Prezime, bračni status, fizički izgled i majčinstvo kao politička (dis)kvalifikacija

O zastupljenosti i položaju žena u politici uopšte u BiH, Istinomjer je pisao u više navrata. Međutim, osim neravnomjerne zastupljenosti, žene na pozicijama moći često su suočene sa komentarima koji se odnose na njihove privatne životne izbore, fizički izgled ili druge lične osobine koje nemaju nikakve veze sa funkcijom koju obavljaju. 

U proteklih nekoliko sedmica dva komentara na račun žena u politici izazvala su pažnju  bh. javnosti, a oni nažalost ne predstavljaju iznimku s obzirom na činjenicu da se već godinama na račun žena političarki upućuje niz neprimjerenih komentara.

Tako je u drugoj polovini januara, nakon odluke Centralne izborne komisije BiH (CIK BiH) da poništi izborne rezultate u Srebrenici i Doboju, član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik iznio niz uvreda na račun članice CIK-a Vanje Bjelica-Prutina, te je izrazio sumnju u njeno profesionalno obavljanje posla zbog činjenica da je pomenuta Bjelica-Prutina “udata ili je bila udata za Bošnjaka u Sarajevu, muslimana”.

Gospođa koja predstavlja srpski narod je udata ili je bila udata za Bošnjaka u Sarajevu, muslimana. Neko će reći šta to ima veze, ma nemojte. Nema veze? Ma nemojte. To pokazuje koliko je sve namješteno.

Milorad Dodik, 21. 1. 2021.

Nekoliko dana kasnije, na konferenciji za medije Dodik je još jedanput potvrdio svoje stavove. 

Bila je udata za Bošnjaka muslimana, razvela se, a zadržala prezime. Malo je to čudno, ali ja sam o tome govorio u političkoj dimenziji. To je ona priča koju sam govorio da se pažljivije biraju Srbi koji mogu da budu odgovorni na neki način. Zadržati prezime? Kod Srba nisam čuo za taj slučaj da se razvede, a da zadrži prezime

Milorad Dodik, 24. 1. 2021.

Na upit novinara kakve to veze ima sa njenim kompetencijama, Dodik je ustvrdio:

Ima veze jer smatramo i ovdje je potpuno uvjerenje da ima političku dimenziju. To nije šovinizam. Izvinjavam se svakome ko je pomislio, a to je ta vrsta priča. Pričam o tome kako se postavljaju tamo ljudi.

Milorad Dodik, 24. 1. 2021.

Na narednoj konferenciji za medije, Dodik je uputio izvinjenje Vanji Bjelica-Prutina ustvrdivši da nije htio povrijediti njeno dostojanstvo, ali i da ostaje pri svom ranije izrečenom stavu.

Ako je gospođu nešto povrijedilo, ja se izvinjavam javno, ali ostajem pri stavu da dotična gospođa iz razloga koji su vezani za činjenice za mene predstavlja sumnju te vrste. Koga sam to još povrijedio u Centralnoj izbornoj komisiji? Ja sam se odnosio prema jednoj osobi, jer to ima veze sa političkom konotacijom. Nisam htio povrijediti njeno dostojanstvo.

Milorad Dodik, 29. 1. 2021.

U međuvremenu su iz CIK-a BiH saopćili da “nakon saznanja da Tužilaštvo BiH, nakon najmanje dva obraćanja javnosti Predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika na press konferencijama u kojima verbalno napada članicu Centralne izborne komisije BiH gospođu Vanju Bjelica-Prutinu i Centralnu izbornu komisiju BiH, nije pokrenulo postupak po službenoj dužnost, Centralna izborna komisija BiH je poduzela konkretne korake”, te je “sačinjena prijava protiv Predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika zbog sumnje na počinjenje krivičnog djela iz člana 145a Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine i ista će biti dostavljena Tužilaštvu BiH”.

Podsjećamo, ovo nije prvi put da se Milorad Dodik na neprimjeren način odnosio spram žena koje djeluju u javnom prostoru, pa je tako u prethodnim godinama zabilježeno da je Dodik verbalno napao dopisnicu Oslobođenja Gordanu Katana, a 2014. godine verbalno je napao i novinarku BN televizije Liljanu Faladžić, nazivajući je “bezobraznom” i “napadnom”, te je odgurnuo njen mikrofon. Iste godine, Milorad Dodik je ponovo uputio naprimjeran komentar na račun fizičkog izgleda još jedne novinarke rekavši joj da nije “toliko zgodna” da je “tako dugo gleda”.

