Kako su političari iz Republike Srpske glasali za “prenos nadležnosti” koje sada žele vratiti
Pojedini/e predstavnici/e iz Republike Srpske su u posljednjem periodu još jednom aktualizirali temu “prenosa nadležnosti“ sa entitetskog na državni nivo, a ovaj put, povod za to bila je dopuna Krivičnog zakona BiH, kojom je, odlukom prethodnog visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka, zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Na 24. posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske usvojena je Deklaracija o ustavnim principima te četiri informacije o prenosu nadležnosti. Između ostalih, usvojena je Informacija o prenosu nadležnosti sa Republike Srpske na nivo Bosne i Hercegovine. U vezi s informacijom o prenosu nadležnosti sa RS na nivo BiH, NSRS je usvojio nekoliko zaključaka. Između ostalog, zadužio je Vladu RS da ”u roku do šest mjeseci uputi na razmatranje i usvajanje u Narodnu skupštinu Republike Srpske zakone i druge propise koji će omogućiti nesmetano funkcionisanje Republike Srpske”.
Zakoni i drugi propisi kojima je izvršen prenos nadležnosti sa Republike Srpske na institucije BiH neće se primjenjivati na teritoriji Republike Srpske od dana stupanja na snagu zakona i drugih propisa iz tačke 2. ovih zaključaka.
Narodna skupština RS, 10.12.2021.
U Prilogu 1. Informacije o prenosu nadležnosti sa RS na nivo BiH navedeno je 128 zakona koji su, kako se navodi u dokumentu, “doveli do prenosa nadležnosti Republike Srpske na nivo BiH, a koji su i danas na snazi”.
Istinomjer je i ranije pisao o temi prenosa nadležnosti, a više o tome možete pročitati u analizi “Prenos nadležnosti”: Vlast vs opozicija u Republici Srpskoj – uloge i stavovi.
Na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama u Bosni i Hercegovini, Istinomjer je zatražio od Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) rezultate individualnog glasanja za pojedine zakone za koje je u Informaciji navedeno da su doveli do prenosa nadležnosti na državni nivo. Kako su za Istinomjer odgovorili iz PSBiH, elektronski sistem glasanja uveden je u Bijeloj sali u aprilu 2004. godine, počevši od 33. sjednice Predstavničkog doma PSBiH i od 22. sjednice Doma naroda PSBiH. Dodali su da se sjednice Doma naroda PSBiH od 26.2.2009. godine održavaju u Plavoj sali, gdje nije postojao elektronski sistem za glasanje, tako da ne postoje ni listinzi glasanja.
Zakon o visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH donesen je na 36. sjednici Predstavničkog doma PSBiH, održanoj 11.5.2004. godine, i na 24. sjednici Doma naroda, održanoj 21.5.2004. godine. Na spomenutim sjednicama usvojen je i Zakon o parničnom postupku pred Sudom BiH. Tadašnji SDP-ov zastupnik u PSBiH Selim Bešlagić ostao je suzdržan po pitanju usvajanja Zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću, dok su ostali prisutni zastupnici glasali za usvajanje ovog zakona. S druge strane, Zakon o parničnom postupku pred Sudom BiH usvojen je jednoglasno. Oba zakona podržali su svi zastupnici/e iz Republike Srpske, a riječ je o sljedećim zastupnicima: Nikoli Špiriću, Munibu Jusufoviću, Momčilu Novakoviću, Milošu Jovanoviću, Nenadu Mišiću, Mari Perkanović, Miloradu Živkoviću, Tihomiru Gligoriću i Jelini Đurković. Za ove zakone nije dostupan listing glasanja za Dom naroda jer je sjednica održana u sali gdje nije bilo elektronskog glasanja.
Bivši visoki predstavnik u BiH Wolfgang Petritsch donio je u maju 2002. godine Odluku o donošenju Zakona o Visokom sudskom vijeću Bosne i Hercegovine. Kako se navodi u Odluci, Zakon je stupio na snagu na privremenom osnovu, dok PSBiH ne usvoji Zakon u “odgovarajućem obliku, bez izmjena i dopuna i postavljanja bilo kakvih uslova”. U Informaciji o prenosu nadležnosti sa RS na nivo BiH navodi se kako su odlukama visokog predstavnika Petritscha o uspostavljanju novog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća i donošenju Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske, kojim su, između ostalog, ukinuti Visoki sudski savjet i Visoki tužilački savjet Republike Srpske, potpuno oduzeta ovlaštenja NSRS-u da bira i razrješava sudije i tužioce.
