Da li će BiH u budućnosti biti ovisna o uvozu električne energije?

Prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz električne energije iz naše zemlje je na kraju 2021. godine iznosio 830 miliona KM, što su rekordne brojke. Ovaj iznos je gotovo udvostručen u odnosu na 2013. godinu, kada se približio brojci od 472 miliona KM. Međutim, iako je vrijednost izvoza električne energije uslovljena i rastom cijene ovog energenta na svjetskom tržištu, dugoročna proizvodnja električne energije u BiH je u ovom obimu neizvjesna.

Foto: EPBiH

Istinomjer je od Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH (EPBiH) dobio zvanične podatke da 80% proizvodnje električne energije u ovoj kompaniji dolazi iz dvije termoelektrane u FBiH, Tuzle i Kaknja. Prema podacima dostupnim na zvaničnim stranicama ovog javnog preduzeća, TE Kakanj u pogonu ima tri bloka ukupne snage 450 MW, u kojima se, osim električne, proizvodi i toplotna energija za ovu lokalnu zajednicu. U drugoj termoelektrani, TE Tuzla, u pogonu su četiri bloka ukupne snage 715 MW, gdje se, kao i u Kaknju, proizvodi električna i toplotna energija za grad Tuzlu, ali i okolne općine. Međutim, kako su za Istinomjer potvrdili iz JP EPBiH, istek eksploatacionog vijeka trajanja većine termoblokova u vlasništvu ove kompanije prestaje između 2025. i 2035. godine.

Vijeće ministara BiH je 2015. godine odobrilo Nacionalni plan za smanjenje emisija (NERP). Godinu kasnije, plan je odobrio i Sekretarijat Energetske zajednice i donio odluku o usvajanju Opt-out liste kojom je odobreno da u periodu 01.01.2018.-31.12.2023. godine Blok 3 i Blok 4 u TE „Tuzla“ i Blok 5 u TE „Kakanj“, budu u radu 20.000 sati, pojedinačno, nakon čega će ova tri bloka potpuno prestati sa radom. Prema dokumentu „Okvirne dugoročne projekcije Elektroprivrede BiH d.d.-Sarajevo do 2035. godine“ Blok 5 u TE „Tuzla“ prestaje sa radom zaključno sa 31.12.2025. godine. Na Bloku 6  u TE „Tuzla“ je, prema važećim dokumentima JP Elektroprivreda BiH, planirana izgradnja i puštanje u pogon postrojenja za odsumporavanja, čime bi bile ispoštovane granične vrijednosti emisija SO2 prema važećim Direktivama, a što bi za rezultat imalo da Blok 6 ostane u pogonu do 2035. godine, eventualno, ukoliko bude potrebno, i nakon 2035. godine. Kada je u pitanju Blok 6 u TE „Tuzla“, prema važećim dokumentima, u toku 2022.godine planirana je njegova  rekonstrukcija, pri čemu će se, pored ostalih radova, realizovati i rekonstrukcija turbine kako bi sa ovog bloka, nakon izlaska iz pogona blokova 3 i 4, pored isporuke električne energije, bila omogućena i isporuka toplotne energije za potrebe grijanja. Navedenom rekonstrukcijom životni vijek ovog bloka će biti produžen minimalno za narednih 15 godina.

JP Elektroprivreda BiH, 27.1.2022.

Prema podacima koji su dostavljeni za Istinomjer, TE Tuzla će krajem naredne godine sa sadašnjih 715 MW električne energije proizvoditi 415 MW. Također, do kraja 2025. godine, bit će stavljen i van snage Blok 5 u TE Kakanj. Stavljanjem van snage pojedinih blokova odražava se i rad komorata u rudnicima koji su u sastavu Koncerna Elektroprivrede BiH. 

U okviru Koncerna Elektroprivrede BiH nalaze se sljedeći rudnici:

Kreka RMU, Kakanj RMU, Zenica RMU, Breza RMU, Đurđevik RMU, „Abid Lolić“ RMU, RU Gračanica

Međutim, Elektroprivreda BiH je već počela na tržištu nabavljati dodatne količine uglja jer, kako je istakao izvršni direktor ovog javnog preduzeća Samir Selimović, ni rudnici, a time, posljedično, ni termoelektrane, nisu ostvarili plan proizvodnje za 2021. godinu.