U kontekstu navedenih izjava i stavova spram Vanje Bjelica-Prutina zbog “braka sa Bošnjakom”, treba istaći da Dodik nije jedini, te je isto učinila i zastunica SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PD PS BiH) Sanja Vulić u maju 2020. godine. 

Danas sam sasvim slučajno saznala da je ona i snaha kolege iz SDA, udata je za jednog kolegu. Tako, snahe kada dođu u novu porodicu trude se da budu i poslušne i dobre, pa barem joj objasnite da nema pravo da ucjenjuje BiH. 

Sanja Vulić, 15. 5. 2020.

Međutim, i početkom 2021. godine i sama Sanja Vulić posmatrana je kroz prizmu “roditeljske ostvarenosti” i njene starosne dobi. Naime, nakon što je zastupnik u PD PS BiH Dragan Mektić podržao dokument zastupnika Denisa Bećirovića o hibridnom ratu protiv BiH, Vulić je za Mektića rekla da je “siguran srpski glas kojim Bošnjaci dobijaju podršku za sve”, a u svom odgovoru na Twitteru, Dragan Mektić napisao je:

Šta je sporno, koji se nacionalni srpski interes štiti time što nas neko ugrožava. Ja to želim da znam. Drugo je pitanje što Vulićka ima više od četrdeset godina a nije se porodično ostvarila pa je boli ona stvar za narodom. Nema ni kučeta ni mačeta.

Dragan Mektić, 27. 1. 2021.

Mektić je u nekoliko navrata pokušao da opravda svoj stav, a pomenuti tweet je obrisao nakon niza negativnih reakcija. 

I dok je Sanja Vulić prozvana za nedostatak “porodičnog ostvarenja”, tokom predizborne kampanje za izbore 2020. godine, pažnju javnosti izazvao je i letak banjalučkog SDP-a na kojem je, uz kvalifikacije većine kandidatkinja za gradsko vijeće, dopisano koliko djece imaju, odnosno da je riječ o majki x-broja djece. Iako su se na listi našli i “ostvareni očevi”, njihov broj djece nije naveden. 

Prije dvije godine, zastupnica SDA u Parlamentu Federacije BiH Kenela Zuko bila je suzdržana pri glasanju za amandman Kluba Naše stranke na budžet FBiH, prema kojem bi se iznos predviđen za povećanje plaća uposlenim u administraciji trebao preusmjeriti na tekući transfer kantonima za sufinansiranje naknada porodiljama i trudnicama. Objašnjavajući razloge zbog kojeg nije podržala amandman, Zuko je uputila komentar Sabini Ćudić, zastupnici koja je inicirala amandman, pitajući je pritom “zašto ne rađa djecu”.

Ja bih dala jednu digresiju, evo gospođa Sabina Ćudić se vodi time da će se više djece rađati ako se da 180 maraka šest mjeseci mjeseci. Ona je bila kantonalna zastupnica prošle četiri godine, sada je ponovo zastupnica, zašto ne rađa djecu?

Kenela Zuko, 21. 1. 2019. 

Sredinom januara, javnost je šokirala i izjava banjalučkog sudije Milana Blagojevića, koji je tokom suđenja optuženom za teško ubistvo vanbračne supruge ustvrdio kako “savremene žene nemaju razumijevanja da se svađa između muškarca i žene može završiti šamarom”. Nekoliko dana kasnije, kancelarija disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH pokrenula je postupak protiv sudije Okružnog suda u Banjaluci Milana Blagojevića zbog pomenute izjave.

Nekoliko mjeseci ranije, tokom debate za gradonačelničku poziciju u Visokom, Dario Pekić, kandidat za gradonačelnika ovog grada ali i aktuelni ministar unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona, tadašnjoj gradonačelnici Visokog Amri Babić obratio se sa “mače moje”.

Mače moje, osam godina vladaš. Pusti i mene četiri godine da vidim znam li ja išta oko toga. 

Dario Pekić, 5. 11. 2020.

Nekoliko mjeseci ranije, u julu 2020. godine, tokom žustre rasprave u predstavničkom domu Parlamenta BiH, Zukan Helez je poručio Sanji Vulić da ima veliku šansu da izraste u pravog političara navodeći tri “karakteristike”. 

