Advocacy day: Otvorenost treba biti politika svih regionalnih vlada

Point 6.0 započeo je prvom javnom prezentacijom rezultata i preporuka iz istraživanja provedenog u okviru Regionalnog indexa otvorenosti vlasti u regionu jugoistočne Europe. Indeks otvorenosti je alat za mjerenje otvorenosti javnih institucija, kreiran tako da pokrije široki spektar oblasti, ali uvijek vodeći računa o tome kako one utiču na kvalitet života građana/ki.

Projekt se provodi od strane mreže ACTION SEE (Accountability, Technology and Institutional Openness Network in the South East Europe region), koju čine organizacije civilnog društva iz regionakoju čine U.G. „Zašto Ne“ iz BiH, Centar za Istraživanje Transparentnosti Odgovornosti iz Srbije, Fondacija Metamorfozis iz Makedonije i Centar za Demokratsku Tranziciju iz Crne Gore, Westminster Foundation for Democracy, Open Data Kosovo i Mjaft iz Albanije.

Regionalni indeks otvorenosti mjeri stepen otvorenosti parlamenata prateći četiri kriterija. Transparentnost je princip koji je ispoštovan, između ostalog, onda kada su objavljene i javno dostupne institucionalne informacije, budžetske i procedure javnih nabavki; pristupačnost je princip vezan za poštovanje slobode pristupa informacijama i jačanje interakcije sa građanima/kama; integritet uključuje mehanizme za prevenciju korupcije, poštovanje etičkih kodeksa i regulaciju lobiranja; te učinkovitost, koja podrazumijeva praćenje i (samo)evaluaciju politika jedne institucije.

Indeks je kreiran kako bi građani/ke dobili uvid u otvorenost javne administracije i javnih tijela, ali i tako da bude od koristi javnim službenicima/cama i političarima/kama, koji na osnovu njega mogu evaluirati svoj rad i utvrditi gdje postoji potreba za poboljšanjem postojećih praksi.

ACTION SEE je počela sa aktivnim radom 2016. godine i kontinuirano razvija nove i napredne mehanizme za analizu, evaluaciju i poboljšanje otvorenosti i odgovornosti vlasti u regionu.

Kroz ovo istraživanje, ispitan je rad 8 parlamenata u 6 država u regionu. Generalno, svi parlamenti zajedno ispunjavaju oko 63% indikatora otvorenosti, što je rezultat koji se ne može nazvati zadovoljavajućim. Zaključeno je, takođe, da su parlamenti generalno netransparentni kada se radi o objavljivanju informacija sa sjednica svojih radnih tijela, te da ne ispunjavaju ni minimum standarda budžetske transparentnosti. Preporuka je, stoga, da parlamenti u regiji treba da potpišu Deklaraciju o otvorenosti parlamenata i aktivno rade na njenoj implementaciji.

U istraživanju, provedenom u 6 zemalja regiona, praćena je ispunjenost više od 25.000 indikatora. Mjerenjem su obuhvaćene sve grane vlasti (izvršna, zakonodavna i sudska) od lokalnog do državnog nivoa.

Milica Kovačević iz CDT-a je podsjetila da je mreža uspostavljena nakon višegodišnje saradnje ovih organizacija na različitim projektima. “Koristimo razne indikatore, ali cilj je uvijek isti: precizno izmjeriti i ocijeniti rad vlasti”.

Predstavnici/e ACTION SEE mreže su zaključili da ne možemo biti zadovoljni rezultatima istraživanja. Milica je, recimo, istakla da u izvršnoj vlasti “institucije zadovoljavaju manje od polovine postavljenih indikatora”. No, glavni zaključak o otvorenosti izvršne vlasti odnosi se na nedostatak strategije za otvorenost vlasti u svim državama u regionu. To dovodi do neujednačenog pristupa otvorenosti i do velikih razlika među pojedinačnim institucijama u svakoj od ovih zemalja. Istraživanje je pokazalo da se mnoge stvari rade ad hoc, te da u praksi otvorenost vlasti zavisi od stavova upravljačkih struktura pojedinačnih institucija. To znači da, čak i kada postoji zabilježen napredak ka većoj otvorenosti institucija, nema nikakvih sistemskih garancija da će on biti održiv.