Najviše u proizvodnji je podbacio Rudnik Kreka – 544.675 tona manje uglja je isporučeno.

Samir Selimović, 28.1.2022.

Vlada FBiH je na sjednici krajem januara 2022. godine odobrila sredstva u iznosu od 4,6 miliona KM za uvezivanje staža za 58 radnika zbog odlaska u penziju i 76 radnika koji su uvezivanje staža stekli sudskim putem u okviru rudnika EPBiH.

Kako je navedeno u odluci Vlade FBiH, “odobreni iznosi bit će isplaćeni iz sredstava zavisnih društava – rudnika uglja u Koncernu EPBiH, a obezbijeđena su Odlukom o odobravanju sredstava za davanje pozajmica zavisnim društvima – rudnicima uglja od strane JP  Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo od 25.5.2021. godine”.

U navedenoj Odluci EPBiH stoji da se njom odobravaju sredstva za davanje pozajmica rudnicima uglja u iznosu od 125 miliona KM, radi finansiranja podsticajnih mjera sporazumnog prestanka ugovora o radu, finansiranja zaostalih obaveza doprinosa za PIO/MIO i doprinosa za nezaposlene, finansiranja troškova za prekvalifikaciju i dokvalifikaciju radnika i finansiranja izmirenja ostalih troškova poslovanja iz prethodnog perioda.

Pozajmice se rudnicima, u skladu sa ovom odlukom, daju uz kamatnu stopu 1,5% na godišnjem nivou, što praktično znači da EPBiH kreditira rudnike, a Vlada FBiH to odobrava.

Dok se parcijalna rješenja u vezi sa radnicima u rudnicima u okviru Koncerna EPBiH iznalaze, rješenje za novi termoblok 7 TE Tuzla se ne nazire. Još 2019. godine, federalni Parlament dao je odobrenje o kreditnom zaduženju kod kineske Eksim banke kako bi se realizirao ovaj projekat, u vrijednosti većoj od 600 miliona eura. Nakon što se se iz cijelog projekta povukao američki podizvođač General Electric, koji je trebao izraditi postrojenja za termoelektranu, njegova realizacija je dovedena u pitanje. O izmjenama projekta izgradnje Bloka 7 konačnu riječ dat će zastupnici/e u federalnom Parlamentu.

Cijeneći značaj realizacije Bloka 7 TE „Tuzla“ za elektroenergetski sistem BiH i obezbjeđenje njegove stabilnosti u procesu ispunjavanja obaveza BiH u provedbi energetske tranzicije i značajne dugoročne posljedice u slučaju obustave projekta, JP Elektroprivreda BiH je, sagledavajući cjelokupnu situaciju i ponudu novog modela za nastavak realizacije dobivenu od kineskog partnera nakon povlačenja podizvođača najznačajnijih komponenti pogona, procijenila da je potrebno određeno dodatno vrijeme za sagledavanje tehničko-tehnoloških karakteristika nove ponude, cijene i obima radova koji bi uključivali realizaciju i izgradnju Bloka 7. Vlada Federacije BiH dala je saglasnost na ovaj postupak i o istom informisala Parlament FBiH. Za donošenje konačne odluke o nastavku realizacije Ugovora o inženjeringu, nabavci i izgradnji Bloka 7 ili njegovom eventualnom raskidu, predstavnici JP Elektroprivreda BiH i grupa međunarodnih eksperata će izvršiti neophodno dodatno sagledavanje novog modela ponuđenog od strane kineskog partnera sa stanovišta obima, cijene, tehnike i ukupne isporuke usluge kineskog partnera, njegove licenciranosti i referenciranosti.

JP Elektroprivreda BiH, 27.1.2022.

