ActionSEE: Pravosudne institucije u BiH moraju raditi na povećanju svoje otvorenosti

Pravosuđe u BiH zadovoljava 56 % indikatora otvorenosti i u odnosu na ostale države regiona nalazi se na drugom mjestu, odmah iza Crne Gore, pokazala je to analiza otvorenosti i odgovornosti pravosudnih tijela koju je provela regionalna mreže ActionSEE kroz Regionalni indeks otvorenosti vlasti. Index otvorenosti inače mjeri stepen do kojeg su institucije zemalja Zapadnog Balkana otvorene prema građanima i društvu prema kriterijima pristupačnosti, učinkovitostima, integriteta i transparentnosti.

Istraživanje je pokazalo da je stanje u regionu loše, odnosno da pravosudni organi još uvek nisu usvojili politiku otvorenosti kao ključ izgradnje institucija. Sudovi u regionu ispunjavaju 48%, a tužilaštva 40% indikatora uspjeha.

S obzirom da ne postoji jedinstven pravosudni sistem na državnom nivou vlasti koji bi bio ekvivalent pravosudnim sistemima država regiona, predmet sprovedenog istraživanja bili su izabrani sudovi i tužilaštva državnog, te entitetskih nivoa vlasti, zajedno sa Visokim sudskim i tužilačkim vijećem BiH. Istraživanje je obuhvatilo ukupno 31 pravosudnu instituciju.

Pojedinačno, sudovi u BiH zadovoljavaju 51% indikatora otvorenosti i u odnosu na ostale države regiona nalazi se na trećem mjestu, iza Crne Gore i Makedonije. Najbolji rezultat sudovi u BiH su zabilježili u pogledu učinkovitosti (83%), a najniži u pogledu pristupačnosti (42%), gdje je u pogledu objavljivanja sudskih odluka na službenim web portalima ostvaren rezultat od tek 17% zadovoljenih indikatora. Od svih ispitanih sudova, samo tri objavljuju svoje odluke na službenim web stranicama, a to su Sud BiH, Vrhovni sud RS i Kantonalni sud Široki Brijeg. Niti jedan od sudova koji su bili obuhvaćeni istraživanjem ne objavljuje zapisnike sa sprovedenih suđenja, uz poštivanje zakonskih ograničenja.

Samo 39% sudova objavljuje registar informacija koje ima u posjedu, dok još manji procenat, njih 28% na svojim službenim web stranicama ima naznačenu osobu koja je nadležna za postupanje po zahtjevima za pristup informacijama te se u ovom pogledu mora napredovati ka većoj pristupačnosti.

I u pogledu učinkovitosti sudova napredak je moguć u smislu uspostave dosljedne prakse redovnog godišnjeg objavljivanja podataka o učinkovitosti pojedinačnih sudova, imajući u vidu podatke kao što su statistike o broju predmeta, dužini trajanja cjelokupnog sudskog procesa, te stopi završenih predmeta.

Govoreći o integritetu sudova koji zadovoljava 61% postavljenih indikatora, istraživanje je pokazalo da iako postoje etički kodeksi za sudije, niti jedan od sudova koji je bio predmet istrađivanja nema Kodeks objavljen na svojoj služeboj web stranici.

Sudovi u BiH zadovoljavaju tek 45% postavljenih indikatora u pogledu transparentnosti, a sprovedenim istraživanjem zabilježen je trend nedovoljne posvećenosti informisanju javnosti o radu sudova u BiH, sa izrazito neujednačenim praksama među samim sudovima. Tako samo 11% sudova obuhvaćenih istraživanjem objavljuju planove i program rada (za posljednje tri godine), a jedini sud koji na svojoj službenoj web stranici ima objavljene planove rada za posljednje tri godine je Kantonalni sud u Novom Travniku. Interesantno je kako niti jedan od analiziranih sudova ne objavljuje podatke o mjesečnim primanjima sudija.

Tužilaštva u BiH zadovoljavaju 64% postavljenih indikatora otvorenosti i u odnosu na ostale države regiona nalaze se na drugom mjestu, odmah iza Crne Gore. Najveći procenat indikatora, njih 73% tužilaštva u BiH zadovoljavaju u pogledu pristupačnosti, a najmanje u pogledu transparentnosti, tek nešto više od pola (53%). Gotovo 73% tužilaštava obuhvaćenih istraživanjem objavljuju registre informacija koje imaju u posjedu, dok duplo manje tužilaštava, tek njih 36% na svojim službenim web stranicama ima naznačenu osobu koja je nadležna za postupanje po zahtjevima za pristup informacijama.