Na 26. sjednici Predstavničkog doma PSBiH, održanoj 17.3.2016. godine, te na 16. sjednici Doma naroda PSBiH, održanoj 22.3.2016, usvojena su dva zakona koja su navedena u Prilogu 1: Zakon o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH – prečišćeni tekst i Zakon o državljanstvu BiH – prečišćeni tekst. Zakon o državljanstvu BiH usvojen je jednoglasno u Predstavničkom domu, dok su Zakon o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH podržali/e svi/e zastupnici/e osim Jovana Vukovljaka (RS), koji je ostao suzdržan. Ostali/e zastupnici/e iz Republike Srpske koji/e su podržali/e spomenute zakone su Mladen Bosić, Sadik Ahmetović, Miroslav Milovanović, Lazar Prodanović, Milica Marković, Dušanka Majkić, Nenad Lalić, Đorđo Krčmar, Borislav Bojić i Aleksandra Pandurević. Od zastupnika koji dolaze iz Republike Srpske sjednici nisu prisustvovali Nikola Špirić, Staša Košarac i Momčilo Novaković. Oba zakona su jednoglasno usvojena na sjednici Doma naroda, a delegati iz Kluba srpskog naroda koji su podržali zakone su Nebojša Radmanović, Ognjen Tadić, Dragutin Rodić, Sredoje Nović i Darko Babalj.
U Informaciji o prenosu nadležnosti sa RS na nivo BiH navodi se da je Zakon o državljanstvu BiH objavljen 1997. godine “pod pritiskom i voljom visokog predstavnika za BiH”, čime je “nadležnost u ovom dijelu prenesena sa entiteta u jurisdikciju Ministarstva civilnih poslova i komunikacija”. Također, navedeno je i da je Zakon u identičnom tekstu usvojila i Parlamentarna skupština BiH u skladu s ustavnim nadležnostima.
Zakon o Državnoj graničnoj službi Bosne i Hercegovine, koji je na osnovu izmjena iz 2007. godine promijenio naziv u Zakon o Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine, usvojen je na 45. sjednici Predstavničkog doma i 32. sjednici Doma naroda, koje su održane u oktobru 2004. godine. Za usvajanje Zakona glasalo je 28 zastupnika/ca, a suzdržani/e bili/e su Ivo Lozančić, Ibrahim Đedović i Muhamed Moranjkić. Svi/e prisutni/e zastupnici/e iz Republike Srpske podržali/e su Zakon, a među njima su Nikola Špirić, Momčilo Novaković, Ljiljana Milićević, Nenad Mišić, Marija Perkanović, Nikola Kragulj, Milorad Živković, Mirko Blagojević, Tihomir Gligorić, Petar Kunić i Jelina Đurković. U Domu naroda, Zakon je usvojen jednoglasno, sa svih 15 glasova, a delegati iz Kluba srpskog naroda koji su glasali za usvajanje Zakona su Goran Milojević, Boško Šiljegović, Vinko Radovanović, Nade Radović i Đoko Pajić.
Zakon je prvobitno stupio na snagu odlukom visokog predstavnika u BiH Wolfganga Petritscha 2000. godine s ciljem uspostave Granične službe. Kako se navodi u tadašnjem saopćenju OHR-a, visoki predstavnik bio je “krajnje nezadovoljan nesposobnošću i nespremnošću srpskih poslanika u Zastupničkom domu BiH da zastupaju interese poštenih ljudi BiH”. U saopćenju se navodi i da Granična služba predstavlja “ključ njene (op. a. BiH) integracije u Evropu; svaka zemlja u Evropi mora imati kontrolu nad svojim granicama”.
Zakon o graničnoj kontroli donesen je na 55. sjednici Predstavničkog doma i 30. sjednici Doma naroda, održanim 10.6.2009. i 15.6.2009. godine. Od 38 prisutnih zastupnika/ca na sjednici Predstavničkog doma, njih 31 podržalo je usvajanje Zakona, dok su suzdržani bili Momčilo Novaković, Savo Erić i Mirko Okolić iz Republike Srpske, te Jozo Križanović iz Federacije BiH. Šemsudin Mehmedović, Zlatko Lagumdžija i Vinko Zorić nisu glasali po ovoj tački. Ostali/e zastupnici/e iz RS podržali su ovaj zakon, a među njima su Milorad Živković, Remzija Kadrić, Slavko Slavuj Jovičić, Milica Marković, Drago Kalabić, Lazar Prodanović, Željko Kumanović, Hadži Jovan Mitrović i Branko Dokić. Nije dostupan listing pojedinačnog glasanja za Dom naroda, jer nije postojao elektronski sistem glasanja.
