Analiza aktivnosti Parlamenta FBiH u mandatu 2018 – 2022: Više od 150 prijedloga i nacrta usvojeno u oba doma
Platforma Javna rasprava donosi statističku analizu aktivnosti domova Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) u mandatnom periodu 2018 – 2022, koji je obilježen razmatranjem različitih ekonomskih, administrativnih, zdravstvenih i zakona iz oblasti socijalne politike i pravosuđa. U periodu od četiri godine ukupno 111 zakona stupilo je na snagu radom oba doma Parlamenta.
Fotografija: Fena (D.P.)
Aktuelni sastav Parlamenta FBiH, kao odgovor na različite negativne socioekonomske faktore, poput pandemije Covid-19 i ruske agresije na Ukrajinu, u mandatnom periodu 2018 – 2022. bio je uvjetovan da donese niz propisa kojima se nastojao stvoriti i održati red u novonastalim vanrednim situacijama. Tako su se na dnevnim redovima sjednica oba doma Parlamenta FBiH našli prijedlozi zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, prijedlozi o rokovima i postupanju u sudskim postupcima za vrijeme stanja nesreće te razni prijedlozi energetskih zakona i zakona o materijalnoj podršci.
S druge strane, postupanje izvršne vlasti BiH tokom pandemije Covid-19 uzrokovalo je da se na dnevni red 13. redovne sjednice Predstavničkog doma uvrsti i Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi FBiH. Predlagači su naveli da prijedlog podnose zbog odgovornosti Vlade FBiH u svim aferama koje su potresle javnost u periodu pandemije, a naročito onim koje su se ticale nabavke medicinske opreme preko Federalne uprave civilne zaštite. Ovaj prijedlog potpisalo je više od 20 poslanika/ca Naše stranke, SDP-a, NiP-a, PDA, A-SDA (sada NES) i Nezavisnog bloka, međutim, on ipak nije usvojen.
Efikasnost Parlamenta FBiH
Predstavnički dom Parlamenta FBiH u protekle četiri godine održao je 35 redovnih, 15 vanrednih i četiri tematske sjednice. Održavanje 16. vanredne sjednice zakazano je za 5. oktobar 2022. godine, a njen sadržaj neće biti obuhvaćen ovim izvještajem.
Dom naroda, s druge strane, održao je 20 redovnih i 12 vanrednih sjednica, a nije održao nijednu tematsku sjednicu.
Na dnevnim redovima sjednica Predstavničkog doma našlo se 215 prijedloga i nacrta zakona, od kojih je usvojeno/prihvaćeno čak 209. Pet prijedloga/nacrta je odbijeno ili povučeno s dnevnog reda, dok je jedan prijedlog ostao u proceduri.
Od 209 usvojenih prijedloga i nacrta u Predstavničkog domu, 186 našlo se i na dnevnim redovima sjednica Doma naroda. Usvojeno/prihvaćeno je 167, 18 je odbijeno, a jedan je ostao u proceduri.
Najviše prijedloga i nacrta zakona predložila je upravo Vlada FBiH, dok su se među zastupnicima u Predstavničkom domu po broju predloženih nacrta i prijedloga zakona najviše istakli Irfan Čengić (SDP), Salko Zildžić (SDA) i Zijat Mušić (SDA). U Domu naroda najaktivniji predlagači bili su delegati Jasmin Duvnjak (SDA) i Ivo Tadić (HDZ BiH).
Radom ovog sastava Parlamenta FBiH čak 13 jedinica lokalne samouprave steklo je status grada. Tako su oba doma Parlamenta FBiH usvojili zakone o gradovima Čapljina, Ljubuški, Gradačac, Visoko, Živinice, Gračanica, Srebrenik, Bosanska Krupa, Orašje, Lukavac, Konjic, Stolac i Zavidovići. Pored toga, Parlament FBiH najčešće se bavio poreznim, privrednim i energetskim zakonima te zakonima o zaštiti okoliša, pravima branilaca i zaštiti maloljetnika.
