Darko Brkan za Tuzlanski.ba: Online tržište preplavljeno je lažnim medijima i vijestima koji postoje isključivo zbog zarade
Tačno i objektivno medijsko izvještavanje neophodno je za normalno funkcionisanje jednog društva. Stoga pojave poput širenja dezinformacija i kreiranja lažnih vijesti, političke instrumentalizacije medija, propagande pod krinkom izvještavanja i drugih oblika zloupotrebe medija, predstavljaju ozbiljnu prijetnju ne samo izgradnji i funkcionisanju demokratskog društva, već često i ličnoj sigurnosti i dobrobiti građana/ki, navodi se u opisu Facebook stranice on-line platforme Raskrinkavanje.ba čiji tim prati, provjerava i ocjenjuje istinitost medijskih članaka i priloga.
Organizacija “Zašto ne” u decembru prošle godine pokrenula je ovu platformu s ciljem otkrivanja lažnih vijesti na internetu i uopšteno medijske manipulacije u BiH. Tim povodom za Tuzlanski.ba govorio je Darko Brkan, predsjednik UG “Zašto ne” i član tima Raskrinkavanja.
Kad, kako, na čiju incijativu i s kojim ciljem je pokrenuta platforma Raskrinkavanje.ba?
Raskrinkavanje je pokrenuto u decembru prošle godine i predstavlja na izvjestan način logički nastavak Istinomjera, koji je također pokrenula naša organizacija, „Zašto ne“. Cilj Raskrinkavanja je da u skaladu sa jasnom i preciznom metodologijom (koja je predstavljena i na našoj stranici) pratimo, analiziramo, ocjenjujemo i raskrinkavamo lažne vijesti i medijske manipulacije uopšte, u Bosni i Hercegovini, ali i u regionu – u onoj mjeri u kojoj se vijesti odnose na BiH ili su čitane od strane publike iz BiH. Drugi cilj Raskrinkavanja, budući da ne možemo pretendovati da ćemo raskrinkati sve lažne vijesti i medijske manipulacije u BiH medijskom prostoru, jeste da pokušamo naučiti korisnike/ce online medijskih sadržaja, kako da sami prepoznaju koji je sadržaj kredibilan, a koji ne; kojim medijima i portalima ne treba uopšte vjerovati, a koje treba uzeti sa rezervom i provjeriti istinitost njihovih objava.
Šta su do sada pokazali rezultati, jesu li uopšte i koliko zapravo građani BiH izloženi senzacionalističkim naslovima i dezinformacijama?
Naš dosadašnji rad je pokazao dvije stvari: prvo, da je medijsko, naročito online tržište preplavljeno ne samo lažnim vijestima, nego i lažnim medijima, koji postoje isključivo zbog zarade koju ostvaruju brojem klikova. Istovremeno, Raskrinkavanje je izazvalo i interes javnosti izvan i iznad naših očekivanja. Za manje od dva mjeseca imamo već ozbiljnu publiku i ne prođe niti jedan dan, a da ne dobijemo od čitalaca barem jednu “ prijavu” nekog medijskog sadržaja sumnjive kredibilnosti. To pokazuje da publika online medija, iako je izložena poplavi lažnih informacija, razumije i prepoznaje ovaj problem i osjeća potrebu za inicijativom kao što je naša. Sa druge strane, i lažni mediji su već reagovali na pojavu Raskrinkavanja i to na dva načina. Prvi način su napadi i pokušaji zastrašivanja kroz pozive i poruke koje dobijamo, koji ponekad sadrže i uvijene prijetnje. Drugi je da su počeli da uče i da se prilagođavaju tako da izbjegnu da budu ocjenjeni. Imali smo slučaj kada je jedan portal, na očiglednu lažnu vijest na kraju članka naknadno dodao napomenu da se radi o “satiričnom sadržaju”. Slične smo postupke uočili i na drugim adresama, gdje se na takve članke skoro nevidiljivo stave “markice” ili opaske da je tekst satiričnog karaktera. To naravno ne znači da će prestati da objavljuju i dijele lažne vijesti. Na kraju krajeva, ono što danas zovemo “lažne vijesti” je postojalo uvijek, ali nikad nije postojao ovakav potencijal da svakog čitatelja/ku „pronađu“ u njegovoj ili njenoj kući, obično putem društvenih mreža koje su postale potpuno nova vrsta tzv. hibridnog medija.
Zbog čega se pojedini internet “mediji” bave plasiranjem lažnih vijesti kako bi dobili klik više. Stoji li iza svega ekonomski profit na račun Google oglašavanja ili je ipak u pitanju nešto drugo?
Moguće je jasno identificirati dvije grupe lažnih medija: jedna je grupa medija koji su primarno motivirani zaradom i to je, drugim riječima, laganje, odnosno širenje laži kao ekonomski model. Ovi portali su mahom vođeni od ljudi koji nemaju novinarskog iskustva, nemaju redakcije, niti uključenih novinara. Ovim medijima nije nužno interes da šire dezinformacije, ali im proizvodnja sadržaja koji nemaju „pravi“ mediji omogućava da imaju različitu ili drugačiju informaciju ili čak samo naslov, te na taj način pojačavaju mogućnost da korisnicima njihov sadržaj bude interesantan. Druga vrsta lažnih medija je političke prirode, odnosno sa jasnom političkom, ako hoćete i stranačkom pozadinom. Da potcrtam, i u jednom i u drugom slučaju lažni mediji se primarno koriste društvenim mrežama kao instrumentom za „isporuku“, odnosno širenje lažnih vijesti. U smislu održivosti, odnosno načina monetizacije svog rada, prva grupa uglavnom koristi Google oglašavanja, pa onda stranice na ovim portalima izgledaju kao katalozi oglasa sa ponekom rečenicom teksta između, dok su mediji iz druge grupe uglavnom vjerovatno u cijelosti plaćeni od strane političkog interesa ili stranke čije interese urednički zastupaju.
