Idi na sadržaj

Analiza Programa reformi BiH za 2021: Kontinuitet i kompatibilnost sa EU integracijama

Denis Čarkadžić

Radom nadležnih institucija na sadržaju i usvajanju Programa reformi BiH za 2021. uspostavlja se kontinuitet ispunjavanja obaveza koje je BiH preuzela u okviru Akcionog plana za članstvo (MAP) u NATO. Pored toga, važno je naglasiti da je, nakon uvida u sadržaj ovog dokumenta, jasno da su reforme koje se njegovom implementacijom provode u najvećoj mjeri kompatibilne sa reformama koje su predviđene u okviru evropskih integracija BiH, a koje su navedene i u Mišljenju o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji i pratećem Analitičkom izvještaju koji je priložen uz Mišljenje.

Podsjećamo, tom prilikom je navedeno da će za ispunjavanje obaveza iz MAP-a u najvećoj mjeri biti zaduženo Vijeće ministara BiH u cjelini, a posebno Ministarstvo odbrane BiH i Oružane snage BiH, ali i kompletna država.

Godinu nakon usvajanja Programa reformi BiH za 2020. godinu, ministar odbrane BiH Sifet Podžić izjavio je da je, i pored specifičnih uvjeta funkcionisanja uzrokovanih pandemijom Covid-19 i limitiranog budžeta, više od 70% obaveza iz Programa reformi BiH za 2020. godinu ispunjeno, te je krajem februara ove godine Vijeće ministara BiH usvojilo dokument „Realizacija Programa reformi Bosne i Hercegovine 2019 – 2020“, zaduživši Ministarstvo vanjskih poslova da cjelovit dokument dostavi Predsjedništvu BiH i da ovaj dokument proslijedi u sjedište NATO-a u Briselu.

Sa sadržajem Programa reformi BiH za 2020. godinu građani Bosne i Hercegovine nisu imali priliku da se zvanično upoznaju, ali to nije bio slučaj sa Prijedlogom Programa reformi BiH za 2021, koji je, u skladu sa ranijom najavom predsjedavajućeg Komisije za saradnju sa NATO-om i zamjenika ministrice vanjskih poslova BiH Josipa Brkića, putem platforme eKonsultacije 4. 5. 2021. godine zvanično predstavljen javnosti u Bosni i Hercegovini.

U uvodu Programa reformi BiH za 2021., pored ostalog, podsjeća se da je u decembru 2018. godine Sjevernoatlantsko vijeće dalo do znanja da je spremno prihvatiti Godišnji državni program od Bosne i Hercegovine, te da je BiH predana poboljšanju odnosa sa NATO-om bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu. U dokumentu je i podvučeno da su sve aktivnosti u skladu sa prijašnjim odlukama Predsjedništva, Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH, u skladu sa ustavnim nadležnostima Predsjedništva BiH, a sam dokument podijeljen je u pet poglavlja: politička i ekonomska pitanja, odbrambena i vojna pitanja, pitanja resursa, sigurnosna pitanja i pravna pitanja, dok se konkretni reformski ciljevi i zadaci i upute kako ih ispuniti nalaze u tabelama u njegovom drugom dijelu.

U okviru političkih i ekonomskih pitanja, a u kontekstu odnosa sa NATO-om, između ostalog se navodi da je pristupanjem NATO programu Partnerstvo za mir (PfP) BiH pokazala svoju predanost za postizanje pune interoperabilnosti sa zemljama članicama NATO-a čim prije i u svim segmentima u skladu sa strategijom vanjske politike Bosne i Hercegovine, gdje, u cilju postizanja traženog nivoa interoperabilnosti, BiH koristi mehanizme dostupne preko NATO PARP i IPP programa.

Posebna pažnja, navodi se još, u narednom periodu posvetit će se malom i lakom naoružanju, a naročito ilegalnom posjedovanju oružja i njegovoj zloupotrebi, gdje će BiH preduzeti niz mjera na rješavanju ovog problema, uključujući projekte za prikupljanje i uništavanje malog i lakog naoružanja, kao i podizanja svijesti javnosti o njegovim negativnim učincima.

