Da li je Mostar multietničan, a Tuzla nije?

Na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, održanoj 8. jula ove godine, prilikom rasprave o izmjenama Izbornog zakona BiH koji u svom fokusu ima održavanje Lokalnih izbora u Mostaru, predsjednik HDZ BiH Dragan Čović, između ostalog rekao je da je “Mostar u ovom vremenu sačuvao svoju multietničnost”.

Govoreći o multuetničnosti Mostara i Izbornom zakonu BiH Čović je rekao i sljedeće:

Rijetke su takve sredine u Bosni i Hercegovini (…) Volio bih da je takva situacija i u Tuzli. Na istaknutim pozicijama nema Hrvata (…) Nema svjetla, već je tama.

Dragan Čović, 8. juli 2020.

Na izjavu Dragana Čovića u Domu naroda Parlamenta BiH ubrzo je reagovao gradonačelnik Tuzle, Jasmin Imamović.

Pretpostavljam da je Čović mislio na situaciju u Vladi Tuzlanskog kantona (…) Gospodine Čoviću, niste jedini koji miješaju Tuzlu i Tuzlanski kanton, a između vlasti Grada Tuzle i Vlade Tuzlanskog kantona razlika je kao između neba i zemlje, pa vas molim da ne miješate ta dva, toliko različita pojma. Kada se već obraćate javno i (opet) prozivate Tuzlu…

Jasmin Imamović, 8. juli 2020.

Podsjećamo, zastupnica SDP-a BiH u Skupštini Tuzlanskog kantona, Vedrana Petrović, pokrenula je diskusiju o tome “kako nema nijednog Hrvata na ministarskim pozicijama u Vladi TK”, navodeći da se time “krši Ustav Federacije BiH, Ustav TK i Zakon o Vladi TK.” Nakon toga je Ustavni sud Federacije BiH dao Mišljenje da je sastav Vlade Tuzlanskog kantona u suprotnosti sa Ustavom FBiH. Međutim, i pored najave da će se to desiti uskoro, nacionalni sastav Vlade TK je još uvijek ostao nepromijenjen, odnosno neusklađen sa Ustavom i Zakonom.

Također, zastupnici DF-a u Skupštini TK u parlamentarnu proceduru su uputili prijedlog izmjena kantonalnog Ustava, s ciljem ukidanja diskriminacije prema pripadnicima nacionalnih manjina, odnosno “Ostalih”.

Izmjenama Ustava Tuzlanskog kantona koje su urađene do ovoga trenutka, nije osigurana ustavna ravnopravnost svih građana/ki ovog kantona, te je potrebno izvršiti izmjene kako bi se Ustavom TK dala jednaka prava svim građanima/kama koji žive u njemu. Ustavom Tuzlanskog kantona je onemogućeno pripadnicima “Ostalih” da budu birani za predsjednika ili zamjenika predsjednika skupštine Tuzlanskog kantona niti da pokrenu pitanje vitalnog interesa građana. Na ovaj način se vrši direktna diskriminacija za što ne postoji razumno i objektivno opravdanje.

Klub zastupnika DF u Skupštini TK, 8. juni 2020.

Ovim je Skupštini Tuzlanskog Kantona, u ime Kluba Demokratske fronte, zastupnica Sandra Imširović (pripadnica Ostalih u klubu DF) podnijela inicijativu za izmjene Ustava TK kojom se nastoji ispraviti dugogodišnja diskriminacija građana TK.

Za razliku od Vlade TK, multietničnost Grada Tuzle nije upitna, o čemu najbolje svjedoči nacionalna zastupljenost građana/ki koji žive u ovom gradu. Naime, prema Popisu stanovništva iz 2013. godine 72,7 posto stanovništva izjasnilo se kao Bošnjaci, 13,9 posto stanovnika izjasnilo kao Hrvati, Ostali 8,23 posto i 3,04 posto kao Srbi. Kada su u pitanju Hrvati, ova brojka nešto je manja kada se uporedi sa popisom stanovništva iz 1991. godine, kada je u Tuzli bilo 15,5 posto Hrvata.

Imamović je u svom odgovoru Čoviću naveo i da je “među uposlenima u Gradskoj upravi 14 posto Hrvata”, te da “ je zastupljenost Hrvata na čelnim pozicijama u Gradskoj upravi, javnim preduzećima i ustanovama čiji je osnivač Grad Tuzla znatno veći procenat Hrvata od njihove zastupljenosti i na jednom i na drugom popisu stanovnika u gradu Tuzli”.

Moram ipak istaći da niko od Hrvatica i Hrvata na ovim pozicijama nije zato što je pripadnik jednog naroda, nego zbog svojih kompetencija, a kada imate multietničnu sredinu poput Tuzle, nije teško poštovanjem zakonom propisanih procedura prijema i izbora postići zadovoljavajuću nacionalnu strukturu.

Jasmin Imamović, 8. juli 2020.

