Analiza Koncepta ekonomskog razvoja BiH: Nejasno kako će SDA zaposliti 100.000 građana

13 Februara, 2015

Predizborni skupovi slika2 Sredinom decembra prošle godine SDA je održala tematsku sjednicu Predsjedništva stranke na kojoj je razgovarano o “Programu mjera za privredni rast i zapošljavanje”. Generalni sekretar ove stranke, Amir Zukić tada je najavio skoro predstavljanje programa ove stranke u četiri konkretna sektora:

”U skladu s predizbornim obećanjima već sada, prije uspostavljanja vlasti, krenuli smo parcijalno i po segmentima – namjenska, tekstilna, prehrambena i poljoprivredna industrija – da pravimo programe kako bismo ih iza Nove godine počeli realizirati”, rekao je Zukić.

Ovaj program, koji je 9. januara prezentovao Fadil Novalić, predsjednik Odbora za privredu i finansije Savjeta SDA i predloženi mandatar za sastav Vlade FBiH, podržan je od strane Glavnog odbora SDA.

Istinomjer je došao u posjed ovog dokumenta koji sa svojih 30-ak stranica predstavlja spisak ciljeva i mjera koje se odnose na različite oblasti, od javne potrošnje do socijalne politike. Iako su u njemu predstavljeni ciljevi po određenim segmentima koje je spominjao i Amir Zukić, četiri sektorska programa koja je Zukić najavio su predstavljena veoma šturo i čine tek mali dio ovog dokumenta. Zanimljivo je da je SDA i u svom izbornom programu obećala kako će pripremiti i predložiti strategije kojima će se definirati razvoj drvne, metaloprerađivačke, tekstilne i namjenske industrije te građevinarstva, što se donekle podudara sa Zukićevom najavom.

“Koncept ekonomskog razvoja 2014-2018” sadrži sedam strateških ciljeva: Smanjenje i nadzor javne potrošnje; Smanjenje opterećenosti na rad; Reforme tržišta rada; Poboljšanje poslovnog okruženja; Aktiviranje resursa; Privreda i potpore privrednim aktivnostima; Borba protiv korupcije i Socijalna oblast.

Ovi ciljevi prikazani su tabelarno gdje su podijeljeni na “operativni program”, “aktivnosti i tumačenja”, te “uticajne pokazatelje”, dok su rubrike koje bi trebale definisati nadležno ministarstvo, zakonske propise koji reguliraju datu oblast, kao i vremenske rokove za provođenje mjera, ostale prazne. Tako ni za jednu od predstavljenih mjera nije definirano ko će i u kom roku donijeti potrebne propise za ostvarivanje postavljenih ciljeva.

U pogledu sektora za koje je Zukić najavio posebne programe (poljoprivreda, namjenska, prehrambena i tekstilna industrija), u segmentu koji se odnosi na namjensku industriju, navedene su četiri aktivnosti:

Restrukturiranje fabrika koje iskazuju gubitke
Uvođenje privatnog kapitala kroz javno-privatno partnerstvo
Uvođenje civilnih programa u namjensku proizvodnju
Razvoj dobavljačkog lanca u BiH

Iako su definirane kao aktivnosti, ove smjernice zapravo predstavljaju ciljeve bez preciziranih mjera koje će dovesti do njihovog ispunjenja, te se teško mogu smatrati “parcijalnim programom” u segmentu namjenske industrije kakav je najavio Zukić.

U oblasti industrije tekstila, kože i obuće navedena je tek jedna aktivnost, za čije su ispunjenje postavljeni prilično neprecizni indikatori “Broj zaposlenih/nezaposlenih” i “Rast GDP-a”:

Postojeće obaveze od 125 KM na uposlenike sa minimalnom platom podići na 150 KM, ali obuhvatiti sve radnike koji rade na tzv. ciklusnom vremenu.

U oblasti poljoprivrede, Koncept ekonomskog razvoja navodi sedam strateških ciljeva, bez preciziranih aktivnosti na njihovom provođenju:

Država kao nosilac razvoja poljoprivrede
Sektori od strateškog značaja
Voće, stočarstvo, povrtlarstvo…
Kvantitativno i kvalitativno povećanje poljoprivredne proizvodnje
Jačanje kapaciteta rasadničke proizvodnje
Afirmiranje razvoja ruralnog na prirodnom i tradicionalnom
Jačanje kapaciteta skladišnih i prerađivačkih centara

Dalje se u ovoj oblasti kao planirane aktivnosti navode:

Konzistentna registracija poljoprivrednih proizvođača
Formiranje agrofonda/ agrobanke ravnomjerno disperziranog na cijelom prostoru (samo prema registrovanim proizvođačima)
Oporezivanje neobrađenoga zemljišta i usmjeravanje sredstava u agrofond

Poticaj plasmana domaćih poljoprivrednih proizvoda kroz:

Robne rezerve
Program kupujmo domaće
Kupovina za državne i javne institucije
Isplata socijalnih davanja jednim dijelom u vaučeru za kupovinu domaćih proizvoda

“Poticaj plasmana domaćih poljoprivrednih proizvoda” i “Jačanje kapaciteta skladišnih i prerađivačkih centara” ujedno su i jedine aktivnosti koje se mogu povezati sa prehrambenom industrijom.