Ove mjere će također uključivati i izradu zakona i jačanje infrastrukture u borbi protiv nelegalne trgovine malim i lakim naoružanjem. Ovaj će se problem rješavati i na regionalnom nivou.

Program reformi BiH za 2021.

Po pitanju ljudskih prava i zaštite manjina, u narednom periodu cilj će biti bolja implementacija rodne ravnopravnosti, uključujući aktivnosti u okviru Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325, kako bi se postigla veća zastupljenost žena u svim sferama države i društva, posebno u parlamentima, izvršnoj vlasti, pravosuđu i administraciji, fondovima i javnim preduzećima.

Uz to, potrebno je garantovati nezavisnost medija i slobodu govora odgovarajućim zakonima i propisima i veći pristup javnosti informacijama, osim zaštićenim ili tajnim ili informacijama zaštićenim u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka.

Program reformi BiH za 2021.

U sektoru pravde, koji dokument također tretira, jedna od pet strateških oblasti jeste pravosudni sistem, a cilj Strategije je dalje jačanje i očuvanje nezavisnosti, odgovornosti, djelotvornosti, profesionalizma i usklađenosti pravosudnog sistema koji će osigurati vladavinu prava. Dugoročni prioriteti u ovoj oblasti su jačanje i očuvanje nezavisnosti, odgovornosti, djelotvornosti, profesionalizma i usklađenosti pravosudnog sistema koji će osigurati vladavinu prava, a ova strateška oblast podijeljenja je na četiri podoblasti, i to: nezavisnost sudstva i usklađivanje zakona i sudske prakse u BiH, djelotvornost i efikasnost pravosudnih institucija u BiH, odgovornost i profesionalizam pravosudnih zvaničnika u BiH te transparentnost rada pravosudnih institucija u BiH.

Program reformi BiH 2021. podsjeća i da korupcija ostaje problem u BiH i utiče na svaki aspekt javnog života te naglašava da se BiH želi suočiti s tim, u skladu sa ustavnim i pravnim okvirom, primjenom usvojenih strategija i akcijskih planova. Predviđa se da će aktivnosti biti potrebne na svim nivoima vlasti. Rješavanje ovog problema je ključni korak u provođenju vladavine prava u cijeloj BiH.

BiH će ojačati svoje sposobnosti i zadržati napore u borbi protiv svih vrsta organizovanog kriminala, što je prioritet u kontekstu očuvanja sigurnosti i stabilnosti za građane BiH. Posebna će se pažnja posvetiti usvajanju Strategije za borbu protiv organizovanog kriminala i drugih strateških dokumenata koji se bave različitim vrstama organizovanog kriminala, kao što su Procjena rizika za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i Akcioni plan za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma u BiH (2018-2022). BiH će nastaviti jačati saradnju na regionalnom i međunarodnom nivou i sačinjavati sporazume o saradnji s drugim zemljama na području borbe protiv organizovanog kriminala. Nastavit će se analiza domaćeg zakonodavstva i njegovo usklađivanje s međunarodnim instrumentima i standardima vezanim za borbu protiv organizovanog kriminala.

Program reformi BiH za 2021.

U kontekstu borbe protiv terorizma, sprečavanje terorizma nastavit će kroz razne aktivnosti u različitim oblastima, “uključujući jačanje saradnje između tužiteljstava, agencija za sprovođenje zakona i obavještajnih službi, jačanje kontrole i sprečavanja ulaska i boravka stranaca koji mogu predstavljati opasnost po sigurnost, posebno onih osumnjičenih za veze sa terorističkim organizacijama, temeljitije analize situacije u kontekstu nove migrantske krize i preventivne radnje, razvoj privatno-javnih partnerstava u borbi protiv terorizma, sa posebnim fokusom na sprečavanje finansiranja terorističkih aktivnosti, itd.”

Dokument također jasno prepoznaje važnost civilnog društva i njegov doprinos demokratskim procesima te naglašava bitnost nastavka saradnje sa zainteresovanim nevladinim organizacijama.

