Almir Terzić: Za BiH bez diskriminacije

Almir Terzić, novinar Oslobođenja i član “Helsinškog komiteta za ljudska prava” , podržao je kampanju koalicije “Jednakost” – “Budi građanin/građanka! – Za BiH bez diskriminacije”, a njegov tekst podrške prenosimo u cjelosti.

Piše: Almir Terzić

Građanima Bosne i Hercegovine mora se i treba, u skladu sa demokratskim pravom, ostaviti mogućnost da misle, kažu i javno iskažu ono što žele. Zbog toga sam kao čovjek, građanin, novinar i član Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH čija je osnovna misija borba protiv svakog vida diskriminacije odlučio podržati javnu kampanju Koalicije Jednakost – Mi smo za Bosnu i Hercegovinu bez diskriminacije, a ti?

– Daljnje podjele po etničkoj osnovi tako što će se utrkivati hoće li u Bosni i Hercegovini biti više Bošnjaka, Srba ili Hrvata neće donijeti ništa dobro niti jednom od konstitutivnih naroda ako nije zaštićen – građanin kao individua. To je samo daljnje produbljivanje ionako prisutnih etničkih podjela, s ciljem zaokruživanja nacionalnih teritorija radi lakše raspodjele i ostanka na vlasti. A upravo zaštite prava svakog građanina, odnosno jačanja građanskog u odnosu na nacionalni koncept se i boje politički predstavnici u vlasti jer bi na taj način pala njihova tobožnja briga o “svom narodu” čime bi zapravo izgubili poluge da se i dalje održe na pozicijama što im je dakako, primarni cilj.

Da je tako najbolje, svjedoči i činjenica da se upravo iz tog razloga na sve načine želi onemogućiti provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Već pune tri godine. Jer, htjeli to priznati ili ne, njenom implementacijom ruši se primarno etnički koncept ustroja Bosne i Hercegovine i prava ostalih i nacionalnih manjina u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama izjednačavaju sa konstitutivnim narodima.

Stoga jednom zauvijek treba delegitimirati farsu da pripadnost određenom narodu garantirano donosi isključivo pogodnosti. Samo pravno zaštićeni građanin na svakom pedlju Bosne i Hercegovine je jedini siguran ma kojem narodu pripadao.

Dakle, na raskršću smo – biti slobodni i rasterećeni od primarno etničkih podjela i osjećati se građanima ili prebrojavati krvna zrnca kako bi se utvrdilo ko je nacionalno čist, stav je Almira Terzića.

Koalicija protiv ustavne diskriminacije „Jednakost“ nastala je u decembru 2012. godine, sa ciljem da okupi organizacije civilnog društva, formalne i neformalne grupe, te pojedince i pojedinke koji/e žele zajedničkim naporima raditi na ukidanju svih ustavnih diskriminacija u BiH koje počivaju na etničkom principu. Trenutno Koaliciju „Jednakost“ čini 12 organizacija civilnog društva koje su se okupile oko ove zajedničke ideje. U Bosni i Hercegovini postoji značajna i brzo rastuća populacija koja se ne identifikuje sa aktuelnim diskriminatorskim uređenjem, baziranim na etničkom ekskluzivitetu i dominaciji konstitutivnih naroda, i koja se protivi diskriminaciji koja je u našoj državi, nažalost, priznata kao jedan od ustavnih principa. Koalicija “Jednakost” nastala je, između ostalog, iz potrebe da veliki broj građana i građanki koji pripada upravo toj grupi ljudi, dobije jedan artikulisan glas koji će se boriti za njihove interese, naročito u kontekstu predstojećeg popisa stanovništva u BiH, oko kojeg koalicija “Jednakost” planira pokrenuti i svoju prvu javnu kampanju.

Koalicija „Jednakost“ za konačni cilj ima ukidanje svih ustavnih i zakonskih diskriminacija u Bosni i Hercegovini baziranih na etničkoj pripadnosti, uz izjednačavanje prava svih grupacija koje se ne izjašnjavaju kao konstitutivni narodi sa pravima konstitutivnih naroda, kao i izjednačavanje prava svih pripadnika/ca konstitutivnih naroda na cijeloj teritoriji BiH.

Zahtjevi Koalicije „Jednakost“ su:

– Promjena ustava na svim nivoima vlasti u BiH, kao i svih onih zakona koji u sebi imaju elemente diskriminacije na etničkoj osnovi

– Zahtijevane promjene moraju donijeti suštinsku jednakost i potpuno izjednačavanje prava građana i građanki BiH koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda sa konstitutivnim narodima u svakom pogledu

– Nijedna promjena koja se odnosi na etnička prava u BiH ne smije unositi nove diskriminacije ili rješavati postojeće tako da nije u potpunosti ispoštovan princip potpune ravnopravnosti

– Sve ovakve promjene se moraju u potpunosti primjeniti u praksi na nediskriminatoran način