27 godina traganja za nestalim osobama u BiH

Prema zvaničnim podacima Međunarodne komisije za nestale osobe, u Bosni i Hercegovini se još uvijek traga za 7.019 osoba koje su nestale u periodu od 1991. do 1996. godine. Iako je prošlo skoro 27 godina od posljednjeg rata na području BiH, veliki broj nestalih osoba još uvijek nije pronađen.

Zakonom o nestalim osobama u Bosni i Hercegovini, usvojenim 2004. godine, utvrđeni su principi za unapređenje procesa traženja nestalih osoba, način vođenja centralne evidencije, ostvarenja socijalnih i drugih prava članova/ica porodica nestalih osoba, kao i druga pitanja u vezi s traženjem nestalih osoba iz i u Bosni i Hercegovini.

Zakon se, između ostalog, referira na Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida (1948), Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (1966) i Deklaraciju UN-a o zaštiti svih osoba od nasilnog ili prisilnog nestanka (1992). Jedan od najvažnijih članova ovog zakona upravo je njegov član 3.

Član 3. 

(Pravo da se zna) 

Pravo članova porodice nestalih osoba je da saznaju za sudbinu nestalih članova porodice i rodbine, njihovo boravište/prebivalište, ili, ako su mrtvi, okolnosti, uzrok smrti i mjesto ukopa, ukoliko je takvo mjesto poznato, i da dobiju posmrtne ostatke.”

Najveći izazov u radu Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) predstavlja traganje za lokacijama masovnih grobnica, ali i nedostatak podataka o tačnom broju nestalih osoba, a s obzirom na to da je veliki broj slučajeva u kojima su cijele porodice nastradale.U skladu sa Zakonom o nestalim osobama Bosne i Hercegovine, nestala osoba je ona osoba o kojoj porodica nema nikakvih vijesti i/ili je prijavljena na osnovu pouzdanih informacija kao nestala osoba uslijed oružanog sukoba koji se desio na teritoriji bivše SFRJ. Konkretnije, ovaj zakon se odnosi na osobe nestale u periodu od 30. aprila 1991. do 14. februara 1996. godine.  ICMP je, uz podršku Ujedinjenog Kraljevstva, u augustu 2021. godine objavio Tematski vodič s pitanjima i odgovorima za porodice nestalih. Vodič pod nazivom Rješavanje pitanja osoba nestalih u sukobima na prostoru bivše Jugoslavije dostupan je na svim jezicima zemalja bivše SFRJ u preglednom i čitljivom formatu.Prema podacima ICMP-a, najviše nestalih osoba za kojima se još traga je iz područja Krajine, te gornjeg i donjeg Podrinja.

Tabela nestalih osoba u Bosni i Hercegovini po regijama, Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP)

Članovi/ce Savjetodavnog odbora Instituta za nestale osobe BiH kontinuirano traže ubrzanje provedbe Zakona o nestalim osobama BiH, naglašavajući da je Zakon o nestalim osobama donesen 2004. godine, ali još uvijek nije u potpunosti sproveden. S obzirom na to da Zakon podrazumijeva osnivanje fonda za podršku porodicama nestalih osoba, ali i uspostavu verificirane centralne evidencije nestalih osoba, član Savjetodavnog odbora Amir Kulagić ističe da, ukoliko navedeni koraci ne urode plodom, nužno je izvršiti izmjene i dopune Zakona. Savjetodavni odbor kontinuirano ističe da je porodicama nestalih potreban fond za podršku koji je inkluzivan i koji pruža podršku bez obzira na etnonacionalnu i religijsku pripadnost srodnika/ca nestalih, te bez obzira na okolnosti nestanka. Iako su bh. institucije i domaći i strani sudovi ostvarili veliki uspjeh u pronalaženju masovnih grobnica, kao i u identifikaciji i pronalasku, prema podacima ICMP-a, gotovo 80% nestalih osoba iz posljednjeg rata na ovim prostorima, i dalje veliki broj porodica čeka pronalazak svojih nestalih članova/ica. Postavlja se pitanje koliko su bh. vlasti spremne pomoći institucijama i nadležnim tužilaštvima da istraju u ovim procesima traganja za nestalim osobama, te da li je 17 godina dovoljan period za potpunu provedbu Zakona o nestalim osobama Bosne i Hercegovine na pojedinim nivoima vlasti? Sve nestale osobe neće biti pronađene – i to je realnost, ali na nadležnim institucijama leži odgovornost da broj onih koji će se zauvijek smatrati nestalim bude što manji.