Zakon o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu je u prvom čitanju usvojen na 34. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 23.4.2004. godine. U prvom čitanju, Zakon je podržao/la 31 zastupnik/ca, a suzdržani su bili Vinko Zorić i Ivo Miro Jović iz Federacije BiH. Zakon je u drugom čitanju podržalo 35 zastupnika/ca, a suzdržani su bili Nikola Kragulj i Milorad Živković iz Republike Srpske, dok je glas “protiv” dao Ivo Miro Jović iz Federacije BiH. Ostali kandidati/kinje iz Republike Srpske glasali/e su za usvajanje Zakona, a među njima su Nikola Špirić, Elmir Jahić, Munib Jusufović, Momčilo Novaković, Miloš Jovanović, Ljiljana Milićević, Nenad Mišić, Mara Perkanović, Tihomir Gligorić, Petar Kunić i Jelina Đurković. Zakon je usvojen na 23. sjednici Doma naroda, održanoj 4. i 7.5.2004. godine, ali nemamo uvid u pojedinačne glasove.
Zakon o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi BiH usvojen je na 27. sjednici Predstavničkog doma održanoj 10.4.2008. godine, te na 16. sjednici Doma naroda održanoj 16.4.2008. godine. Od 42 zastupnika/ce u Predstavničkom domu, njih 22 podržalo je ovaj zakon, jedno je bilo suzdržano, dok je 19 zastupnika/ca glasalo “protiv”. Zastupnici/e su glasali/e na sljedeći način:
Izvor: Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine
Zakon je u Domu naroda usvojen sa deset glasova “za” i četiri glasa “protiv”. U Domu naroda, Zakon nisu podržali Alma Čolo, Adem Ibrahimpašić i Hazim Rančić iz Kluba bošnjačkog naroda, te Slobodan Šaraba iz Kluba srpskog naroda. Ostali delegati/kinje iz Kluba srpskog naroda, među kojima su Zoran Koprivica, Drago Ljubičić. Mladen Ivanić i Dušanka Majkić, glasali su za usvajanje Zakona.
Zakon o postupku indirektnog oporezivanja te Zakon o postupku prinudne naplate indirektnih poreza usvojeni su na 70. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 8.11.2005, te na 51. sjednici Doma naroda, održanoj 28.11.2005. godine. Kada je riječ o Zakonu o postupku indirektnog oporezivanja, od 34 prisutna/e zastupnika/ce na sjednici Predstavničkog doma, njih 25 glasalo je za usvajanje Zakona. Suzdržani su bili Jozo Križanović i Muhamed Moranjkić iz Federacije BiH te Nikola Špirić i Milorad Živković iz Republike Srpske. Protiv usvajanja Zakona bili su Mirko Blagojević i Tihomir Gligorić, obojica zastupnici iz Republike Srpske. Zastupnici/e iz RS koji su podržali/e ovaj zakon su Dušanka Majkić, Elmir Jahić, Senija Kapetanović, Momčilo Novaković, Miloš Jovanović, Nenad Mišić, Marija Perkanović i Jelina Đurković.
S druge strane, Zakon o postupku prinudne naplate indirektnih poreza nisu podržali Mirko Blagojević i Tihomir Gligorić iz Republike Srpske, dok su suzdržani bili Jozo Križanović i Muhamed Moranjkić iz Federacije te Nikola Špirić iz Republike Srpske. Ostali kandidati/kinje iz Republike Srpske glasali/e su za usvajanje Zakona.
Oba zakona su sa 12 glasova jednoglasno usvojena na sjednici Doma naroda, a delegati/kinje iz Republike Srpske koji su podržali/e zakone su Vinko Radovanović, Ruža Stojanović i Đoko Pajić.
Zakon o Upravi za indirektno oporezivanje usvojen je na 71. sjednici Predstavničkog doma i 52. sjednici Doma naroda, održanim u decembru 2005. godine. Od 36 prisutnih zastupnika/ca, njih 29 podržalo je ovaj zakon, dok sedam zastupnika/ca nije glasalo. Među kandidatima/kinjama iz Republike Srpske koji/e su glasali/e za usvajanje Zakona su Dušanka Majkić, Nikola Špirić, Elmir Jahić, Momčilo Novaković, Miloš Jovanović, Ljiljana Milićević, Nenad Mišić, Marija Perkanović, Mirko Blagojević, Tihomir Gligorić, Petar Kunić i Jelina Đurković. Zakon je jednoglasno usvojen i u Domu naroda, a iz Kluba srpskog naroda za usvajanje Zakona glasali su Goran Milojević, Boško Šiljegović, Vinko Radovanović, Ruža Stojanović i Đoko Pajić.