Istinomjer se i 2018. godine bavio neistinitom izjavom Dragana Čovića da u javnim institucijama TK “nema hrvatskih čindbenika”.

Od mnogobrojnih reakcija na Čovićevu izjavu o Tuzli izdvajamo otvoreno pismo mladog Hrvata iz Tuzle, Tibora Kovačevića:

(…) Gospodine Čoviću, ako se uopšte tako možete nazvati, sramim se Vas i takvih kao Vi, u ime svih Hrvata Grada Tuzle, ali i cijele nam JEDINE domovine, Bosne i Hercegovine. Gnusna i krajnje manipulatorska laž, koju ste izrekli zarad kojeg jeftinog političkog poena može da stvori lošu sliku o mom gradu, JEDINOM PRIMJERU MULTIETNIČNOSTI U CIJELOM REGIONU. Kao Hrvat iz Tuzle ne mogu da šutim više na ovo spinovanje koje izvodite decenijama. Tuzla je grad gdje je svaki ČOVJEK uvijek dobrodošao, osim LICEMJERA kao što ste Vi i slični Vama. Tibor je u Tuzli isti kao Muhamed, ali i kao Nemanja. Svi mi se držimo zajedno, i mlado i staro, uvijek i zauvijek. Bilo je to tako i prije, a bit će vjerujte mi i poslije Vas. Tuzla je sloboda, jedinstvo, sloga, bratstvo. Preporučio bih Vam da se ugledate na Tuzlu kao centar multietničnosti Balkana i da gradite “svoj” Mostar na našem primjeru. Kad već zabadate nos gdje ne trebate, onda i prepišite nešto od nas.

Tibor Kovačević, 8. juli 2020.

Prilikom navođenja Mostara kao primjera multietničnosti Čović je očito zaboravio na neke od svojih ranijih izjava, kao i na višedecenijski problem nekonstitutivnosti Srba u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.

Iz Mostara se iselio ogroman broj Srba, a simboličan se vratio. Na nama je da s predstavnicima srpskog naroda tražimo rješenja. Što se tiče izmjene Ustava, on će sigurno uslijediti nakon izbora.

Dragan Čović, 10. april 2018.

Preko dvije decenije nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini Mostar je još uvijek nacionalno podijeljen grad. Naime, hrvatski političari zalagali su se godinama da Mostar bude hrvatski stolni grad, dok bošnjački traže da on bude podijeljen na hrvatske i bošnjačke općine. Za to vrijeme mostarski Srbi su i dalje nekonstitutivan narod u tom gradu.

Istinomjer je ranije pisao o tome kako Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona “zaslugom HDZ-a” nije usvojila amandmane na Ustav ovog kantona a koje su imale za cilj da se Srbi i u ovom kantonu tretiraju kao jedan od konstitutivnih naroda. Podsjećamo, Ustavni sud FBiH naložio skupštinama kantona sa hrvatskom većinom da “odmah, a najkasnije u roku od šest mjeseci od dana objave ove presude u službenim glasilima”, donesu amandmane na ustave tih kantona, u skladu sa Ustavom FBiH.

Nakon nedavno postignutih dogovora o Statutu Grada Mostara, koji je prethodio usvajanju izmjena Izbornog zakona BiH, izbora u Mostaru možda i bude. U dijelu sporazuma koji se odnosi na promjene Izbornog zakona, između ostalog, se navodi da će se izmjene bazirati na „legitimnom izboru i legitimnom političkom predstavljanju” konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim nivoima, u Predsjedništvu BiH i Domovima naroda. Europski sud za ljudska prava konstatovao je da je 12 godina predug period da se građanima Mostara uskrati pravo na glasanje i donio presudu da se izbori u Mostaru moraju održati.

Nedavna dešavanja svakako ostavljaju prostora za optimizam da će u dogledno vrijeme u Mostaru biti priznata konstitutivnost i prava Srbima i “ostalima”, a kako bi ovaj grad zaista opravdao epitet “multietnički” kako ga je, suprotno svojim ranijim izjavama i postupcima okarakterisao Dragan Čović.

(Istinomjer.ba)

Poziv za webinar “Digitalna zaštita i sigurnost”

Udruženje građana “Zašto ne” organizira webinar na temu “Digitalna zaštita i sigurnost” u sklopu regionalnog projekta...

Amra Hasanović

Poziv za webinar “Suprotstavljanje dezinformacijama”

Udruženje građana “Zašto ne” organizira webinar na temu “Suprotstavljanje dezinformacijama” u sklopu regionalnog projekta “Akcelerator medijske pismenosti”. Webinar će se održati 24. novembra...

Amra Hasanović

Umjesto da se više otvaraju prema građanima/kama, lokalne samouprave u BiH sve zatvorenije

Druga godina istraživanja otvorenosti svih jedinica lokalnih samouprava u BiH, pokazuje da su ove institucije veoma zatvorene prema građanima/kama naše zemlje, i umjesto unapređenja stanja pojedine...

Danira Karović