Statistika platforme Javna rasprava
Na platformi Javna rasprava građani/ke su postavili/e 1.327 pitanja zastupnicima/ama Predstavničkog doma FBiH, od kojih su odgovor dobili/e na samo 316. Najaktivniji u komunikaciji s građanima/kama bio je zastupnik Irfan Čengić (SDP), koji je odgovorio na najveći broj postavljenih pitanja, tačnije na 61. Na sva postavljena pitanja odgovorili su i zastupnici Elvir Karajbić (SDP) i Adnan Efendić (SDA) te zastupnice Adisa Kokić-Hinović (SDA) i Lana Prlić (SDP). Čak 77 zastupnika/ca nije odgovorilo ni na jedno postavljeno pitanje.
Delegatima i delegatkinjama Doma naroda FBiH postavljena su 293 pitanja, dok je odgovoreno samo na 28. Od njih 58, samo šest delegata/kinja posvetilo je svoje vrijeme odgovarajući građanima/kama, dok je najaktivniji delegat bio Aner Žuljević (SDP), sa sedam odgovorenih pitanja. Na sva postavljena pitanja odgovorili su i delegat Vibor Handžić (NS) i delegatkinja Sandra Imširović (DF).
Građani i građanke postavili su najviše pitanja u vezi s Nacrtom zakona o doživotnoj mjesečnoj naknadi zaslužnim sportistima u FBiH(predlagači: Suad Kaknjo i Adisa Kokić-Hinović), čak 479. Najčešće postavljeno pitanje bilo je da li se parlamentarci/ke slažu da je potrebno izjednačiti koeficijente za osvojenu medalju na Paraolimpijskim igrama s osvojenom medaljom na Olimpijskim igrama i tako otkloniti diskriminaciju osoba s invaliditetom. Na ovo pitanje odgovorilo je 20 parlamentaraca/ki.
Najviše pažnje javnosti po broju glasova “za” ili “protiv” privukli su Nacrt zakona o posebnom registru lica pravosnažno osuđenih za krivična djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i maloljetnicima FBiH i Nacrt zakona o otpisu poreznih dugovanja fizičkih lica-rezidenata FBiH koja su ostvarila prihode iz inostranstva. Za Nacrt zakona o posebnom registru lica pravosnažno osuđenih za krivična djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i maloljetnicima FBiH, predlagačice Lane Prlić, glasalo je 1.827 osoba, a protiv 72 osobe. Za Nacrt zakona o otpisu poreznih dugovanja fizičkih lica-rezidenata FBiH koja su ostvarila prihode iz inostranstva, čiji je predlagač Irfan Čengić, glasalo je 949 osoba. Oba nacrta prihvaćena su u Predstavničkom domu, dok je Nacrt zakona o posebnom registru lica pravosnažno osuđenih za krivična djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i maloljetnicima FBiH prihvaćen i u Domu naroda.
U ovom mandatnom periodu platforma Javna rasprava analizirala je 104 zakona o kojima se raspravljalo u domovima Parlamenta FBiH. Zbog velikog interesa javnosti, istraživači/ce platforme Javna rasprava su kroz analize posebnu pažnju posvetili/e sljedećim temama: Nacrtu etičkog kodeksa FBiH, inicijativi zastupnika Irfana Čengića za donošenje izmjena i dopuna zakona koji regulišu održavanje javnog reda i mira u FBiH, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o notarima, Prijedlogu zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje.
Nacrt etičkog kodeksa usvojen je na 27. redovnoj sjednici Predstavničkog doma, a trebao je donijeti određena poboljšanja s obzirom na to da je prethodno važeći kodeks usvojen 2008. godine. Kao takav je imao mnoge manjkavosti, jer nije bio dovoljno dorečen ni preciziran. Na 33. redovnoj sjednici Predstavničkog doma FBiH usvojen je Etički kodeks za čiji je prijedlog glasalo 55 zastupnika/ca. Između ostalog, donio je novinu da u slučaju tri uzastopna nenajavljena i/ili neopravdana izostanka sa sjednice Doma ili radnog tijela, ili napuštanja sjednice prije završetka, zastupniku/ci neće biti isplaćeno 99 posto od pripadajućeg paušala narednih šest mjeseci, počevši od mjeseca u kojem je zabilježeno treće uzastopno izostajanje.