Sveukupno, ne može se reći da je ovaj Program ponudio konkretne i razrađene programe u ova četiri sektora, kako je to obećano nakon decembarske sjednice Predsjedništva SDA. Pored toga, brojni su primjeri u kojima su određeni ciljevi predstavljeni kao “aktivnosti”, ali izostaju konkretne mjere za njihovo provođenje. U dijelu dokumenta koji se bavi strateškim ciljem “Poboljšanje poslovnog okruženja” u operativnom programu “Suzbijanje sive ekonomije” se, recimo, kao aktivnosti navode jačanje kontrolnih funkcija, pojednostavljenje zakonskih procedura (“Giljotina propisa”) i program naplate neplaćenih poreza i doprinosa. U ovom segmentu ostalo je nejasno koji zakoni i na koji način će biti pojednostavljeni, te kako će biti poboljšana naplata poreza i doprinosa. Uz to, kao ni u ostalim strateškim ciljevina, nije naveden period u kom će se to desiti.

Još jedan primjer nedorečenosti i nekonkretnosti ovog dokumenta može se vidjeti i u dijelu koji se bavi strateškim ciljem “Aktiviranje resursa” koji govori o privatizaciji državnih kapaciteta. Kao aktivnost za implementaciju ovog cilja navodi se samo da treba “Ubrzati privatizaciju državnih preduzeća i nefunkcionalne imovine po kriteriju buduće efikasnosti naspram cijene.” No, niti se u dokumentu navodi koja su to preduzeća i nefunkcionalna imovina, niti koji su rokovi njihove privatizacije, što znaći da će prije provođenja ove aktivnosti biti potrebno provesti niz koraka od definisanja ovih preduzeća i imovine, do raspisivanja tendera za njihovu prodaju.

Iako sadrži i konkretne mjere, te zakonske propise koje treba mijenjati ili usvojiti, dokument obiluje nekonkretnim smjernicama poput gore navedenih. “Koncept ekonomskog razvoja 2014-2018” donekle nalikuje na akcioni plan za provođenje izbornog programa SDA, ali ima i primjera ponovljenih smjernica iz ovog programa, bez ikakve dodatne razrade obećanja koja je SDA već predstavila uoči Opštih izbora 2014.

Tako su, recimo, u pogledu razvoja malih i srednjih preduzeća samo prepisana obećanja SDA koja predviđaju:

Formiranje agencije za razvoj MSP-a na nivou BiH i FBiH;
Program povećanja konkurentnosti mikro, malih i srednjih preduzeća (usvajanje međunarodnih standarda i certifikata u skladu sa smjernicama EU);
Formiranje fonda za razvoj mikro, malih i srednjih preduzeća (zbog privlačenja i usmjeravanja sredstava IPA i sl. fondova);

Ove odrednice iz izbornog programa SDA pojavljuju se i u “Konceptu ekonomskog razvoja 2014-2018” i to čak u manje razrađenom obliku nego u izbornom programu:

Formiranje agencije za razvoj MSP
Program povećanja konkurentnosti MSP u skladu sa smjernicama EU
Formiranje fonda MSP kompatibilnog sa IPA fondovima

Sa druge strane, u određenim segmentima izborni program SDA je čak bio obuhvatiniji i precizniji od “Koncepta ekonomskog razvoja 2014-2018”, kao recimo u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije, gdje se u izbornom programu navodi čak 36 mjera, uključujući i konkretne zakonske akte, koji su izostali u Konceptu ekonomskog razvoja.

Kako sada izgleda ovaj dokument, veoma je jasno da početak njegove implementacije od početka ove godine, kako je najavio Amir Zukić, neće biti moguć s obzirom da je on u suštini nedovršen, te će biti potreban dodatni rad na definisanju konkretnih koraka za postizanje ciljeva.

Da zaključimo – SDA jeste predstavila program mjera za privredni rast i zapošljavanje, ali je obećanje Amira Zukića ispunjeno tek malim dijelom, budući da od najavljenih sektorskih programa u ovom dokumentu nije mnogo ostalo. Pored toga, program je ostao nedovršen u pogledu definiranja indikatora poput nadležnih institucija, vremenskih rokova i definiranja odgovarajuće legislative za njegovu provedbu. U kontekstu predizbornih obećanja SDA, posebno je zanimljivo da ovaj program, iako navodi povećanje broja zaposlenih kao indikator za provedbu određenih aktivnosti, ne daje nikakvu iole konkretnu procjenu broja novih zaposlenih po sektorima i segmentima, dok je Bakir Izetbegović u svojim predizbornim istupima obećao da će ova stranka, ukoliko osvoji izbore, omogućiti otvaranje 100.000 radnih mjesta.

(Istinomjer.ba)