Bez sankcija za nerad tokom pola mandata Parlamentarne skupštine BiH

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine (PSBiH) je gotovo pola mandata od 2018. do 2022. godine provela u blokadi.

Fotografija: nap.ba

Rad Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) blokiran je tri puta za vrijeme aktuelnog mandata zbog odluke čelnika i čelnica parlamentarnih političkih stranaka iz Republike Srpske (RS) da bojkotuju sve državne institucije. 

Rad PSBiH blokiran je već na početku mandata 2018. godine zbog spora oko godišnjeg Akcionog plana za NATO, a potom i 2019. godine zbog odluke državnog Ustavnog suda o poljoprivrednom zemljištu. Treći put rad PSBiH blokiran je 2021. godine zbog odluke tadašnjeg visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka da donese dopunu Krivičnog zakona BiH kojom se zabranjuju negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. 

Odluke političkih partija iz RS da ne učestvuju u radu PSBiH dovele su do toga da Parlament BiH može da zasjeda, ali ne može da donosi odluke. Opširnije o blokadama PSBiH čitajte u analizi Javne rasprave na ovom linku.

Osim mnogih drugih problema do kojih ovakve blokade rada zakonodavne vlasti dovode, jedan od očiglednijih i onaj koji je dobio najviše prostora u medijima jeste činjenica da parlamentarci/ke primaju plate iako ne dolaze na sjednice. 

Kako bi se ove i slične situacije izbjegle u budućnosti, neophodno je pristupiti izmjeni Poslovnika Predstavničkog doma PSBiH (PD PSBiH) i Poslovnika Doma naroda PSBiH (DN PSBiH) u smislu da poslanici/e i delegati/kinje moraju imati legitimno opravdanje ako ne prisustvuju sjednicama PSBiH. 

U PD PSBiH odluke se donose većinom prisutnih poslanika/ca. Broj prebrojanih glasova mora biti jednak kvorumu koji prema Poslovniku PD PSBiH čine 22 poslanika/ce, uz uslov da je prisutna najmanje po jedna trećina poslanika/ca iz svakog entiteta. Od 42 poslanika/ce u PD PSBiH, 13 ih je iz političkih partija iz RS.

U DN PSBiH je 15 delegata/kinja, po pet iz svakog naroda. Kvorum neophodan za odlučivanje u DN PSBiH čini devet delegata/kinja, uz uslov da su prisutna po najmanje tri iz reda sva tri konstitutivna naroda u BiH. Odluke se donose većinom glasova onih koji/e su prisutni i koji glasaju.

Kada se uporede rješenja iz Poslovnika PD PSBiH i Poslovnika DN PSBiH s problemima koji su nastali zbog blokade političkih stranaka iz RS, evidentno je da je potrebno izmijeniti ove poslovnike kako bi se onemogućile ovakve zloupotrebe parlamentaraca i parlamentarki u budućnosti.

Poslovnicima oba doma PSBiH definisano je da ukoliko su poslanici/e i/li delegati/kinje spriječeni/e prisustvovati sjednici Doma, o tome trebaju obavijestiti predsjedavajućeg Doma ili predsjedavajućeg Komisije. Pitanje izostanka sa sjednice trebalo bi dodatno urediti definisanjem opravdanog izostanka i utvrđivanjem obaveze dostavljanja dokaza o opravdanom odsustvu sa sjednice. Također, poslovnici bi se trebali dopuniti članovima kojima se utvrđuje da su parlamentarci/ke dužni/e potvrditi svoje prisustvo na sjednici Doma najmanje tri dana prije zakazane sjednice. Ukoliko parlamentarac/ka potvrdi svoje prisustvo, a ne prisustvuje sjednici i ne da valjano opravdanje za svoje odsustvo, u tom bi se slučaju smatralo da je neopravdano odsustvovao/la. 

