„Alternativni mediji“ i stranački sukobi: lažima protiv neistina

Na “online sceni” u Bosni i Hercegovini sve je više opskurnih medija koji na prvi pogled djeluju kao informativni portali, dok zapravo sa novinarstvom imaju malo ili nimalo veze. Njihovi autori i urednici su anonimni, podaci o vlasništvu nepoznati, a uvid u njihov sadržaj ukazuje na to da postoje isključivo sa razlogom provođenja stranačkih politika. Lažne vijesti, nepotvrđene informacije, senzacionalistički naslovi, neprovjerljivi ili nepostojeći izvori su samo neke od metoda kojima se služe, ali njihov uticaj i broj čitalaca su u stalnom porastu.

Pregledali smo sadržaj dva takva portala, kojima je zajednička anonimnost, kako uredništva, tako i autora tekstova (nemaju impressum, ne navode podatke o vlasništvu/registraciji, najčešće ne objavljuju imena autora članaka; dok su od kontakt-podataka dostupni samo oni koji omogućavaju anonimnost, poput maila i kontakt forme): Novi vjetar (www.novi-vjetar.com) i Informativa (www.informativa.ba).

Većina “autorskih” članaka koji se mogu naći na ovim portalima svojim sadržajem i pristupom u potpunosti krše pravila novinarske profesije i teško da bi bili objavljeni u bilo kom odgovornom mediju. Navodi koji se u njima iznose nisu potkrijepljeni dokazima, ali su napisani tako da izgledaju kao vijesti, to jest tekstovi informativnog sadržaja. U tom pogledu, ovi se tekstovi mogu smatrati onim što se naziva “lažne vijesti”, koje se, između ostalog, definiraju kao “dezinformacije koje imaju osobine tradicionalnih medija, sa pretpostavljenim uređivačkim procesom“ (definicija preuzeta iz zaključaka konferencije Combating Fake News: An Agenda for Research and Action May 2017, održane u februaru 2017).

Nekoliko je centralnih tema i karakteristika koje dominiraju sadržajem analiziranih medija: jednostrano prikazivanje određenih političkih aktera, iznošenje optužbi na njihov račun bez pružanja dokaza, korištenje govora mržnje na nacionalnoj osnovi i generalno huškačkog rječnika u tekstovima.

 

Na portalu “Novi vjetar” kategorija “Tema dana” postoji od 2. augusta 2017. godine i u njoj je objavljeno ukupno 78 članaka, koji se isključivo bave domaćom politikom. Pregled naslova članaka ukazuje na to da se u većini članaka obrađuju politički akteri i političke stranke u BiH, te da postoji jasno vidljiv obrazac tretiranja pojedinih političkih subjekata, gdje se određene stranke i političari pojavljuju isključivo u negativnom kontekstu. Tako se 37 naslova odnosi na  Fahrudina Radončića i Savez za bolju budućnost, koji su u svim slučajevima prikazani u izrazito negativnom svjetlu. U 10 naslova na isti način je prikazan HDZ i njegovi zvaničnici; u 7 SDP, te u 5 SNSD. Stranka demokratske akcije i njeni zvaničnici pojavljuju se u tri naslova, od čega su dvaput prikazani pozitivno i jednom neutralno. Ostatak naslova, njih 21, odnosi se na teme i aktere koji nisu eksplicitno povezani sa političkim strankama. Nijedan od ovih članaka nije potpisan imenom i prezimenom autora, niti je jasno da li se radi o autorskom članku, ili sadržaju prenesenom sa nekog drugog portala.

 

Na portalu Informativa.ba pregledali smo naslove u rubrici “Reakcija građana”. U periodu od 2. augusta do danas u ovoj rubrici objavljen je 81 članak, od kojih se većina bavi temama iz domaće politike. U naslovima ovih članaka 51 put se pojavljuje Stranka demokratske akcije i njeni zvaničnici, svaki put u negativnom kontekstu. Tri puta se pojavljuje SBB, dva puta pozitivno i jednom neutralno prikazan. Ostatak naslova (20) u ovoj rubrici skoro da se ne dotiče niti jedne druge stranke ili političkog aktera u BiH, osim jednog članka u kom se pojavljuje Milorad Dodik, u neutralnom kontekstu. Za razliku od portala “Novi Vjetar”, ovaj portal koristi “tagove”, koji precizno pokazuju koliko često se piše o različitim akterima i temama. Na osnovu pregleda tagova, vidi se da je do sad objavljeno 1.250 članaka koji su na neki način povezani sa SDA, 1.080 članaka vezanih za SBB, 310 za HDZ, 250 za SDP, 160 za DF i 160 za SNSD. Razlika u odnosu na prethodno analizirani portal primjetna je i u navođenju izvora, jer se na “Informativi” za sadržaje prenesene sa drugih portala navode izvori. Sa druge strane, članci koji se bave političkim strankama uglavnom nemaju navedene autore teksta.

