Demokratija bez institucija – novi balkanski izum

Analizirano je kako zemlje Zapadnog Balkana ispunjavaju političke kriterijume za pristupanje EU i zaključeno da proces integracija u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori samo formalno napreduje i da učinak vlada ne ohrabruje.

Proces evropskih integracija u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji samo formalno napreduje i sa manjim ili većim uspjehom ove četiri države ispunjavaju zadate parametre, ali u najznačajnijim kriterijumima za demokratsko funkcionisanje društava efekti ovog procesa nijesu niti zadovoljavajući niti ohrabrujući. Proces EU integracija u ovim zemljama, bez obzira što se nalazi u različitim fazama, još nije uspio dovoljno da afirmiše ustavna opredjeljenja trojne podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku i da dovede do balansa među njima.

Ovo je zaključak analize ispunjenosti političkih kriterijuma za članstvo u EU u oblastima izbori, pravosuđe, borba protiv korupcije i kriminala, mediji i reforma javne uprave, koju je CDT uradio u saradnji sa partnerima iz Srbije i Sjeverne Makedonije. U analizi, kao finalnom predlogu praktične politike, sublimirao je 20 publikacija koje su objavljene u prethodnih nekoliko mjeseci u ovim zemljama, hiljade pročitanih strana i stotine intervjua sa ekspertima.

Ključna zapažanja naših istraživačkih timova u svim zemljama je da sistem kvalitetne teže i protivteže grana vlasti nije dobar, što je od temeljne važnosti za funkcionisanje političkog i ukupnog društvenog sistema.

U Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji je evidentna dominacija političkih partija nad institucijama zakonodavne, izvršne pa i sudske vlasti kojima ustavi daju najveću moć. A unutar ovih institucija, izvršna vlasti ima primat i dominantnu ulogu. Parlamenti, sudovi i tužilaštva su još nedovoljno jaki i nerazvijeni da bi mogli ozbiljnije parirati ovoj dominaciji.

Taj politički uticaj onemogućava prijeko potreban demokratski razvoj u našim državama odnosno stvaranje institucija od integriteta i kredibiliteta koje zavređuju stvarno povjerenje građanki i građana.

Kada govorimo o pojedinačnim oblastima koji su ključni za ispunjavanje političkih kriterijuma:

  • Borba protiv korupcije je, i pored formalnih napredaka, selektivna, spora i često otežana djelovanjem različitih sila i interesa
  • Nekontrolisana upotreba državnih resursa, omogućava početnu prednost vladajućima i baca sijenku na kvalitet izbora i povjerenje u izborni proces. Uz to, građani imaju nisko povjerenje u fer i slobodne izbore, rezultati su osporavani…
  • Pravosuđe još uvijek nije suštinski nezavisno od ostalih grana vlasti, u nekim od država čak ni formalno. Upitni su efikasnost, neselektivno i  kvalitet pravde
  • Otvoreni su prostori da državne uprave, umjesto da budu efikasni servisi građana, dominantno postanu glomazna staništa partijski selektovanih i nesposobnih kadrova
  • Sve ovo otežava i spoljnu kontrolu jer guši ambijent za razvoj kvalitetnijeg novinarstva i medija koji su brana zloupotrebama i zaštita javnog interesa

U ovakvom okruženju, stvarne reformske snage, bilo da se nalaze u vlasti ili opoziciji, imaju veoma skučen prostor za djelovanje. Prije svega, teško se odupiru narastajućem populizmu i često se ne snalaze u stvaranju alternativnih ideja za razvoj.

Takođe, klijentelizam, partijska dominacija, sprega politike i novca onemogućavaju povezivanje ovih snaga i njihove konkretne i uspješne akcije.

Ne treba zanemariti ni postojanje ekstremnih etno-nacionalističkih grupa koje se aktiviraju uvijek kad se želi usporiti ili zaustaviti proces integracija ovog regiona, i koje, jakom propagandom i mobilizacijom populističkih snaga, pokušavaju uraditi ono što nijesu uspjeli početkom devedesetih.

Stvarni dometi EU integracija regiona, ali i regionalne i globalne prilike, ograničavaju i načine za djelovanje EU.