TE Tuzla/foto: EPBiH

Kineski partneri su se već povukli iz realizacije projekta TE Ugljevik 3, koja je u vlasništvu kompanije Comsar Energy, a čiji je vlasnik ruski milijarder Rashid Serdarov. Serdarov je potpisao ugovor sa državnom kineskom i poljsko-kineskom kompanijom o strateškom partnerstvu za gradnju nove termoelektrane i rudnika uglja u Ugljeviku. Sve u vezi s ovom investicijom, kako su izvijestili mediji, proglašeno je poslovnom tajnom. Trenutno se u ovom gradu nalazi jedna od dvije termoelektrane u vlasništvu Elektroprivrede RS. Izvođači na izgradnji TE Ugljevik 3 trebali su biti poljska kompanija Sunningwell International limited i kineska nacionalna elektrotehnička kompanija (CNEEC).

EPC ugovor za Ugljevik potpisali su CNEEC i Sunningwell Int’ l Ltd, a prvobitno se smatralo da bi projekat mogle finansirati kineske finansijske institucije. Međutim, nakon odluke kineskih čelnika da prestanu finansirati termoelektrane na ugalj u inostranstvu, CNEEC je o ovoj odluci obavijestio Sunningwell. Od tada istražujemo druge alternativne izvore finansiranja projekta.

Sunningwell, 18.1.2022.

Istinomjer je od Elektroprivrede RS tražio detaljne informacije o trenutnim aktivnostima u vezi s TE Ugljevik, kao i kada završava njen eksploatacioni vijek, ali odgovor do trenutka objave ovog teksta nismo dobili.

Inače, kineski predsjednik Xi Jinping je u videoobraćanju na Generalnoj skupštini UN-a, u septembru prošle godine, kazao da ova država više neće finansirati izgradnju termoelektrana.

Kina će pojačati potporu drugim zemljama u razvoju zelene energije i energije s niskim udjelom ugljika, te neće financirati nove projekte na ugljen u inostranstvu.

 Xi Jinping, 22.9.2021.

Podsjećamo, Zelena agenda, koja tretira prestanak korištenja ugljena i smanjenje ugljičnog dioksida, jedan je od imperativa u EU, a naša zemlja je potpisnica Deklaracije na Brdu kod Kranja iz oktobra 2021. godine, gdje je poseban akcenat stavljen na ovu oblast.

Uvažavajući posvećenost lidera Zapadnog Balkana potpunom sprovođenju Zelene agende, pozdravljamo dogovor o povezanom akcionom planu. U skladu sa Zelenim planom, Zelena agenda je ključni pokretač tranzicije ka modernim, karbonski neutralnim ekonomijama koje su otporne na klimatske promjene i efikasno iskorištavaju resurse za otključavanje potencijala kružne ekonomije, borbu protiv zagađenja i bolje upravljanje otpadom. Njezino uspješno sprovođenje zahtjevat će snažnu posvećenost od strane regiona. Jako je važno da se napori fokusiraju na pravovremenu i efikasnu tranziciju od ugljena kroz upotrebu goriva iz obnovljivih izvora ili goriva sa smanjenim emisijama ugljika. Trebalo bi dati prioritet energetskoj sigurnosti, uključujući diversifikaciju izvora i putova. EU će nastaviti podržavati regiju u sprovedbi Zelene agende i razvoju politike određivanja cijene ugljenika s obzirom na mehanizam EU za prekogranično prilagođavanje emisija CO2 (CBAM), uključujući i putem tehničke i finansijske pomoći.

Deklaracija iz Brda, 6.10.2021.

Međutim, premijer FBiH Fadil Novalić je krajem prošle godine rekao da Vlada FBiH neće odustati od proizvodnje električne energije u termoelektranama.

Ugalj će se, kako je Evropa rekla, koristiti do ‘50 godine, 30 godina, to nije blizu. Mislim da smo prenervozno shvatili početak tranzicije uglja. Mi sada ovog momenta nećemo, ne želimo i ne možemo bez uglja. Tako da neće to ići tako brzo, ali sve što budemo radili radit ćemo ograničeni sa dvije stvari, to je da ne želimo izgubiti energetsku samostalnost, nezavisnost i da nećemo raditi nikakvo nasilje, nema potrebe 30 godina je ta tranzicija.