U okviru dijela koji govori o javnoj diplomatiji, svjesna velike važnosti podrške javnosti procesima evropskih i evroatlantskih procesa, tj. poboljšanja javne svijesti u ovom pogledu, BiH je izradila NATO Komunikacijsku strategiju za javnu podršku kontinuiranom partnerstvu sa NATO-om.

Stoga je BiH izradila NATO Komunikacijsku strategiju za javnu podršku kontinuiranom partnerstvu sa NATO-om. Na osnovu ove strategije, napravljen je akcioni plan koji će se fokusirati na kontakte sa javnošću putem seminara, radionica i konferencija za ciljne grupe (lokalne vlasti, univerziteti, nevladin sektor) i programa kontakta sa javnošću čiji će cilj biti upoznati javnost u BiH o važnosti partnerstva sa NATO-om.

Program reformi BiH za 2021.

U, kako je rečeno, skladu sa ustavnim nadležnostima i pravnim propisima u oblasti zaštite okoliša, BiH će implementirati strateške planove, uključujući strategiju ulaganja, i povećati ulaganja u infrastrukturu za zaštitu okoliša sa posebnim naglaskom na prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda, snabdijevanje pitkom vodom i upravljanje čvrstim otpadom.

Posebna pažnja posvetit će se klimatskim promjenama i njenim mogućim negativnim posljedicama, a BiH će nastaviti razvijati aktivnosti u okviru Inicijative za okoliš i sigurnost (ENVSEC) radi sveobuhvatnog pristupa okolišnim prioritetima sa šest ENVSEC partnerskih zemalja, NATO-om, OSCE-om, UNECE-om, UNDP-om i Regionalnim centrom za okoliš za centralnu i istočnu Evropu (REC).

U okviru demokratske kontrole i nadzora nad obavještajno-sigurnosnim sistemom, jedna od obaveza koju BiH mora ispuniti je uspostava efikasne civilne (demokratske) kontrole nad obavještajnim i sigurnosnim sektorom.

Podsjeća se s tim u vezi da su svi sazivi Zajednička komisija za nadzor nad radom OSA-e (ZK OSA) upućivali u parlamentarnu proceduru različite prijedloge koji se odnose na izmjene i dopune Zakona o OSA BiH i Zakona o zaštiti tajnih podataka, kao i prijedlog potpuno novog Zakona o parlamentarnom nadzoru u BiH, za koji nije dovršena propisana parlamentarna procedura za usvajanje. Uz navedeno, preporučene su izmjene i dopune Zakona o odbrani, Zakona o javnim nabavkama, Zakona o reviziji i Zakona o zaštiti ličnih podataka i drugih zakona, ali nisu usvojene.

Zajednička komisija za odbranu i sigurnost vrši kontinuirani monitoring saradnje odbrambenih i sigurnosnih institucija BiH sa UN-om, OSCE-om, NATO-om i EU, navodi se paragrafu o demokratskoj kontroli i nadzoru nad Oružanim snagama BiH, u okviru kojih, osim redovnih polugodišnjih i godišnjih informacija koje se razmatraju na sjednicama Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost, institucije BiH informišu Zajedničku komisiju za odbranu i sigurnost o stanju implementacije svih velikih projekata i programa sa gore navedenim međunarodnim institucijama. U ovom dijelu, konstantno je i poboljšanje saradnje, ozbiljniji pristup implementaciji definisanih ciljeva i napredak u međuresornim aktivnostima institucija BiH u pogledu postizanja zacrtanih ciljeva.

U prioritetima u okviru planiranih aktivnosti ekonomskog razvoja izdvojeno je održavanje makroekonomske stabilnosti s nastojanjima usmjerenim ka poboljšanju vanjske trgovine, jačanju uloge BiH u strukturama trgovinskih integracija, smanjenju javnih troškova i zadržavanju stabilnosti i razvoju finansijskih tržišta.

Razvijat će se i konkurentnost, posebno produktivnosti kompanija i poslovnog okruženja. Nastavit će se nastojanja da se dostigne viša stopa zaposlenosti kroz razvoj malih i srednjih preduzeća, te poboljšavanje funkcionisanja tržišta rada. Prioritet će biti i održivi razvoj, poboljšanje kapaciteta poljoprivrednog i ruralnog razvoja, poboljšanje konkurentnosti u proizvodnji, poboljšanje mobilnosti roba i rada i razvoj drugih ključnih kriterija.