Ova je materija dodatno uređena Kodeksom ponašanja poslanika i delegata PSBIH, u kojem se u članu 22. stav (1) navodi da se lakšom povredom Kodeksa smatraju tri neopravdana izostanka sa sjednica domova, povjerenstva i radnih tijela u kalendarskoj godini za koje je moguće izreći odgovarajuću sankciju. Članom 26. Kodeksa definisane su mjere za povredu Kodeksa, gdje se novčana kazna navodi kao jedna od mjera. 

Nadalje, poslovnicima se uređuje glasanje na sjednicama, ali se u njima ne navodi da obaveza prisustva na sjednicama podrazumijeva i aktivno učestvovanje u vidu glasanja. To trenutno ostavlja prostor za zloupotrebe definisanog kvoruma. Nije dovoljno samo doći na sjednicu na početku, već ostati do kraja, do okončanja same sjednice, i glasati o svim tačkama dnevnog reda, a isto bi se, u suprotnom, smatralo neopravdanim izostankom. 

Da je navedeno ispravno, ukazuje i zakazana pa potom otkazana 13. hitna sjednica DN PSBiH, na kojoj je bilo planirano da se razmatra Izvještaj o postizanju identičnog teksta Zakona o dopunama Zakona o porezu na dodatnu vrijednost i Izvještaj o postizanju identičnog teksta Zakona o izmjenama Zakona o akcizama u BiH. Navedena sjednica otkazana je zbog nedostatka kvoruma, jer delegati/kinje z reda srpskog naroda nisu prisustvovali/e sjednici, dok je iz reda hrvatskog naroda prisustvovao samo jedan delegat. Iz reda bošnjačkog naroda na sjednicu su došli/e svi/e delegati/kinje. 

Predloženo rješenje potvrđuje kao ispravno i usvojeni Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, kojim se predlaže obustava isplate plata poslanicima/ama i delegatima/kanjama koji/e bez opravdanog razloga ne dođu na najmanje jednu sjednicu Doma ili Komisije. 

Konačno, posebnu pažnju zaslužuje problem isplate naknade plate za parlamentarce/ke koji/e bojkotuju sjednice. Činjenica je da je PSBiH za četiri godine održala samo 85 sjednica u oba doma, a bh. parlamentarci/ke su među najplaćenijim u regiji, čak i kad ne rade.

Nakon što je PSBiH gotovo pola mandata zapravo bila blokirana zbog bojkota predstavnika/ca stranaka iz RS, jasno je da treba pristupiti iznalaženju rješenja koje bi onemogućilo ponavljanje blokade rada ovog zakonodavnog tijela u budućnosti. Efikasno rješenje može biti predložena izmjena poslovnikâ oba doma PSBiH tako da se dodatno urede prisustvo i aktivno glasanje parlamentaraca/ki te da se definiše opravdani izostanak koji će podrazumijevati pravdanje uz relevantne dokaze, kao i skraćen rok za najavu izostanka sa sjednice.

Analiza napisana u okviru projekta Parlametar BiH

Pišu: Elma Datzer i Emina Kuštrić

Čelnici osam jedinica lokalne samouprave odgovorili na skoro 500 pitanja građana i građanki

Platformu Javna rasprava Lokal pokrenulo je Udruženje građana i građanki “Zašto ne” u cilju poboljšanja dvosmjerne...

Sofija Tovarovic

Korištenje big data za praćenje strateške korupcije i kleptokracije. Jačanje uloge civilnog društva i medija

Regionalna platforma za dobro upravljanje javno-privatnim partnerstvom (R2G4P) nastavila je svoje napore na povećanju kapaciteta svog civilnog društva i državnih partnera u praćenju,...

Sofija Tovarovic

YouTHink- rekli smo ne korupciji

Nismo bespomoćni nego ljuti na okruženje u kojem vlada korupcija Da li možemo sigurno prijaviti korupciju, jesmo li zaštićeni? Kako da se postavimo u slučajevima kada su u pitanju naši najbliži...

Sofija Tovarovic