Još jedan zajednički problem vlada u regionu je nedostatak koordinacije, planiranja politika i evaluacije njihovog uticaja na živote ljudi. “Većina naših institucija vam ne zna objasniti koji su im godišnji ciljevi”, rekao je Darko Brkan iz “Zašto ne”. “Ne postoji mehanizam putem kog bi nam mogli predstaviti šta su uradili kako bi postigli postavljene ciljeve”

U sklad sa svim ovim zaključcima, date su preporuke da bi politike otvorenosti morale biti usvojene u svim zemljama u regionu.

Istraživanje je provedeno kroz analizu zvaničnih web prezentacija javnih institucija, ali i kroz upitnik koji je dostavljen institucijama. Neki istraživači/ce su govorili o slučajevima kada su institucije odbile dati odgovore na postavljena pitanja, što je uticalo i na rezultate istraživanja.

Tokom diskusije, razmatrane su ideje za nova istraživanja i razmijenjena iskustva mnogih učesnika/ca. Učesnica iz Makedonije rekla je da je društvima u regionu potrebna duboka promjena, ne samo u institucijama, nego i u pogledu generalnog razumijevanja značaja transparentnosti i odgovornosti vlasti. Učesnica iz Iračkog Kurdistana uporedila je iskustva svoje organizacije, koja je provela slično istraživanje prije 2 godine. No, kako je navela, nakon što su objavili rezultate, nije došlo ni do kakve promjene. Na temelju tog iskustva, sugerisala je da bi trebalo pratiti implementaciju preporuka proizišlih iz istraživanja.

U narednom periodu, mreža će objaviti “mape puta” za sve analizirane države i institucije, sa konkretnim preporukama za poboljšanje rezultata. Članice mreže planiraju doprinijeti promjeni i poboljšanju otvorenosti na različite načine. “Ovaj alat služi da podstakne promjenu, ali ovo je prvi put da neko radi ovako nešto u regionu. Vidjećemo kako će se pokazati u budućnosti”, rečeno je u zaključcima.

Tokom drugog panela, predstavljena je detaljna analiza otvorenosti parlamenata.

Situacija je najbolja u Crnoj Gori, što i dalje ne znači da je dobra, rečeno je na panelu. Na osnovu rezultata istraživanja, crnogorski Parlament je najotvorenije tijelo zakonodavne vlasti u regionu, sa 85% ispunjenih indikatora otvorenosti. Parlament u Crnoj Gori objavljuje sve svoje planove rada, izvještaje o radu, tekstove zakonskih prijedloga i usvojenih zakona, amandmana, informacije o javnim nabavkama, i većinu drugih relevantnih informacija u toku protekle tri godine pokrivene istraživanjem. Međutim i dalje postoji prostor za poboljšanje. Više detalja o nalazima istraživanja dostupno je na ovom linku.

U Srbiji, zakonodavna vlast ispunjava 59% indikatora otvorenosti, što ukazuje na potrebu za značajnim poboljšanjem otvorenosti parlamenta u ovoj državi. Više detalja o nalazima istraživanja dostupno je na ovom linku. .

Istraživanje u Bosni i Hercegovini je, zbog složene administrativne strukture, obuhvatilo državni i entitetske nivoe vlasti, za razliku od ostalih država u kojima je ispitivan samo državni parlament. Istraživanje je pokazalo da ova tri parlamenta zajedno ispunjavaju tek 51% indikatora otvorenosti, što Bosnu stavlja na zadnje mjesto u regionu. U okviru istraživanja u BiH praćeno je pet parlamentarnih tijela (oba doma PS BiH i Parlamenta FBiH, te Narodna skupština RS). Sva tijela zajedno ispunjavaju 48% indikatora za kriterij pristupačnosti, a samo 37% indikatora za interakciju sa građanima/kama. Više detalja o nalazima istraživanja dostupno je na ovom linku.

U Albaniji, Parlament ispunjava 60% indikatora otvorenosti, što nije toliko loš rezultat, ali svakako ukazuje na potrebu za poboljšanjem. Više detalja o nalazima istraživanja dostupno je na ovom linku. .

Isti rezultat zabilježen je i na Kosovu, čiji Parlament takođe ispunjava 60% indikatora, te sa albanskim parlamentom dijeli drugo mjesto u regionu. Kao i u drugim državama, kosovski parlament ima slab rezultat u pogledu evaluacije učinkovitosti i uticaja propisa, kako usvojenih, tako i onih u parlamentarnoj proceduri. Više detalja o nalazima istraživanja dostupno je na ovom linku.