Program reformi BiH za 2021.

U drugom dijelu, odbrambena i vojna politika, a u okviru odbrambene reforme, naglašava se da su elementi, osnovni principi i ciljevi sigurnosne politike BiH zasnovani na Sigurnosnoj politici BiH iz 2006. godine i ostaju nepromijenjeni, te se podsjeća da su aktivno učešće u regionalnim, evropskim i evroatlantskim procesima, posebno u EU i NATO, vanjskopolitički i sigurnosni ciljevi BiH definisani u Sigurnosnoj politici i Općim smjernicama i prioritetima za implementaciju vanjske politike BiH. Izrada i usvajanje Pregleda odbrane i Plana razvoja i modernizacije OSBiH, kao njegovog sastavnog dijela, u novembru 2016. godine stvorili su potrebne preduslove za nastavak odbrambenih reformi usmjerenih ka razvoju priuštivih, fleksibilnih i modernih Oružanih snaga koje će ispunjavati sigurnosne potrebe zemlje i biti održive u okviru raspoloživih resursa, a kontinuitet procesa pregleda odbrane i nastavak reformi osiguran je kroz provođenje Plana implementacije Pregleda odbrane i Akcionog plana za implementaciju Plana razvoja i modernizacije OSBiH. Kada se ispune potrebni uslovi, kaže se u Programu reformi 2021, počet će implementacija Pregleda odbrane iz 2016. godine.

U cilju podizanja vojne interoperabilnosti na još viši nivo, a kako bi se poboljšala i unaprijedila saradnja sa NATO i PfP zemljama i omogućio veći doprinos misijama u inostranstvu, BiH će se nastaviti fokusirati na poboljšanje interoperabilnosti u svim vojnim i odbrambenim aspektima, uključujući i NATO program Koncept operativnih sposobnosti, ocjenjivanja i povratnih informacija (OCC E&F) za pripremu, ocjenjivanje i certificiranje vojnih jedinica za NATO vođene operacije; standardizaciju i kodifikaciju; operativni koncept korištenja OSBiH; logistički koncept, koncept komande i kontrole; i aktivno učešće u vježbama.

Ministarstvo odbrane BiH planira nastaviti sa aktivnostima osmišljenim da intenziviraju profesionalno usavršavanje i obuku pripadnika MO BiH i OS BiH kako bi se povećao nivo interoperabilnosti u oblasti usavršavanja i obuke. MO BiH će definisati zahtjeve za potrebnom obukom koja će imati međunarodne sponzore kako bi se obezbijedilo racionalno korištenje raspoloživih resursa. Zahtjevi za obukom definisat će ciljeve, vrste, oblike, mogućnosti, učesnike i instruktore, prioritete profesionalnog usavršavanja, finansijske resurse za implementaciju, nadoknade i vrijeme koje je potrebno provesti u službi nakon profesionalnog usavršavanja. Namjera je da se Bataljonska grupa lake pješadije stavi na raspolaganje za NATO operacije do 2023. godine. Kako bi se poboljšala interoperabilnost, MO planira povećati mogućnost pristupa programima učenja stranih jezika, kroz dodatnu obuku instruktora i program učenja engleskog jezika za rukovodioce putem IMET programa kako bi se poboljšale kvalifikacije personala.

Program reformi BiH za 2021.

Kada se radi o vojnim operacijama, podsjeća se da je, prema Zakonu o odbrani, jedan od zadataka OSBiH učešće u operacijama kolektivne sigurnosti i podrške miru, uz potvrdu da je BiH predana integrisanju svojih odbrambenih potencijala i funkcija u sistem globalne kolektivne sigurnosti na osnovu međunarodne saradnje, angažmana i partnerstva, nudeći kvalitetne kapacitete i sposobnosti za učešće u misijama podrške miru.

