ACTION SEE: Izvršne vlasti u BiH nedovoljno otvorene prema građanima

Vlasti u Bosni i Hercegovini ispunjavaju tek nešto više od 43% indikatora u oblastima transparentnosti, pristupačnosti, integriteta i učinkovitosti. Pokazala je to analiza otvorenosti i odgovornosti izvršnih vlasti koju je provela regionalna mreže NVO “ActionSEE”, u sklopu projekta “Mreža za odgovornost, nove tehnologije i otvorenost institucija u Jugoistočnoj Evropi”, koji se provodi uz finansijsku podršku EU, i projekta “Korištenje novih medija za promicanje transparentnosti vlasti”, koji se sprovodi uz finansijsku potporu National Endowment for Democracy (NED). Mjerenje je sprovedeno u periodu od oktobra do kraja decembra 2016. godine u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Albaniji i Kosovu.

Regionalni indeks otvorenosti mjeri stepen do kojeg su institucije zemalja Zapadnog Balkana otvorene prema građanima i društvu.

Monitoring je pokazao nekoliko ključnih prepreka za razvoj otvorenosti u regionu, a to su: netransparentnost državnih budžeta i postupaka javnih nabavki, ograničen pristup informacijama, nedovoljna primjena instituta javnih konsultacija i uključivanja građana u procese donošenja odluka, nepostojanje mehanizama za sprečavanje sukoba interes, itd. Vezano za transparentnost i komunikaciju, kao regionalni problem uočava se i nepoštivanje principa da se podaci, koji bi trebali biti javni i dostupni,  ne objavljuju u računarski čitljivim formatima – open data formatima.

U BiH web platforme poput e-konsultacije, koje bi trebale omogućiti krađanima/kama i predstavnicima civilnog društva sudjelovanje u procesima donošenja pravnih akata u praksi nisu funkcionalne. e-Procurement portal javnih nabavki javnosti pruža samo selektivne i parcijalne informacije (podaci o ponuđačima, ugovornim organima, te obavjestima o javnim nabavkama). Ugovori sa najuspješnijim ponuđačima javnosti nisu dostupni. Službene web stranice institucija u BiH su neažurirane, prazne, nisu sistematične, a što limitira mogućnost pretrage, pogotovo najznačajnih odrednica transaprentnosti, kao što su trošenje državnog novca, odnosno pretraživanje budžeta, programa rada, izvještaja o radu itd.

Izvršna vlast u BiH (Vijeće ministara BiH, Vlada Federacije BiH, Vlada Republike Srpske) inače zadovoljava 58% indikatora otvorenosti.  
Budžetska transparentnost zadovoljava blizu 58% postavljenih indikatora. Mogućnost pretrage budžeta je ograničena, što otežava bilo kakvo poređenje, analizu ili upotrebu podataka za dalju obradu. Građani/ke nemaju priliku da analiziraju budžet kroz narativna i grafička objašnjenja, koja bi trebalo da su im dostupna kroz dokumente „Budžeta za građane“ ili slične forme kojima se budžetski dokumenti predstavljaju na jednostavan i lako razumljiv način.

Prema Indeksu otvorenosti, izvršna vlast u BiH (Vijeće ministara, Vlada FBiH i Vlada RS) imaju solidnu transparentnost procesa javnih nabavki sa oko 71% zadovoljenih indikatora. Vijeće ministara BiH u tom pogledu ispunjava 80% metodoloških kriterija transparentnosti javnih nabavki, Vlada RS 85% , dok je Vlada FBiH najlošija sa nešto više od 48%. Na službenim web stranicama se nalaze planovi javnih nabavki roba i usluga, kako za tekuću, tako i za prethodne dvije godine. Ipak, podaci vezani za provedene postupke javnih nabavki dosta su šturi, dok ugovora i podataka o najuspješnijim ponuđačima najčešće nema.

Sva državna i entitetska Ministarstva u Bosni i Hercegovini u prosjeku zadovoljavaju oko 35% analiziranih kriterija u oblastima transparentnosti, pristupačnosti, učinkovitosti i integriteta, što dodatno svjedoči o niskom nivou otvorenosti izvršne vlasti u BiH.

Ukupna ocjena transparentnosti ministarstava u BiH iznosi skromnih 38% zadovoljenih indikatora.

U pogledu  transparentnosti u postupcima javnih nabavki, ministarstva zadovoljavaju tek oko 9% analiziranih kriterija. Oko 44% ministarstava u BiH nije objavilo plan javnih nabavki za prethodnu godinu, a monitoring je pokazao i kako samo 61% minstarstava objavljuje pozive i odluke o javnim nabavkama. Svega 11% ministarstava u cijeloj državi ima dostupne određene podatke o budžetu na svojim zvaničnim web stranicima (prosjek za posljednje tri godine), dok na stranicama preko 80% ministarstava nije dostupan budžet ni za jednu od prethodne tri godine. Analiza je pokazala i da više od pola ministarstava ne objavljuje ni najosnovnije podatke o svojim uposlenicima, dok podatak o visini plata uposlenih nije objavljen ni na jednom od sajtova bh. ministarstava.

Organi uprave, također imaju skroman rezultat od 35% zadovoljenih indikatora otvorenosti.

Tansparentnost iznosi skromnih 32% zadovoljenih indikatora. Gotovo 90% organa uprave u BiH na svojim zvaničnim web stranicama nema objavljene budžete, a polovina ih ne objavljuje planove javnih nabavki Samo 27% od analiziranih 45 organa uprave objavljuje godišnji program rada na svojoj službenoj web stranici, a izvještaje o radu njih 33%.  

Iz ove analize može se zaključiti kako politika otvorenosti mora biti politika svih vlada u regionu, mora biti definisana kao i ostale važne politike i ne smije biti plod trenutne odluke ili trenutnog raspoloženja vlasti. Svaka zemlja ima svoje specifične uslove u kojima razvija i svoju otvorenost, ali se može primijetiti značajan prostor za zajedničko regionalno djelovanje na poboljšanju stanja.

Cijelu analizu i preporuke za unapređenje možete pronaći na linku ispod

PREPORUKE ZA UNAPREĐENJE STANJA – Otvorenost institucija izvršne vlasti u regionu i BiH

PROPOSALS FOR THE IMPROVEMENT OF A  CURRENT STATE – Openness of institutions of executive power in the region and Bosnia and Herzegovina 

 

Istinomjer analiza: Načelnici 12 općina i gradova u BiH za dvije godine ispunili 16% obećanja

Načelnici 12 općina i gradova koji su obuhvaćeni Istinomjerovim istraživanjem ispunjenosti predizbornih obećanja na...

Alisa Karović

Prvi rođendan Raskrinkavanja

“Raskrinkavanje” je počelo sa radom prije tačno godinu dana, 4. decembra 2017. godine. Do danas smo objavili ukupno 550 analiza, ocijenili 2.700 članaka, čime je u našu “bazu” ušlo 820 medija i web...

Alisa Karović

Stranke saglasne – Poresko i administrativno rasterećenje privrede prioritet u narednom mandatu

Na okruglom stolu „Fakat važno – koalicioni prioriteti“, održanom u organizaciji Centra za politike i upravljanje, Goran Riđić iz Demokratske fronte, Srđan Mandić iz Naše stranke, Zoran Latinović iz...

Alisa Karović