Irfan Čengić, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, dostavio je 6.9.2021. godine Predstavničkom domu i vladama kantona u FBiH inicijativu za donošenje izmjena i dopuna zakona koji regulišu održavanje javnog reda i mira u FBiH. Kako je predlagač naveo, cilj podnošenja inicijative bio je proglašavanje internet-platformi u ovom bh. entitetu javnim mjestom, što bi omogućilo sankcionisanje nasilja na internetu. Jedan dio građana i građanki smatrao je da će ova inicijativa pomoći u rješavanju problema cyberbullyinga, dok su drugi smatrali da proglašavanje interneta javnim mjestom nije rješenje za govor mržnje i nasilje na internet-platformama te da će ugroziti slobodu izražavanja. Kao rezultat ove inicijative Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH je na 30. redovnoj sjednici usvojio Specijalni izvještaj o govoru mržnje Institucija ombudsmana BiH, a s ciljem preventivnog djelovanja u ovoj oblasti i osuđivanja svih vrsta govora mržnje.
S dnevnog reda 22. redovne sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH povučen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o notarima FBiH. Javna rasprava je među prvima analizirala tekst ovog prijedloga i s obzirom na određene nelogičnosti i sumnje u njegovu ustavnost, konsultovala eksperte i ekspertice iz ove oblasti, tražeći da napišu stručna mišljenja o predloženom tekstu. Nakon toga su se u javnosti oglasili i advokati, ukazavši na iste nelogičnosti, te ovaj prijedlog više nije upućen u parlamentarnu proceduru.
Što se tiče Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio ga je na 10. vanrednoj sjednici, u martu 2022. godine. S obzirom na to da je zakon usvojen s nekoliko amandmana, morao je biti upućen na usaglašavanje u Predstavnički dom, jer prema proceduri, kako bi zakon stupio na snagu, mora biti usvojen u identičnom tekstu u oba parlamentarna doma. Predstavnički dom usvojio je amandmane Doma naroda na 32. redovnoj sjednici, pa je zakon usvojen u istovjetnom tekstu. Zakonom se zabranjuje konzumiranje cigareta i duhanskih proizvoda u zatvorenim javnim objektima, javnom prevozu i u privatnim automobilima u kojima se nalaze djeca.
Glasajte informisano
Rezultat četverogodišnjeg rada zastupnika/ca i delegata/kinja jeste 111 zakona koji su stupili na snagu i 56 prihvaćenih nacrta u oba doma. Može se zaključiti da je rad Parlamenta FBiH u mandatnom periodu 2018 – 2022. obilježilo nekoliko vanrednih okolnosti ali da je Parlament ipak usvojio više od dvije stotine novih akata. Time se svrstao u red aktivnijih zakonodavnih tijela u našoj zemlji.
Da li su parlamentarci/ke u ovom mandatu opravdali/e povjerenje glasača/ica, s obzirom na njihove parlamentarne aktivnosti i odnos prema građanima/kama, ostaje upitno do rezultata Općih izbora 2022. godine.
Prije izlaska na izbore pogledajte relevantne analize koje je za vas pripremila platforma Javna rasprava. Pored analize aktivnosti Parlamenta Federacije BiH, Javna rasprava je analizirala i aktivnosti Narodne skupštine RS i Parlamentarne skupštine BiH u ovom mandatnom periodu te je pisala i analizu o aktuelnim kandidatima/kinjama koji/e su se ponovo našli/e na kandidatskim listama za Opće izbore 2022. godine. Posjetite i web aplikaciju Glasometar, koja vam omogućava da uporedite svoje stavove sa stavovima političkih partija koje će učestvovati na Općim izborima 2022. godine.
Piše: Lamija Haračić