 

Iz analize naslova ove dvije rubrike vidi se da je urednička politika oba portala izrazito jednostrana i dominantno usmjerena protiv SBB-a u slučaju portala “Novi vjetar”, to jest protiv SDA u slučaju portala “Informativa”. Kao što se u rubrici portala “Novi vjetar” ne može naći naslov u kom je pozitivno prikazan SBB, niti negativan prikaz SDA, tako se ni u naslovima “Informative” ne može naći pozitivan naslov o SDA, niti negativan o SBB-u. U obje rubrike, također, generalno dominiraju članci koji imaju negativan ili napadački ton.

 

S obzirom na uočenu uredničku politiku jednostranog izvještavanja oba navedena portala, analizirali smo i sadržaj nekoliko članaka i jednog i drugog portala, koji pokazuju na koji način isti izvještavaju o određenim temama i akterima.

U svim analiziranim člancima na stranici www.novi-vjetar.com, Fahrudin Radončić i SBB su predstavljeni kao izdajnici koji rade za interese Hrvatske, Dragana Čovića, Milorada Dodika ili sve troje. U tom kontekstu, oni se optužuju da predvode napade na Obavještajno-sigurnosnu agenciju (OSA) BiH; da „kada je HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona u pitanju, šef SBB-a Fahrudin Radončić se nije želio zamjeriti Draganu Čoviću glasanjem protiv tog prijedloga, pa se na sjednici na kojoj su preglasani delegati iz bošnjačkog naroda nije ni pojavio“; da je SBB stranka „u vlasništvu Radončića (koji je slavu u manjem bh. entitetu stekao šireći teze Slobodana Miloševića, Radovana Karadžića, Dobrice Ćosića, Vojislava Šešelja, po kojima su muslimani od BiH htjeli napraviti svoju, isključivo muslimansku državu)“; te da „sistematski provode psihološke operacije sa elementima hibridnog rata protiv Bosne i Hercegovine i Bošnjaka“.

(Izvori: „Čović okom, oni skokom: SBB u službi interesa HDZ-a i Hrvatske“, 16.08.2017; “U čemu je razlika između saopćenja Fahrinog SBB-a i tvrdnji da smo sami sebe gađali na Markalama?“, 19.09.2017.; „Dnevni avaz i Fahrudin Radončić sistematski provode psihološke operacije“, 25.9.2107.).

Druga linija optužbi odnosi se na motive iza pobrojanih “izdaja” (za koje se navodi da im je cilj  „potpuna politička i nacionalna dezorijentisanost bošnjackog naroda koja bi za krajnji cilj imala konačnu podjelu BiH“), koji su pronađeni u želji za političkom dominacijom koja bi Fahrudinu Radončiću omogućila „prikrivanje svih kriminalno-mafijaških aktivnosti koje je obavljao ili ih još uvijek obavlja“. Tema jednog od članaka je potencijalna ili moguća optužnica protiv Radončića u okviru istrage koju protiv njega vodi Tužilaštvo Bosne i Hercegovine („Čega se plaši Radončić: Ešref Lekić saslušan u Tužilaštvu BiH, uskoro nove optužnice?“, 19.08.2017.). U tekstu se navodi da se „jedan od glavnih razloga Radončićevog sve većeg nemira krije i u činjenici da je prošle sedmice u Tužilaštvu BiH, u svojstvu osumnjičenog saslušan Ešref Lekić, bivši uposlenik Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i brat Ekrema Lekića koji je u optužnici Specijalnog tužilaštva Kosova označen kao član organizovane kriminalne grupe Nasera Kelmendija“.