Kada je u pitanju princip učinkovitosti, tužilaštva u BiH zadovoljavaju 72% postavljenih indikatora, a sve  gore navedene preporuke koje se odnose na sudove po ovom kriterijumu primjenjive su i na tužilaštva. Princip integriteta tužilaštava u BiH zadovoljavaju sa 55% postavljenih indikatora. Iako postoji Etički kodeks za tužioce, samo jedno od 11 ispitanih tužilaštava je isti imao objavljen na svojoj službenoj web stranici. Govoreći o transparentnosti, samo 6% tužilaštava objavljuje svoje godišnje planove rada, za posljednje tri godine. Od 11 tužilaštava obuhvaćenih monitoringom, samo Tužilaštvo BiH i Tružilaštvo Brčko Distrikta imali su objavljen po jedan plan rada za protekle tri godine.

U preporukama iz analize se navodi kako je potrebno ojačati budžetsku transparentnost tužilaštava, tako da se nacrti i planovi budžeta, usvojeni budžetski dokumenti i izvještaji o izvršenju budžeta moraju učiniti dostupnim javnosti, kroz kontinuirane i ujednačene prakse koje treba uspostaviti u svim tužilaštvima.

Za razliku od država regiona, koje unutar svojih pravosudnih sistema imaju odvojena sudska i tužilačka vijeća, Bosna i Hercegovina ima jedno tijelo zaduženo za osiguravanje nezavisnog, nepristranog i profesionalnog pravosuđa u BiH, a to je Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH. Kako bi rezultati istraživanja bili uporedivi sa regionalnim rezultatima, metodološki pristup je zahtjevao ispitivanje odvojenih indikatora koji se odnose na sudove i tužilaštva, kroz nadležnosti VSTV-a prema istima.

VSTV, mjereći kroz sudske indikatore, zadovoljava 63,49% indikatora otvorenosti i u odnosu na ostale države regiona nalazi se na trećem mjestu, odmah iza Crne Gore i Srbije, dok kroz tužilačke indikatore zadovoljava 63,5% postavljenih indikatora.

Istraživanje je svakako pokazalo kako pravosudne institucije u BiH mogu dodatno pospješiti svoju otvorenost po svakom od četiri kriterija istraživanja, a analiza sadrži i preporuke za unaprjeđenje stanja.  

Rezultati istraživanja navode na zaključak da je hitno potrebno aktivno raditi na unaprjeđenju, a nakon dostizanja bazičnog nivoa otvorenosti povećavati zahtjeve u skladu sa standardima otvorenosti.

Mjerenje je sprovedeno u periodu od oktobra do kraja decembra 2016. godine u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Albaniji i Kosovu, a realizovano je uz finansijsku podršku EU.

Cijela analiza otvorenosti pravosudnih institucija dostupna na linku ispod.

OTVORENOST PRAVOSUDNIH ORGANA U BIH I REGIONU

OPENNESS OF JUDICIAL BODIES IN THE REGION AND BOSNIA AND HERZEGOVINA

 

Istinomjer analiza: Načelnici 12 općina i gradova u BiH za dvije godine ispunili 16% obećanja

Načelnici 12 općina i gradova koji su obuhvaćeni Istinomjerovim istraživanjem ispunjenosti predizbornih obećanja na...

Alisa Karović

Prvi rođendan Raskrinkavanja

“Raskrinkavanje” je počelo sa radom prije tačno godinu dana, 4. decembra 2017. godine. Do danas smo objavili ukupno 550 analiza, ocijenili 2.700 članaka, čime je u našu “bazu” ušlo 820 medija i web...

Alisa Karović

Stranke saglasne – Poresko i administrativno rasterećenje privrede prioritet u narednom mandatu

Na okruglom stolu „Fakat važno – koalicioni prioriteti“, održanom u organizaciji Centra za politike i upravljanje, Goran Riđić iz Demokratske fronte, Srđan Mandić iz Naše stranke, Zoran Latinović iz...

Alisa Karović