Fadil Novalić, 27.12.2021.

Druga elektroprivreda u vlasništvu FBiH, JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosna (HZHB), još je 2018. godine završila izgradnju i pustila u rad vjetroelektranu Mesihovina u Tomislavgradu.

Od planiranih projekata koji spadaju pod Zelenu agendu, Elektroprivreda BiH je realizirala samo izgradnju vjetroparka Podveležje Mostar, čija je instalirana snaga 48 MW, a u planu je da u neposrednoj blizini bude izgrađena i solarna elektrana. 

Vjetropark Podveležje/Foto: EPBiH

Osim na Podveležju, kako su za naš portal kazali iz EPBiH, do 2030. godine planirana je izgradnja i vjetroelektrana Vlašić 1 i Bitovanja, ukupne instalirane snage 110 MW, te osam solarnih elektrana, i to na Podveležju, kod budućeg vjetroparka Vlašić, te na rekultivisanim površinama u rudnicima u okviru Koncerna, ukupne snage 243 MW. Kako su iz ove kompanije objasnili za Istinomjer, planirana je i gradnja brojnih hidrocentrala.

Razvojnim ciklusom JP Elektroprivreda BiH do 2030. godine, predviđena je izgradnja hidroelektrana Vranduk, Janjići, Kovanići, Ustikolina, Glavatičevo i Bjelimići, te malih hidroelektrana na Neretvici.

JP Elektroprivreda BiH, 27.1.2022.

Gradnja HE Vranduk započela je još 2016. godine, o čemu je Istinomjer ranije pisao. Prema podacima iz JP Elektroprivrede BiH, u toku je arbitražni proces koji je pokrenuo Strabag, radi, kako kažu u ovom javnom preduzeću, “investitorovog protesta bankarske garancije za dobro izvršenje”. Gradilište je vraćeno u prvobitno stanje, a osim ove hidrocentrale, na području grada Zenica planirana je i gradnja HE Janjići, projekta čija je realizacija također neizvjesna.

Naime, kako je krajem januara 2022. godine informisao Eko forum Zenica, njemačka KfW banka započela je postupak raskidanja sporazuma o dodjeli kredita u iznosu od 30 miliona eura nakon što su prošle godine Mjesna zajednica Janjići, Eko forum Zenica i Arhus centar Sarajevo pokrenuli postupak pred Uredom za žalbe ove banke. Nakon što je u martu prošle godine Općinsko vijeće Foča FBiH poništilo ranije odluke o njenoj gradnji, neizvjesna je i sudbina planiranog projekta HE Ustikolina.

Značajno je naglasiti da se na dnevnom redu ove sjednice Općinskog vijeća našao i Prijedlog Odluke o stavljanju van snage odluke o davanju odobrenja za izvođenje istražnih radova za izgradnju hidroelektrane Ustikolina, koji je nakon kraće rasprave dobio potrebnu većinu.

OV Foča FBiH, 18.3.2021.

Upitna je gradnja i mini hidrocentrala, koje najavljuju iz EPBiH, ali i drugi investitori. Naime, Dom naroda FBiH je krajem 2021. godine usvojio i u javnu raspravu uputio Nacrt zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH, čijim bi se donošenjem stvorile zakonske pretpostavke za zabranu izdavanja energetskih dozvola za gradnju malih hidroelektrana instalisane snage do isključivo 10 MW na cijeloj teritoriji FBiH. 

Istinomjer iz Elektroprivrede RS nije dobio odgovore na pitanja u vezi s budućim projektima ovog preduzeća, na čijim se internet-stranicama navodi kako je planirana gradnja hidrocentrala Buk Bijela, Dabar, Paunci i Foča, kao i solarne elektrane Trebinje i vjetroelektrane Hrgud. 

U sastavu holdinga Elektroprivrede RS nalaze se: Hidroelektrana na Trebišnjici a.d. Trebinje, Hidroelektrana na Drini a.d. Višegrad, Hidroelektrana na Vrbasu a.d. Mrkonjić-Grad, Rudnik i Termoelektrana Gacko a.d. Gacko, ZP Rudnik i Termoelektrana Ugljevik a.d. Ugljevik.