Program reformi 2021. tretira i pitanje vojne infrastrukture te pokretne i nepokretne imovine, naglašavajući da će, u skladu sa Odlukom Predsjedištva BiH o veličini, strukturi i lokacijama OSBiH, br. 01-50-1-4629-29/16 od 24. novembra 2016. godine (koja će stupiti na snagu kada se ispune potrebni uslovi), ukupan broj perspektivnih vojnih lokacija biti 57, kao i da se knjiženje perspektivnih vojnih lokacija nastavlja.

Naglašeno je da se ograničenja zbog modela i nivoa finansiranja institucija BiH odražavaju na kontinuirani pad izdavanja za odbranu te da su u proteklih par godina ta izdavajanja oko 0,95 – 1% BDP, što uveliko usporava proces opremanja i modernizacije OSBiH.

Pitanje resursa treći je opisni dio Programa reformi BiH za 2021, gdje se u dijelu “Sistem planiranja, programiranja, budžetiranja i izvršenja (SPPBI)”, pored ostalog, naglašava da je za potpunu implementaciju ovog sistema potrebna informatičko-tehnološka podrška, te je iz tog razloga u protekle tri godine izrađena interna softverska podrška koja bi u potpunosti trebala podržati program budžetiranja u svim fazama, sa posebnim naglaskom na fazu izvršenja budžeta, što nije u potpunosti obezbijeđeno trenutnim propisima i tehničkom podrškom, ili na nivou Ministarstva odbrane BiH (MOBiH), ili na nivou institucija BiH.

Za potpunu implementaciju ovog sistema potrebna je informatičko-tehnološka podrška, te je iz tog razloga u protekle 3 godine izrađena interna softverska podrška koje bi u potpunosti trebala podržati program budžetiranja u svim fazama, sa posebnim naglaskom na fazu izvršenja budžeta što nije u potpunosti obezbjeđeno trenutnim propisima i tehničkom podrškom ili na nivou MO BiH ili na nivou institucija BiH. Razvoj kvalitetnijeg SPPBI je od ključne važnosti za odbrambeni sistem, a njegova implementacija i poboljšanje su stalni zadaci.

Program reformi BiH za 2021.

Na kraju ovog dijela, skrenuta je pažnja da su trenutna izdvajanja za odbranu i dalje preniska da bi omogućila propisan nivo održavanja opreme i infrastrukture, te da ne podržavaju programe modernizacije potrebne za razvoj iskoristivih vojnih sposobnosti, kao i da razvoj punih sposobnosti vojnih jedinica zahtijeva stvaranje povoljnih uslova i potrebna budžetska sredstva.

U okviru sigurnosnih pitanja kao četvrtog poglavlja, pored ostalog, navodi se da fokus Državnog sigurnosnog organa (DSO) uključuje osiguravanje institucijama BiH da rukuju NATO tajnim podacima na propisan način, certifikuju svoja sigurnosna područja i poduzimaju aktivnosti na sigurnosnoj provjeri personala koje radi na radnim mjestima na kojima je potrebno rukovati NATO tajnim podacima. U tom pravcu, DSO će održavati sistem kontinuirane obuke službenika za sigurnost, poboljšavati i dalje razvijati sistem podregistara za NATO tajne podatke, nastaviti razvijati i opremati organe vlasti za informatičku sigurnost u prenosu, obradi i skladištenju tajnih podataka. I konačno, nastavit će implementaciju industrijske sigurnosti u oblastima i kompanijama po potrebi.

Jedan od zadataka u okviru Programa reformi BiH za 2021. je i nastavak poboljšavanja zakona koji se odnose na informatičku sigurnost u skladu sa relevantnim NATO sigurnosnim standardima. Osim toga, kako se navodi, u toku su i aktivnosti na uspostavljanju informatičkog sistema za sigurnosne provjere i izdavanje sigurnosnih dozvola u BiH, a naša zemlja ima i zadatak nastaviti razvijati i opremati organe vlasti za informatičku sigurnost u prenosu, obradi i pohranjivanju tajnih podataka te popunjavati relevantna tijela (NCSA, NDA, SAA, NTAA).

