Demokratija bez institucija – novi balkanski izum

Analizirano je kako zemlje Zapadnog Balkana ispunjavaju političke kriterijume za pristupanje EU i zaključeno da proces integracija u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori samo formalno napreduje i da učinak vlada ne ohrabruje.

Proces evropskih integracija u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji samo formalno napreduje i sa manjim ili većim uspjehom ove četiri države ispunjavaju zadate parametre, ali u najznačajnijim kriterijumima za demokratsko funkcionisanje društava efekti ovog procesa nijesu niti zadovoljavajući niti ohrabrujući. Proces EU integracija u ovim zemljama, bez obzira što se nalazi u različitim fazama, još nije uspio dovoljno da afirmiše ustavna opredjeljenja trojne podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku i da dovede do balansa među njima.

Ovo je zaključak analize ispunjenosti političkih kriterijuma za članstvo u EU u oblastima izbori, pravosuđe, borba protiv korupcije i kriminala, mediji i reforma javne uprave, koju je CDT uradio u saradnji sa partnerima iz Srbije i Sjeverne Makedonije. U analizi, kao finalnom predlogu praktične politike, sublimirao je 20 publikacija koje su objavljene u prethodnih nekoliko mjeseci u ovim zemljama, hiljade pročitanih strana i stotine intervjua sa ekspertima.

Ključna zapažanja naših istraživačkih timova u svim zemljama je da sistem kvalitetne teže i protivteže grana vlasti nije dobar, što je od temeljne važnosti za funkcionisanje političkog i ukupnog društvenog sistema.

U Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji je evidentna dominacija političkih partija nad institucijama zakonodavne, izvršne pa i sudske vlasti kojima ustavi daju najveću moć. A unutar ovih institucija, izvršna vlasti ima primat i dominantnu ulogu. Parlamenti, sudovi i tužilaštva su još nedovoljno jaki i nerazvijeni da bi mogli ozbiljnije parirati ovoj dominaciji.

Taj politički uticaj onemogućava prijeko potreban demokratski razvoj u našim državama odnosno stvaranje institucija od integriteta i kredibiliteta koje zavređuju stvarno povjerenje građanki i građana.

Kada govorimo o pojedinačnim oblastima koji su ključni za ispunjavanje političkih kriterijuma:

  • Borba protiv korupcije je, i pored formalnih napredaka, selektivna, spora i često otežana djelovanjem različitih sila i interesa
  • Nekontrolisana upotreba državnih resursa, omogućava početnu prednost vladajućima i baca sijenku na kvalitet izbora i povjerenje u izborni proces. Uz to, građani imaju nisko povjerenje u fer i slobodne izbore, rezultati su osporavani…
  • Pravosuđe još uvijek nije suštinski nezavisno od ostalih grana vlasti, u nekim od država čak ni formalno. Upitni su efikasnost, neselektivno i  kvalitet pravde
  • Otvoreni su prostori da državne uprave, umjesto da budu efikasni servisi građana, dominantno postanu glomazna staništa partijski selektovanih i nesposobnih kadrova
  • Sve ovo otežava i spoljnu kontrolu jer guši ambijent za razvoj kvalitetnijeg novinarstva i medija koji su brana zloupotrebama i zaštita javnog interesa

U ovakvom okruženju, stvarne reformske snage, bilo da se nalaze u vlasti ili opoziciji, imaju veoma skučen prostor za djelovanje. Prije svega, teško se odupiru narastajućem populizmu i često se ne snalaze u stvaranju alternativnih ideja za razvoj.

Takođe, klijentelizam, partijska dominacija, sprega politike i novca onemogućavaju povezivanje ovih snaga i njihove konkretne i uspješne akcije.

Ne treba zanemariti ni postojanje ekstremnih etno-nacionalističkih grupa koje se aktiviraju uvijek kad se želi usporiti ili zaustaviti proces integracija ovog regiona, i koje, jakom propagandom i mobilizacijom populističkih snaga, pokušavaju uraditi ono što nijesu uspjeli početkom devedesetih.

Stvarni dometi EU integracija regiona, ali i regionalne i globalne prilike, ograničavaju i načine za djelovanje EU.