Dio članaka koje Novi vjetar objavljuje usmjeren je i protiv članova Radončićeve porodice, uz korištenje govora mržnje, za koji se može reći da ima za cilj da zastraši. Tako ispod fotografije na kojoj Radončićev sin pije pivo, stoji: „Srpsko kopile kako su zvali Irhada Radončića, sina Fahrudina Radončića, dokazuje da može očevim stopama ispijanjem ogromnih količina alkohola i ubistvom nedužne majke u Sarajevu.“ Poslovna zgrada Avaza naziva se „Tornjem od kokaina“. Portal je objavio i fotografiju bivše urednice Dnevnog avaza, Indire Ćatić, preuzetu sa njenog Facebook profila, uz tvrdnju da se na slici Ćatić nalazi u službenom automobilu bivšeg direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH. („50 nijansi Fahrudina Radončića“,  23.09.2017.)

Iako se tvrdnje iznesene u navedenim člancima predstavljaju kao činjenice, za njih nisu pruženi nikakvi dokazi, što bi morao biti osnovni postulat istraživačkog novinarstva. Kada smo pokušali provjeriti neke od konkretnih tvrdnji, kao što su navodi o optužnicama i konkretnim istragama protiv Radončića i Lekića, kontaktirali smo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine sa upitima o svim tvrdnjama iznesenim u ovim člancima. Na sva pitanja, Tužilaštvo je dalo isti odgovor, “bez komentara”, što je u skladu sa dobro poznatom politikom ove institucije da ne komentariše istrage koje su u toku, te je samim tim upitan i izvor ovakvih tvrdnji u analiziranim člancima. Pored nepostojanja dokaza za iznesene tvrdnje, upitno je i autorstvo ovih tekstova, jer se neki od njih istovremeno pojavljuju na više portala (uključujući “Faktor” i “SAFF”), pri čemu sam portal “Novi vjetar” ne navodi da li je u pitanju originalni ili preneseni sadržaj.

 

S druge strane, Informativa (www.informativa.ba) je fokusirana na niz zvaničnika SDA. Tako se u jednom od članaka tvrdi da su direktor Obavještajno-sigurnosne agencija BiH, Osman Mehmedagić i ministar unutrašnjih poslova FBiH, Aljoša Čampara, vršili pritisak na direktora Granične policije Zorana Galića da na konkursu za prijem kadeta primi upravo mladiće i djevojke koji budu imali njihovu preporuku, ali ne samo to: „Kako saznajemo pored insistiranja na sastavljanju spiskova koji kadeti će biti primljeni u policijsku službu u ovoj agenciji, Osman Mehmedagić i Aljoša Čampara insistirali su da član komisije za prijem kadeta iz reda bošnjaka mora biti glavna inspektorica Amra Aljić, poznata SDA policajka koja nikada nije ni krila svoje bliske veze sa SDA i parapolicijskim krugovima formiranim oko ove stranke“ („SDA spiskovi kruže Graničnom policijom!!“, 14.09.2017).

I drugi članci bave se bivšim ili sadašnjim policijskim ili pravosudnim službenicima za koje se tvrdi da su bliski SDA, poput državnog tužitelja Dubravka Čampare, bivše predsjednice Suda BiH Meddžide Kreso, bivšeg direktora AID-a Kemala Ademovića i sadašnjeg direktora OSA BiH. Jedan od članaka navodi da su Aljoša i Dubravko Čampara „rođeni u svili i kadifi socijalističko-komunističke vladavine… u okruženju nimalo umjerenih komunista“, da bi 1990. godine počeli „sa velikim zakašnjenjem, učiti štiva o muslimanskim vrijednostima i Muslimanima kao narodu sa akcentima na punu servilnost prema SDA i Aliji Izetbegoviću“ („Braća Čampara-od komunističke mladeži do bošnjačkih nacionalista“, 1.09.2017). Članak se bavi i drugim članovima „porodične halke“, među ostalima i poslanikom SDA u Parlamentarnoj skupštini BiH, Šefikom Džaferovićem, za kojeg se tvrdi da mu je, tokom rata, dok je „obnašao funkciju načelnika SDB zeničkog okruga, najvažniji zadatak bio davanje potvrda da ne prolaze kroz operativne evidencije Službe, pripadnici jedinice El-Mudžahid, što je bilo neophodno za sticanje bh državljanstva“.

