počinjenom krivičnom djelu Okružnom tužilaštvu Istočno Sarajevo zbog sumnje da su oštetili Šumsko gazdinstvo “Sjemeć”. Jagodić je bio osumnjičen da je u periodu od marta 2005. do decembra 2006. sudjelovao u aktivnostima kojima je Š.G. “Sjemeć” oštećeno za nešto više od 380.000 KM.

Nezakonito raspolaganje građevinskim zemljištem na području Čapljine bilo je predmetom istrage Federalne uprave policije, a prema izvještaju FUP-a, prvoosumnjičeni je bio je gradonačelnik Čapljine Smiljan Vidić (HDZ BiH). Pored toga, Centar za istraživačko novinarstvo navodi da je Vidić u dva sudska postupka novčano kažnjen zbog prekršaja, kao i da protiv njega Tužilaštvo HNK-a vodi istragu zbog sumnje za nesavjestan rad u službi. Naime, Općinski sud u Čapljini utvrdio je da je Vidić odgovoran jer kao načelnik ove općine nije postupio po rješenju upravne inspekcije, te je novčano kažnjen sa 300 KM, kao i zbog nepostupanja po rješenju stambeno-komunalne i sanitarne inspekcije, zbog čega je također kažnjen sa 300 KM. 

Što se tiče Skupštine Brčko distrikta, Savez srpske i boračke organizacije je protiv Šemse Sakovića (SBB) podnio krivičnu prijavu Tužilaštvu Brčko distrikta, u kojoj se Saković i još pet osoba terete za učešće u vršenju ratnog zločina protiv srpskog stanovništva na području bukvičke regije.

U novembru 2018. godine Tužilaštvo Brčko distrikta podiglo je optužnicu protiv Abdulaha Iljazovića (NiP) i još jednog lica jer su na području Brčko distrikta vršili prodaju opojne droge Cannabis sativa L – konoplja, tzv. marihuane. Iljazović je u javnosti poznat po izjavi “Samo da se zna, kod mene je gram bio gram. Poštenje prije svega!”.

Nakon verbalnog sukoba i međusobnih optužbi za nepotizam u Skupštini Brčko distrikta između Eseda Kadrića (SDA) i Branislava Markovića (PDP), policija Brčko distrikta formirala je predmet i isti dostavila Tužilaštvu sa informacijama o međusobnim optužbama navedenih zastupnika. 

Savo Popić podnio je u novembru 2020. godine prijavu protiv Đorđa Popovića (DNS) zbog prijetnji koje mu je Popović uputio putem mobilnog telefona. Popović je tvrdio kako se upućene prijetnje odnose na ugrožavanje njegove sigurnosti. Nakon toga, Popovića je nadležnoj policijskoj upravi prijavila i Vida Tešić zbog uznemiravanja.

Dok su za određena lica odbačene krivične prijave i obustavljene istrage, čime su oni oslobođeni optužbi, alarmantan je podatak da su glasači na Lokalnim izborima održanim u novembru 2020. godine svoje povjerenje dali osobama koje su se tokom svoje karijere na neki način dovodile u vezu sa širokim spektrom krivičnih djela, te da je od 145 izabranih/imenovanih načelnika i gradonačelnika dio njih osuđen za krivična djela, kao što su ratni zločini (ili je u toku postupak protiv njih), kidnapovanje, prevara, krivotvorenje isprava, fizički napad na osobu. 

Izbornim zakonom BiH utvrđeno je da kandidati na izborima u BiH ne mogu biti osobe pod optužnicom ili na izdržavanju kazne izrečene od Međunarodnog suda za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju ili Suda BiH, te sudova RS-a, FBiH i BD-a (a Međunarodni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju razmatrao je njen dosje prije uhićenja i utvrdio da zadovoljava međunarodne pravne standarde), a nedorečene i neprecizne zakonske odredbe otvorile su mogućnost da se, osim osoba osuđenih za ratne zločine, na izborima mogu kandidovati i osobe kojima su izrečene presude sudova nižeg nivoa u BiH. 

S obzirom na to da nema prijedloga da se ovo pitanje bolje uredi, i u budućnosti bi mogli očekivati da će kandidati za načelnike/gradonačelnike u BiH biti osobe koje imaju kriminalnu prošlost.

Napomena: Istinomjer je 22. 1. 2021. godine kontaktiran od načelnika Opštine Prnjavor Darke Tomaša, te je istog dana urađena ispravka teksta gdje je dio “Protiv načelnika Opštine Prnjavor Darka Tomaša (SNSD) u maju 2020. godine podnesena je krivična prijava zbog spornih javnih nabavki tokom pandemije virusa SARS-CoV-2” zamijenjen sa “Protiv načelnika Opštine Prnjavor Darka Tomaša (SNSD) u junu 2020. godine podnesena je krivična prijava od strane aktuelnog gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića u slučaju dijaliza, navodeći da se radi o provjerenom kriminalu. Tomaš je dan kasnije demantovao osnovanost prijave”. Dana 25. 1. 2021. godine iz Okružnog tužilaštva Banja Luke istakli su da je “pomenuti predmet proslijeđen na nadležno postupanje Republičkom tužilaštvu Republike Srpske – Posebnom odjeljenju za suzbijanje korupcije organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala”.

Objavljeni članak je nastao kroz projekat SELDI mreže

(Istinomjer.ba)