Održavanje i razvoj regionalne stabilnosti treba da bude jedan od ključnih prioriteta EU politike. Ali ne i jedini. Dugoročno, veoma je teško ostvariti regionalnu stabilnost ako pojedinačne države iznutra nijesu stabilne. A stabilnost ne znači samo rast GDP, investicija ili bolje puteve – stabilnost znači stvaranje društava koja, u demokratskim procedurama, mogu rješavati i najkomplikovanija unutrašnja pitanja.

Uspostavljanje ove stablinosti ne smije biti zapostavljeno niti “žrtvovano” radi ostvarenja stabilnosti u regionu. Oba procesa moraju paralelno i jednovremeno funkcionisati, jer su jednako važni.

Ta dugoročna stabilnost Zapadnog Balkana nije isključivo u domenu država koje ga čine, već zavisi i od većeg broja spoljnih faktora. A onaj najvažniji i ključni je stabilnost EU.

Otvorena pitanja EU (njena budućnost, Bregzit, migrantska kriza, odnosi sa SAD, Rusijom, Kinom…) može opredjeljujuće uticati na region. Ipak, ideja učlanjenja regiona u EU je još uvijek jedina prihvatljiva alternativa jer od svih ponuđenih ona, na vrijednosno ispravnoj platformi može da motiviše, mobiliše i pravilno kanališe Zapadni Balkan.

Ako se, iz bilo kojih razloga, ostavi prostor za djelovanje i ulazak nekih drugih, vrijednosno različitih aktera, perspektive regiona nijesu svijetle. Zato EU ne smije zapostaviti Zapadni Balkan. Ne smije biti neodlučna i ostaviti prostore za destruktivno djelovanje drugih.

Ne smije biti ni nedorečena i zamagljivati perspektive proširenja i ekonomskog razvoja. I što je najvažnije ne smije, u državama regiona, dozvoliti bilo kakve kompromise sa demokratskim vrijednostima i principima.  A da bi se poboljšalo stanje u oblasti ispunjavanja političkih kriterijuma, ta oblast se mora pozicionirati u vrhu agendi vlada zemalja regiona.

  • Vlade zemalja regiona moraju uspostaviti efikasne mehanizme koji bi mjerili efekat ovog procesa i redovno informisali javnost o njegovim ishodima. Parlamenti zemalja regiona bi trebalo da razviju metodologiju i mehanizme za praćenje ispunjavanja političkih kriterijuma.
  • Vlade zemalja regiona moraju pokrenuti međusobni dijalog kako bi se pronašlo najbolje rješenje za unapređenja u oblastima ispunjavanja političkih kriterijuma.
  • Ključne demokratske institucije se suštinski moraju osloboditi uticaja partija ili organa vlasti i tako omogućiti stvaranje sistema koji će počivati na odgovornosti i integritetu.
  • I EU bi trebalo da uspostavi jače mehanizme za mjerenje objektivnih dometa i efekata rada država na političkim kriterijumima.

Naša je želja da ovaj predlog praktične politike bude pokretač ozbiljnijeg dijaloga unutar naših država o ovim važnim temama. Takođe, želimo da naš rad skrene pažnju i EU na potrebu intenzivnijeg bavljenja ovim fenomenima. Zato ostajemo otvoreni za javni dijalog i za sve dobronamjerne sugestije, kritike i debatu vezanu za naše zaključke.

Više informacija možete saznati na ovom linku.

Nakon tri godine mandata 12 lidera jedinica lokalne samouprave u BiH ispunilo 152 od ukupno 735 datih predizbornih obećanja

Od ukupno 735 obećanja koja su dali načelnici i gradonačelnici 12 jedinica lokalne samouprave u BiH, a čije...

Amina Izmirlić

Parlamenti u BiH i dalje na posljednjem mjestu u regiji kada je u pitanju njihova otvorenost

Istraživanje otvorenosti institucija u BiH i regionu, koje je U.G. “Zašto ne” provelo sa članicama mreže Action SEE, pokazuje da otvorenost parlamenata nije zadovoljavajuća, a umjesto očekivanog...

Danira Karović

Omladinski kamp na Jahorini: Razmjenom ideja i iskustava do veće medijske pismenosti

Omladinski kamp medijske pismenosti još jednom je okupio mlade ljude koji su tokom pet dana učili o bh. medijskom okruženju i problematičnim medijskim sadržajima, a Emir Zulejhić, urednik...

Emir Zulejhić