Kolegice Vulić, Vi imate veliku šansu da izrastete u pravog političara. Imate ljepotu Dušanke Majkić, mudrost Milorada Dodika i poštenje Nikole Špirića

Zukan Helez, 16. 7. 2020.

Nažalost, ovo su samo neki od komentara upućeni ženama aktivnim u politici ali i javnom životu u BiH uopšte, koji su naišli na određeni odjek u bh. javnosti u posljednjih nekoliko godina, a sličnih slučajeva bilo je i ranije. Tako je 2013. godine, aktuelni načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić ustvrdio da su žene, koje djeluju u ženskim organizacijama, “osobe sa visokom dozom frustracije”, a nešto ranije komentarišući osnivanje Kluba parlamentarki BiH, Efendić je istakao da takvo organiziranje ženama može donijeti samo štetu, jer im se u takvim organizacijama “ispere mozak do mjere da više nisu sposobne za normalnu socijalizaciju sa ostatkom društva”.

Dovoljno se osvrnuti na ključne pozicije unutar bosanskohercegovačkih stranaka i broj žena kandidatkinja na izborima, te je sasvim jasno da su žene, s izuzetkom pravosuđa, i dalje manje zastupljeni spol u javnom životu i donošenju odluka, a one žene koje se pak nalaze na ovakvim pozicijama nerjetko su izložene kritikama i komentarima sa kojima se njihove kolege muškog spola ne suočavaju – od utvrđivanja kompetencija da savjesno i odgovorno obavlja svoj posao zbog prezimena koje nosi, vrednovanja žene kroz “roditeljsku ostvarenost” i broja djece koje ima, do nazivanja imenima i komentara na račun fizičkog izgleda i drugih ličnih osobina. Svakako da prezime ne može i ne smije biti predstavljeno kao dokaz o kompromitiranosti funkcije, niti bi se komentari na račun fizičkog izgleda, bračnog ili roditeljskog statusa trebali tolerisati. Kao što se na nedostatak majčinstva gleda negativno, tako se na ostvareno majčinstvo gleda pozitivno u predizbornoj kampanji, no ipak, u realnom sektoru, žene koje su majke znaju biti manje poželjan uposlenik.  

Izvor: Agencija za ravnopravnost spolova BiH

Podaci studije koju su u septembru 2020. godine objavili UNDP i UN Women govore o nizu rodnih stereotipa o ženama i muškarcima u politici u BiH, a koji negativno utiču na kandidatkinje.

Ipak, gotovo svaki drugi ispitanik i svaka treća ispitanica koja je glasala smatra da „su muškarci bolje političke vođe i da ih treba birati prije nego žene”, što se može posmatrati kao jedan od preovlađujućih razloga za fenomen „žene-ne-glasaju-zažene” i „muškarci-ne-glasaju-za-žene”. Slični nalazi o rodnim stereotipima i patrijarhalnim vrijednostima za žene i muškarce u BiH potvrđeni su u drugim studijama u prošlosti i u skorašnjim studijama. Dokazi potvrđuju da javna/privatna podjela ima čvrste korijene u bosanskohercegovačkoj izbornoj kulturi sa solidnom većinom glasača i glasačica koji smatraju da se žene trebaju posvetiti porodici, a ne političkoj karijeri dok muškarcima više odgovara da budu političke vođe. Pored toga, prema nalazima ankete, jedan od najrelevantnijih razloga za neglasanje za kandidatkinje je nepoznavanje kandidatkinja, što implicira da političke stranke nisu podržale kampanju kandidatkinja niti su dale vidljivost njihovim razvojnim prioritetima za mjesne zajednice.

Polazna studija o barijerama u političkom učešću žena u BiH

Iz navedenog možemo zaključiti da su žene, iako prisutne u određenom procentu u javnom i političkom životu Bosne i Hercegovine, izložene nizu rodnih stereotipa te čestim kritikama i komentarima sa kojima se njihove kolege muškog spola ne moraju suočavati.

I dok “rod i spol nipošto nisu mjerilo političkog kvaliteta”, nezavisna istraživačica u oblasti rodnih studija, Edita Miftari ističe da “i pored toga što itekako imaju politički interes, žene se susreću sa nizom dobro poznatih prepreka: društvo za njih ima još uvijek vrlo preciznu rodnu ulogu koja se najčešće fokusira na brigu o djeci i porodici, te ih primorava na tzv. treću smjenu i kada se odluče da grade karijeru”, a ključni momenat je svakako podrška porodice i zajednice, ali također i stranke.

(Istinomjer.ba)