Nadalje, u okviru personalne sigurnosti, Državni sigurnosni organ preduzima sveobuhvatne aktivnosti kako bi se izvršila sigurnosna provjera svih osoba u BiH koje rukuju sa NATO tajnim podacima, a kada se radi o sigurnosti dokumenata, naglašeno je da su sve osobe koje rade u NATO Centralnom registru prošle sigurnosne provjere do nivoa “VRLO TAJNO” i imaju odgovarajuću dozvolu za pristup tajnim podacima.

Važno je istaći da su druge institucije i organi u BiH (OSA BiH, Ministarstvo odbrane BiH, Ministarstvo vanjskih poslova BiH, SIPA, itd.), kao i svi drugi organi u institucijama BiH koji rukuju tajnim podacima obavezni ispunjavati NATO standarde vezane za implementaciju Sigurnosnog sporazuma i ispunjavati njihove obaveze koje proizilaze iz Zakona o zaštiti tajnih podataka. U skladu sa Pravilnikom o evidenciji, svi tajni dokumenti se zavode u odgovarajuće evidencije. Uveden je jedinstveni sistem evidentiranja za sve tajne podatke.

Program reformi BiH za 2021.

Centralni registar NATO-a nalazi se u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, u prostorijama Ministarstva sigurnosti BiH, a zaštitu ovog područja pruža Direkcija za koordinaciju policijskih tijela u BiH.

Centralni registar ima prostoriju za sigurno čuvanje tajnih podataka koja ispunjava relevantne NATO zahtjeve te prostoriju za prijem i obradu dokumenata klasifikovanih “NATO TAJNO”, onako kako je to definisano NATO Direktivom o fizičkoj sigurnosti AC/35-D/2001-REV1.

Na kraju ovog dijela, podsjeća se da cyber ​​sigurnost ostaje prioritet za BiH i nastavit će se fokusirati na jačanje institucionalnih, tehničkih i operativnih sposobnosti bh. Tima za odgovor na kompjuterske incidente (CERT) na putu ostvarenja svojih strateških ciljeva, uz definisanje načina komunikacije i koordinacije između relevantnih institucija za cyber sigurnost i izradu strateškog okvira za cyber sigurnost u BiH.

Posljednji opisni dio, pravna pitanja, upućuje na to da će BiH nastaviti vršiti reviziju svog zakonodavstva kako bi osigurala njegovu kompatibilnost sa NATO pravilima i propisima koji se odnose na ovaj dokument.

Kako je navedeno u uvodnom dijelu Programa reformi BiH za 2021, konkretni reformski ciljevi i zadaci i upute kako ih ispuniti nalaze se u tabelama u drugom dijelu dokumenta.

Tabele su koncipirane na način da sadrže šest kolona, gdje je u prvoj naveden redni broj aktivnosti u okviru svake oblasti, u drugoj opis aktivnosti koju treba implementirati, zatim koji je odgovorni organ za to primarno zadužen, s kim će taj organ sarađivati u cilju ispunjavanja, vremenski rok u kojem se cilj treba ispuniti, dok se u šestoj koloni nalaze specifičnosti koje se odnose na ispunjavanje zadatog cilja.

Radom nadležnih institucija na sadržaju i usvajanju Programa reformi BiH za 2021. uspostavlja se kontinuitet ispunjavanja obaveza koje je BiH preuzela u okviru Akcionog plana za članstvo (MAP) u NATO. Pored toga, važno je naglasiti da je, nakon uvida u sadržaj ovog dokumenta, jasno da su reforme koje se njegovom implementacijom provode u najvećoj mjeri kompatibilne sa reformama koje su predviđene u okviru evropskih integracija BiH, a koje su navedene u Mišljenju o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji i pratećem Analitičkom izvještaju koji je priložen uz Mišljenje.

Prijedlog Programa reformi BiH 2021, u skladu sa najavama predsjedavajućeg Komisije za saradnju sa NATO-om i zamjenika ministrice vanjskih poslova BiH Josipa Brkića, uskoro bi se trebao naći pred Vijećem ministara BiH te, nakon usvajanja, biti poslan u sjedište NATO-a u Briselu. Istinomjer će pratiti implementaciju ciljeva navedenih o ovom dokumentu.

(Istinomjer.ba)