Održavanje i razvoj regionalne stabilnosti treba da bude jedan od ključnih prioriteta EU politike. Ali ne i jedini. Dugoročno, veoma je teško ostvariti regionalnu stabilnost ako pojedinačne države iznutra nijesu stabilne. A stabilnost ne znači samo rast GDP, investicija ili bolje puteve – stabilnost znači stvaranje društava koja, u demokratskim procedurama, mogu rješavati i najkomplikovanija unutrašnja pitanja.

Uspostavljanje ove stablinosti ne smije biti zapostavljeno niti “žrtvovano” radi ostvarenja stabilnosti u regionu. Oba procesa moraju paralelno i jednovremeno funkcionisati, jer su jednako važni.

Ta dugoročna stabilnost Zapadnog Balkana nije isključivo u domenu država koje ga čine, već zavisi i od većeg broja spoljnih faktora. A onaj najvažniji i ključni je stabilnost EU.

Otvorena pitanja EU (njena budućnost, Bregzit, migrantska kriza, odnosi sa SAD, Rusijom, Kinom…) može opredjeljujuće uticati na region. Ipak, ideja učlanjenja regiona u EU je još uvijek jedina prihvatljiva alternativa jer od svih ponuđenih ona, na vrijednosno ispravnoj platformi može da motiviše, mobiliše i pravilno kanališe Zapadni Balkan.

Ako se, iz bilo kojih razloga, ostavi prostor za djelovanje i ulazak nekih drugih, vrijednosno različitih aktera, perspektive regiona nijesu svijetle. Zato EU ne smije zapostaviti Zapadni Balkan. Ne smije biti neodlučna i ostaviti prostore za destruktivno djelovanje drugih.

Ne smije biti ni nedorečena i zamagljivati perspektive proširenja i ekonomskog razvoja. I što je najvažnije ne smije, u državama regiona, dozvoliti bilo kakve kompromise sa demokratskim vrijednostima i principima.  A da bi se poboljšalo stanje u oblasti ispunjavanja političkih kriterijuma, ta oblast se mora pozicionirati u vrhu agendi vlada zemalja regiona.

  • Vlade zemalja regiona moraju uspostaviti efikasne mehanizme koji bi mjerili efekat ovog procesa i redovno informisali javnost o njegovim ishodima. Parlamenti zemalja regiona bi trebalo da razviju metodologiju i mehanizme za praćenje ispunjavanja političkih kriterijuma.
  • Vlade zemalja regiona moraju pokrenuti međusobni dijalog kako bi se pronašlo najbolje rješenje za unapređenja u oblastima ispunjavanja političkih kriterijuma.
  • Ključne demokratske institucije se suštinski moraju osloboditi uticaja partija ili organa vlasti i tako omogućiti stvaranje sistema koji će počivati na odgovornosti i integritetu.
  • I EU bi trebalo da uspostavi jače mehanizme za mjerenje objektivnih dometa i efekata rada država na političkim kriterijumima.

Naša je želja da ovaj predlog praktične politike bude pokretač ozbiljnijeg dijaloga unutar naših država o ovim važnim temama. Takođe, želimo da naš rad skrene pažnju i EU na potrebu intenzivnijeg bavljenja ovim fenomenima. Zato ostajemo otvoreni za javni dijalog i za sve dobronamjerne sugestije, kritike i debatu vezanu za naše zaključke.

Više informacija možete saznati na ovom linku.

Poziv za učešće na Liderskoj akademiji za razvoj

Liderska akademija za razvoj je program obuke na izvršnom nivou koji obučava vladine službenike i lidere u poslovnom...

Amina Izmirlić

Istraživanje o dezinformacijama u online medijima: Ko kreira “mreže lažnih vijesti” u BiH i regionu?

Danas je u EU Info centru u Sarajevu predstavljeno istraživanje “Dezinformacije u online sferi: Slučaj BiH” koje je provelo UG “Zašto ne”. Istraživanje je zasnovano na analizi medijskih sadržaja koji...

Emir Zulejhić

Technology Exchange Program 2019 u Torontu

Boris Brkan, projekt menadžer U.G. “Zašto ne” bio je učesnik Technology Exchange Programa 2019. Technology Exchange Program održao se 11. i 12. aprila 2019. godine u Torontu, Kanada. Tokom...

Amina Izmirlić