U članku o smjeni Damira Veje, direktora UNIS Group-a, većinski državnog preduzeća iz oblasti namjenske proizvodnje, navodi se da je dio istog „porodičnog klana“, te da je njegovo imenovanje i smjena rezultat dubokih potresa unutar SDA, koji su rezultirali „ponovo otvorenim istragama u Tužilaštvu BiH u predmetima Ugljen i Leotar, te razvojem događaja nastalim davanjem izjava raznih svjedoka“ („Smjena Veje i panika braće Čampara“, 15.09.2017.). U članku se dalje razrađuju različite teze o frakcijskim borbama u SDA: „Braća Čampara koriste ove istrage kako bi oslabili Izetbegovićevu halku i uticaj Osmana Mehmedagića, koji kao direktor OSA BiH, ima određenu snagu za ‘odbranu’ argumentacije da Sebija Izetbegović bude kandidat za člana predsjednika BiH, u frakcijskom sukobu sa kandidaturom Zvizdića za istu poziciju“. Jedini “dokaz” za bilo koji od ovih navoda je fotografija odluke o smjeni Damira Veje.

Portal dalje piše o “lobiju” SDA u vrhu bosanskohercegovačkog pravosuđa, navodeći poimenično Meddžidu Kreso, Gorana Salihovića, Božu Mihajlovića i Dubravka Čamparu, koje optužuje, također bez ponuđenih dokaza, za mnogo „montaža, što pravosnažno okončanih, što onih koji su u toku“ (“Meddžida Kreso, Salihović, Mihajlović i Dubravko Čampara: KRIMINALCI U ČASNIM TOGAMA BILI SU BRUTALNI, SILNI, NEMILOSRDNI I KRVOŽEDNI PREMA SVIMA KOJI SU ODREĐENI ZA ‘ODSTREL’?!”, 25.08.2017.). Bivši glavni tužitelj Tužiteljstva BiH optužuje se dalje da je zloupotijebio sredstva namijenjena radu Tužiteljstva „Ogroman novac se vrtio oko ovih ljudi, a najveći skandal desio se sa novcem koji tadašnji šef Delegacije Evropske komisije u BiH Peter Sorensen donirao Tužilaštvu BiH za plaćanje informanata o masovnim grobnicama, koje je Salihović do zadnjeg eura spiskao u kupovinu novog VW Touareg-a.“. Uz ove članke, Informativa, bez navođenja izvora, u cjelosti ili djelimično prenosi i članke iz drugih medija, koji su usmjereni protiv SDA, ili u odbranu politike i stavova SBB-a ( „BAKIRE OPROSTI! Čivić: SDA se pretvorila u privatnu organizaciju i ja vise nisam njen član“, 12.09.2017., „ZAOKRET Nakon što je SBB uputio zaključak i korigirao deklaraciju: SDA-ov salto mortale preko Pelješkog mosta“, 10. septembar 2017.).

Kao i u slučaju prethodnog portala, pokušali smo provjeriti neke od iznesenih optužbi sa Tužilaštvom BiH, na što smo također dobili odgovor “bez komentara”. U identičnom maniru kao i “Novi Vjetar”, informativa također objavljuje navodne “istraživačke” članke, koji djeluju kao da otkrivaju koruptivne radnje, ali za njih ne nude nikakve dokaze. Također, kao što se sadržaji “Novog Vjetra” mogu pronaći na Faktoru i SAFF-u, tako se i sadržaji “Informative” mogu naći na portalima “Dnevnog Avaza” i “UrbanInfo”, s tom razlikom da su ovdje navedeni izvori u slučaju prenošenja.

 

Nijedan od članaka koji su navedeni u ovom pregledu ne ispunjava niti jedan temeljni uslov da se smatra novinarskim tekstom, jer u najvećoj mjeri predstavljaju blatantno kršenje svih postulata novinarske profesije, odnosno novinarske etike. Nažalost, dva portala koji su ovdje korišteni nisu jedini koji funkcioniraju kao bojno polje u političkim obračunima stranaka u Bosni i Hercegovini. Istinomjer će, stoga, u narednom periodu početi sa sistematskim praćenjem online medija u BiH i provjerom činjenica koje isti objavljuju.

(istinomjer.ba)