Bez političke volje za reformama nazaduje se na putu ka EU

Države Zapadnog Balkana stagniraju na putu ka Evropskoj uniji a razlog je izostanak dijaloga i političke volje za stvarno sprovođenje reformi, ključna je poruka predstavnika civilnog sektora koji su učestvovali na konferenciji “Zapadni Balkan i EU: Demokratska konsolidacija kroz ispunjavanje političkih kriterijuma”.

Zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT), Biljana Papović, ocijenila je da, kada se govori o evropskim integracijama na nivou regiona, nema zadovoljavajućih rezultata, te da nijedna zemlja nije postigla ono što je suština –  formiranje demokratskih institucija.

“Pohvale obično idu za zakondavne izmjene, prilagođavanje institucija. Postavlja se pitanje kako da ta riješenja zažive u praksi. Nedostaje politička volja za veće iskorake, suprotavljanje korupciji na visokom nivou, jačanje vladavine prava”, kazala je ona.

Vlade, kako je dodala, imaju dominaciju nad parlamentom i sudstvom, dok partije imaju veliku moć, a nizak nivo odgovornosti za ono što zemlje trpe u integracijama.

“Najveći problem je što se malo vodi računa o interesu građana, dominiraju lični i partijski interesi”, kazala je Papović.

“Čuli smo da je Crna Gora lider u regionu, mi to ne bismo rekli, to je početni entuzijazam, početni napredak, ali u posljednje četiri godine imamo stagnaciju. Ispunimo te lake zadatke kao što je prilagođavanje zakonidavstva a kad dođu teške teme na red, svi nekako zakočimo”, dodala je Papović.

Pavle Dimitrijević iz Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA), ocijenio je da je Srbija, u pregovorima sa EU, postigla najbolje rezultate u reformi javne uprave, odnosno njenoj digitalizaciji i popravljanju rada službenika, a najgore u borbi protiv korupcije.

“U borbi protiv korupcije situacija je lošija, Srbija nema važeću strategiju za borbu protiv korupcije. Agencija za sprječavanje korupcije nije konstituisana do kraja”, ukazao je Dimitrijević.

Problem postoji, dodaje, i u ustavnim promjenama u oblasti pravosuđa, dok se, kaže, na polju izbora i nazadovalo.

“Nije došlo do promjena kako bi se usaglasili sa evropskim standardima. Na polju izbora zabilježena je ne samo stagnacija već i korak unazad, to je zabilježeno i u izvještaju Evropske komisije. Činjenica je da su posljednji izbori bili najlošiji do sada. Povjerenje građana u izborni proces dodatno je ruinirano”, rekao je Dimitrijević.

Bardil Jašari iz Metamorfozis fondacije, kazao je da u je Sjeverna Makedonija  “u skromnoj pozitivi” u odnosu na prethodno razdoblje. “Skromni napredak je vid stagnacije. U prethodnom razdoblju smo napravili veliki skok, posebno nakon promjene autoritarne vlasti. Reforme su započete gotovo u svim područjima, imamo strategije i akcione planove, jedino gdje se nije ništa uradilo je područje medija”, kazao je Jašari.

Dodaje da se u Sjevernoj Makedoniji napredak uglavnom sastoji u poboljšanju zakona o pravosuđu i pojašnjenja u izbornom zakoniku, ali sve to bez vidljivog uticaja na stanje u zemlji.

“Stagnira se u reformi uprave, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i u medijima”, kazao je Jašari.

Nabitnije reforme postignute su, dodaje on, u pravosuđu.

“Usvojeni svi relevantni zakoni. Ipak ostaje loša percepcija u javnosti jer se reforme odnose samo na izmjene zakona a njihova implementacija izostaje”, kazao je Jašari.

Denis Čarkadžić iz “Zašto ne?”, navodi da je postalo je frustrirajuće ponavljati da u Bosni i Hercegovini nikakvog napretka nema kada su u pitanju integracije, što se, kako kaže, vidi iz izvještaja Evropske komisije.

“Međutim, čućete redovno od nadležnih institucija da je napredak tu”, kaže Čarkadžić.

Mišljenje Evropske komisije u kojem su nabrojani prioriteti za BiH, navodi Čarkadžić, najbitniji je dokument koji je stigao iz Brisela. “Te prioritete nije moguće uraditi samo formalno, samo provući kroz izmjene zakona i institucije”, rekao je on.

Čarkadžić je kazao da slušajući na kojem su nivou u pregovorima druge države, može reći da je ljubomoran.

“Iako svi imate svoje probleme BiH je daleko iza vas. Ja ne volim taj izraz politička volja, jer to ne bi trebalo biti volja, mi smo piotpisali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i obavezali se, to bi trebala biti obaveza a ne volja”, zaključio je Čarkadžić.

Papović je, govoreći o reformi izbornog zakonodavstva u Crnoj Gori navela da je dijalog na tu temu spriječen jer su partije štitile svoje interese.

“Mislimo da je neophodno da ovo bude prioritet naredne skupštinske većine. Najveći problem su sređivanje biračkog spiska, kontrola finansiranja političkih subjekata, Državna izborna komisijia (DIK)  koja je pod partijskim uticajem”, kazala je Papović i dodala da je raduje što je predsjednik Skupštine Aleksa Bečić inicijativu CDT-a za ponovnim pokretanjem procesa reforme izbornih zakona prepoznao kao važnu.

Ona je kazala da, kada je u pitanju reforma pravosuđa, zbog izostanka dijaloga Crna Gora ne može da finiširamo nešto za šta je dobijala pohvale 2015. godine.

“Pronalazimo načine kako da poništimo efekte onoga što smo pozitivno uradili”, zaključila je Papović.

Ona je ocijenila i da je Agencija za sprječavanje korupcije bila pod političkim uticajem i da mora raditi na jačanju svog integriteta.

“Da bi bila jedna od ključnih institucija u borbi protiv korupcije. Kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala, međunarodna zajednica očekuje bolje rezultate u borbi protiv pranja novca, ali rezultat izostaje”, kazala je Papović.

Istraživanje o geopolitičkim dezinformacijama u BiH i regiji

Istražili smo koje su dezinformacije iz sfere međunarodne politike, odnosa između država te međudržavnih saveza bile...

Emir Zulejhić

Ko je osvojio mandate u 12 općina i gradova obuhvaćenih monitoringom Istinomjera?

Istinomjer je protekle četiri godine, u okviru monitoringa ispunjenosti predizbornih obećanja, pratio aktivnosti načelnika i gradonačelnika u 12 općina i gradova u BiH. Prema rezultatima, najviše...

Amina Izmirlić

Dezinformacije u vrijeme izbora I: Kako dezinformacije utiču na izborni proces

U prvom tekstu serijala “Dezinformacije u vrijeme izbora” se bavimo pitanjem koje to sve vrste informacija postoje u izbornom procesu, te kakve posljedice nastaju ukoliko dezinformacije zauzmu mjesto...

Emir Zulejhić