U Informaciji o prenosu nadležnosti sa RS na nivo BiH navodi se da je, nakon odluke visokog predstavnika o uspostavljanju Komisije za indirektnu poresku politiku, uslijedilo “potpisivanje sporazuma između Republike Srpske i FBiH, kojim su se entiteti u BiH saglasili da se oblast indirektnog oporezivanja prenese na nivo BiH”. U vezi s tim, usvojeni su, između ostalih, Zakon o Upravi za indirektno oporezivanje, Zakon o postupku indirektnog oporezivanja te Zakon o postupku prinudne naplate indirektnih poreza.
Zakon o akcizama u BiH donesen je u Predstavničkom domu na sjednici održanoj 27.5.2009. i na sjednici Doma naroda održanoj 18.6.2009. godine. Od prisutnih zastupnika/ca u Predstavničkom domu, njih sedam je ostalo suzdržano po pitanju usvajanja ovog zakona, a među njima su Mehmed Suljkanović, Jozo Križanović i Mirjana Malić iz Federacije BiH te Momčilo Novaković, Savo Erić, Mirko Okolić i Hadži Jovan Mitrović iz Republike Srpske. Protiv usvajanja Zakona bio je Jerko Ivanković Lijanović. Ostali zastupnici/e iz Republike Srpske podržali/e su Zakon, a među njima su Lazar Prodanović, Milorad Živković, Sadik Ahmetović, Remzija Kadrić, Slavko Slavuj Jovičić, Milica Marković, Drago Kalabić, Željko Kuzmanović i Branko Dokić. Za ovaj zakon nije dostupan listing glasanja u Domu naroda.
Zakon o porezu na dodatnu vrijednost usvojen je u Predstavničkom domu i Domu naroda PSBiH 12.1.2005, odnosno 26.1.2005. godine. Od 34 prisutna zastupnika/ca, njih glasalo je za usvajanje Zakona, troje ih je bilo suzdržano te je 11 zastupnika/ca glasalo protiv Zakona. Rezultati pojedinačnog glasanja u nastavku:
Izvor: Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine
Od ukupno 11 prisutnih delegata/kinja u Domu naroda, njih deset je podržalo Zakon, dok je Tomislav Limov iz Kluba hrvatskog naroda glasao protiv usvajanja Zakona. Delegati iz Kluba srpskog naroda koji su podržali Zakon su Boško Šiljegović, Vinko Radovanović i Đoko Pajić. Goran Milojević i Nade Radović nisu prisustvovali sjednici.
Zakon o službi u Oružanim snagama BiH usvojen je na sjednici Predstavničkog doma održanoj 30.9.2005. i sjednici Doma naroda održanoj 5.10.2005. godine. Od 34 prisutna/e zastupnika/ce, njih 29 podržalo je usvajanje Zakona, protiv su bila dva zastupnika, a tri nisu glasala. Protiv usvajanja Zakona bili su Adem Huskić i Muhamed Altić iz Federacija BiH. Svi prisutni/e zastupnici/e iz Republike Srpske podržali/e su ovaj zakon, a među njima su Nikola Špirić, Dušanka Majkić, Elmir Jahić, Momčilo Novaković, Miloš Jovanović, Ljiljana Milićević, Nenad Mišić, Milorad Živković, TIhomir Gligorić, Petar Kunić i Jelina Đurković. Od 11 prisutnih delegata/kinja na sjednici Doma naroda, samo je Hasan Čengić iz Kluba bošnjačkog naroda bio protiv usvajanja Zakona, a ostali delegati/kinje podržali/e su Zakon. Delegati/kinje iz Kluba srpskog naroda koji/e su podržali/e Zakon su Boško Šiljegović, Vinko Radovanović i Ruža Stojanović. Đoko Pajić nije glasao, a Goran Milojević nije prisustvovao sjednici.
Iz navedenog je jasno kako su pojedine zakone, čijim je usvajanjem izvršen “prenos nadležnosti” sa entitetskog na državni nivo, u značajnoj mjeri podržavali upravo zastupnici/e i delegati/kinje iz Republike Srpske. U oktobru 2021. godine, NSRS je usvojio Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS, a ukaz o proglašenju Zakona objavljen je u Službenom glasniku RS krajem godine. Ostaje da se vidi da li će političari/ke iz Republike Srpske nastaviti s provođenjem zaključaka s 24. posebne sjednice NSRS, koji nisu u skladu s Ustavom BiH, koji i predviđa prenos nadležnosti na državni nivo.
(Istinomjer.ba)