Do sada ste raskrinkali nekoliko internet portala. Možete li nam kazati koje ste sve portale kako Vi to kažete raskrinkali? Uz pomoć kojih metoda otkrijete da je neko objavio lažni sadržaj?
Lista svih medija za koje smo utvrdili da kontinuirano, povremeno, ponekad ili greškom objavljuju lažne vijesti ili iz ovog ili onog razloga manipulišu činjenicama, objavljuju dezinofrmacije ili se služe tzv. click-baitom se redovno ažurira na našem portalu i potpuno je javna. Do sada na listama medija, prema našoj metodologiji, imamo oko 40 medijskih kuća i portala koji izgledaju kao mediji, iako to u suštini nisu. Taj broj će se sigurno povećavati u narednom periodu. Naglašavamo, metodologija je takva, da su na listama sve ocjene aktuelne samo 3 mjeseca, tako da medij koji ne dobije negativnu ocjenu u tom periodu, nije više na listi. Ovdje možda treba naglasiti da mi nismo nikakva “komisija za medije”, nego radimo u skladu sa metodologijom koja je, također, na uvidu javnosti. Čitaoci nam često ostavljaju komentare ili pitanja “kako kazniti medije koji lažu”, ili šta ćemo mi uraditi po tom pitanju. Mnogi takvi komentari su neprijateljski prema novinarima, što pokazuje da veliki broj ljudi nije svjestan činjenice da lažnu vijest koju su pročitali uopšte nije napisao nikakav novinar, već ju je plasirao jedan od bezbrojnih lažnih portala koji nema ni redakciju, ni uredništvo, niti se može smatrati novinarstvom u bilo kom smislu.
Kako kometarišete činjenicu da postoji niz web stranica koje objavljuju sadržaj i isti šire putem društvenih mreža, a da nigdje nemaju svoj Impresum, odnosno podatke o tome koji stoji iza te stranice?
Kao što sam već rekao, postoje dvije vrste motiva: ekonomski i politički. Ili su motivirani zaradom ili imaju jasnu političku agendu. S druge strane, stvar je propisa i očigledno postoji rupa u propisima koja omogućava lažnim medijima da objavljuju laži i dezinformacije, a da ih u krajnjem slučaju oštećena strana ne može ni tužiti onda kada se radi o kleveti, odnosno ne moraju da se suoče sa odgovornošću za ono što rade. Ono što se mi nadamo jeste da će naša inicijativa, a nadamo se i mnogih drugih organizacija i grupa, dovesti do toga da ljudi jednostavno prestanu da čitaju takve „medije“, jer je to najbolji, možda i jedini način, da se umanji uticaj te vrste dezinformacija u javnom prostoru.
Šta bi trebalo poduzeti da se uredi medijski prostor na Internetu kada je u pitanju BiH? Čiji je to zadatak?
To je pitanje na koje odgovor pokušavaju pronaći mnogo zrelije i stabilnije demokratije nego što je naša: kako naći ravnotežu između slobode i anonimnosti koju pruža interenet na jednoj strani i objektivnog informisanja na drugoj strani. Tekuća debata o ruskoj umješanosti u američke izbore je ovo pitanje izbacila na površinu, a ono se u svojoj suštini tiče upravo toga: sposobnosti lažnih medija, da potpuno anonimno i bez ikakve odgovornosti polarizuju, fragmentiraju ili kreiraju javno mnjenje. Da li je odgovor na to regulacija interneta, odnosno društvenih mreža, naročito Facebooka i Google-a, to je već drugo pitanje i to je pitanja za zakonodavca u Bosni i Hercegovini.
U posljednje vrijeme obzirom da je izborna godina, sigurno da će ih biti još, pojavilo se nekoliko stranica iza kojih očigledno stoje određene političke stranke s ciljem prljave političke kampanje u kojoj se biraju sredstva kako bi se ostavrio konačan cilj, a to je vlast. Koji je Vaš komentar na to?
Nema nikakve sumnje da ćemo ove godine svjedočiti porastu ne samo frekvencije i intenziteta lažnih vijesti, nego i lažnih medija. To smo mogli vidjeti i u Sjedinjenim američkim državama, kada se samo tokom izborne kampanje pojavio cijeli niz medija, koji se bavio isključivo prenošenjem lažnih vijesti i prestao da postoji odmah poslije kampanje. Bosna i Hercegovina sigurno neće biti izuzetak od toga, jer stranke, odnosno politički akteri u našoj zemlji također uče i postojanje nekih od portala, za koje je Raskrinkavanje izvan svake sumnje utvrdilo da su lažni mediji, to potvrđuje. Mi ćemo svakako nastaviti da ih pratimo na način kako smo to i do sada radili, s tim da ćemo praćenju izvještavanja, kako legitimnih tako i lažnih medija, tokom predizborne kampanje posvetiti posebnu pažnju.
(A.K. | Tuzlanski.ba) |