Buduće hidrocentrale na Drini, Buk Bijela, Foča i Paunci, trebala je graditi Srbija, a o spomenutoj odluci odlučuje Ustavni sud BiH, koji razmatra da li je RS mimo države mogao sklopiti koncesiju sa susjednom Srbijom. Krajem 2021. godine, Elektroprivreda RS je kod Foče počela gradnju HE Bistrica, ali prema medijskim navodima, ovo preduzeće nema novca za realizaciju ovog projekta, te je kompanija HE na Drini tražila dokapitalizaciju preduzeća HE Bistrica u iznosu većem od 56 miliona KM. 

Nedostatak novca problem je i za realizaciju projekta HE Dabar, pa je preduzeće Hidroelektrane na Trebišnjici HET, koje je dio Holdinga Elektroprivrede RS, planiralo dokapitalizaciju preduzeća u vrijednosti većoj od 400 miliona KM. U cijelu priču moguće dokapitalizacije uključila se i Vlada FBiH, koja je na prijedlog premijera FBiH Fadila Novalića dala saglasnost dvjema elektroprivredama, čiji je vlasnik, da učestvuju u dokapitalizaciji HET-a. 

Prema Zakonu o privatizaciji, Vlada FBiH ne može kupovati dionice. Svakako da je ovo projekt od državnog značaja u kojem se Vlada FBiH uvijek zalagala za osiguravanje integralnog upravljanja sistemom u širem području slivova Trebišnjice i Neretve i nastavit ćemo insistirati na zaštiti interesa Federacije BiH i države Bosne i Hercegovine.

Fadil Novalić, 12.1.2022.

Proces dokapitalizacije HET-a je otkazan, pa je Vlada RS odlučila, prije nego što zakaže novi, da prvo izvrši izmjene Zakona o tržištu hartija od vrijednosti.

Već naredne godine, pojedini blokovi termoelektrana u vlasništvu EPBiH se gase, što će dovesti do manjka proizvodnje električne energije. S druge strane, novi elektroenergetski objekti, poput hidrocentrala, koji bi trebali nadomjestiti navedene MW, i drugi planirani projekti, izuzev vjetroparka na Podveležju, još nisu u funkciji, odnosno njihova gradnja nije ni počela. 

Nema odgovora na pitanje šta će se zaista desiti ukoliko cjelokupni proces izgradnje novog termobloka u Tuzli i u Kaknju bude obustavljen, s obzirom na to da ovi energetski kapaciteti trenutno čine 80 posto ukupnog proizvodnog kapaciteta Elektroprivrede BiH.

Da li će BiH u skoroj budućnosti, umjesto što izvozi, morati uvoziti električnu energiju te, umjesto energetski nezavisne zemlje, postati ovisna o kretanju cijena na svjetskom tržištu, pitanje je kojim će se ozbiljno morati pozabaviti entitetske vlade u zemlji, koje su i vlasnici kompanija koje proizvode najviše električne energije u državi.

(Istinomjer.ba)

UG “Zašto ne” i SEE Check mreža među 500 učesnika/ca konferencije GlobalFact 9

GlobalFact je najveća i najutjecajnija konferencija o fact-checkingu na svijetu, čiji je organizator Poynter -...

Sofija Tovarovic

Predstavnici/e UG “Zašto ne” doprinijeli/e izradi strategija odnosa s javnošću antikorupcijskih tijela

Na Jahorini je 28. juna 2022. godine održan konsultativni sastanak za pripremu strategija odnosa s javnošću antikorupcijskih tijela u okviru projekta „Informisani građani i učinkoviti mehanizmi u...

Sofija Tovarovic

Inicijativa R2G4P održala prvi Policy forum i ljetnu školu s fokusom na borbu protiv korupcije u jugoistočnoj Evropi

U organizaciji Instituta za javne financije iz Zagreba i Centra za studiranje demokratije (CSD) iz Sofije, inicijativa R2G4P (Regional Good Governance Public-Private Partnership Platform) je 7. juna...

Haris Karabegović