Demokratija bez institucija vol. 2

Koliko su Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija napredovale u ispunjavanju političkih kriterijuma na putu ka EU, pročitajte u publikaciji Centra za demokratsku tranziciju – “Demokratija bez institucija vol. 2”. Analiza obuhvata oblasti izbora, javne uprave, pravosuđa, medija, korupcije i organizovanog kriminala, i pokazuje da države regiona stagniraju, pa čak i nazaduju na polju demokratizacije.

 

Nova metodologija pridruživanja: Nova šansa za Zapadni Balkan i za EU na Zapadnom Balkanu

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) je još prije četiri godine odlučio da napredovanje u procesu Evropskih integracija ne prati kroz mjere iz pregovaračkih poglavlja, već da kroz sopstvenu metodologiju mjeri napredak u ispunjavanju najvažnijih političkih kriterijumima EU. Zajedno sa kolegama iz Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) iz Srbije, Metamorfozis fondacije iz Sjeverne Makedonije i Udruženja građana “Zašto ne?” iz Bosne i Hercegovine u drugom uzastopnom ciklusu mjerili smo napredovanje u oblastima izbora, reforme javne uprave, reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i slobode medija. Naša procjena je bila da će ove teme, a ne frizirane statistike koje proizvode vlasti determinisati budućnost naših pregovora sa EU. Ispravnost našeg pristupa je sada potvrđena i u Kominikeu Evropske komisije „Poboljšanje procesa pridruživanja – vjerodostojna perspektiva EU za Zapadni Balkan“ iz februara 2020. godine. Novom pregovaračkom metodologijom uvodi se pregovaranje u okviru klastera, tj. grupa povezanih poglavlja. Fundamentalni klaster je najkomplikovaniji i najteži za pregovaranje. U okviru njega su poglavlja 23 i 24, kao i Javne nabavke (5), Statistika (18) i Finansijska kontrola (32). Međutim, ono što je važno je da se kroz novi pristup u ovaj klaster uvode i funkcionisanje demokratskih institucija i reforma javne uprave, teme koje su i do sad bile dio proces pristupanja ali ne i pregovora u okviru poglavlja. Fundamentalni klaster će biti prvi otvoren i posljednji zatvoren, i napredak u okviru ove oblasti će odrediti tempo ostatka pregovora. Pored oblasti vladavine prava, u okviru fundamentalnog klastera biće potrebno donijeti još jednu mapu puta – o funkcionisanju demokratskih institucija i reformi javne uprave, i sve to snažnije povezati sa programom ekonomskih reformi. Iako je još puno nepoznanica, već se sada može zaključiti da je ovo velika šansa za novi kredibilitet procesa evropske integracije Zapadnog Balkana. To važi i za zemlje koje još nijesu počele ili počinju pregovore, ali i za Crnu Goru i Srbiju koje su zaglavljene u statusu quo, u kome se sve radilo da se ništa ne postigne. Novi pristup može značiti novi podstrek za demokratizaciju, za oslobađanje institucija, snaženje parlamenta, zaštitu pravosuđa i medija od uticaja i slabljenje političke dominacije nad javnom administracijom i procesima donošenja odluka.

Izbori: Narušeni legitimitet demokratskih institucija

U zemljama Zapadnog Balkana izborni procesi su, po pravilu, izvor novih političkih tenzija. Legitimitet takvih izbornih procesa dalje proizvodi narušeni legitimitet svih institucija i procesa koji iz njih proističu. Ni u jednoj od država obuhvaćenih istraživanjem nemamo izbalansirano izvještavanje i ravnopravan pristup medijima u toku izbora. Regulatorna tijela često ne sprovode kvalitetan monitoring, imaju pristrasan odnos prema pojedinim medijima ili nemaju na raspolaganju odgovarajuće mjere i sankcije za one koji ne poštuju pravila. Samoregulacija je u pojedinim državama slaba, ili nepostojeća. Sve ovo negativno utiče na pravo građana da budu tačno i objektivno informisani o izbornoj ponudi.

Javna uprava: Sektor za političke uhljebe

Proces reforme javne uprave u čitavom regionu već dugo traje, a rezultati te reforme su jedva vidljivi iz ugla građana. Ambiciozne strategije, zakoni i projekti još uvijek ne utiču na rješavanje najvećih problema javne administracije. Podložnost političkom uticaju, nepotizam, klijentelizam i partijsko zapošljavanje, samo su neke od fraza bez kojih se ne može opisati javna uprava u državama Zapadnog Balkana. Učešće građana u donošenju odluka i kreiranju politika formalno postoji, kao mjera kojom treba zadovoljiti zahtjeve EU, a ne kao istinska otvorenost za predloge sa strane. U svim zemljama primijetne su velike razlike u razvijenosti opština, zbog čega imamo veliki broj nefunkcionalnih i finansijski neodrživih opština koje neodgovorno i netransparentno raspolažu budžetima i ne ispunjavaju poreske i druge obaveze. 

Pravosuđe: Daleko od depolitizacije i nezavisnosti

I pravosudne reforme u svim zemljama traju već dugo, kroz usvajanje strateških dokumenata i zakona koji nikako da nas približe cilju – depolitizovanom i nezavisnom pravosuđu. Uprkos pozitivno ocijenjenim zakonodavnim reformama, pravosuđe u praksi nije zaštićeno od političkih uticaja, niti od uticaja zakonodavne i izvršne vlasti. Ovo posebno dolazi do izražaja prilikom izbora i napredovanja nosilaca pravosudnih funkcija, koje prate optužbe za pristrasnost, konflikt interesa, nedosljednu primjenu zakonskih kriterijuma. Povjerenje javnosti u pravosuđe slabi i zahvaljujući aferama vezanim za sami vrh pravosudne vlasti. U Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji su visoki predstavnici pravosuđa povezani sa koruptivnim aferama, dok se u Crnoj Gori kandidati za sudije bave prepisivanjem a posluh se obezbjeđuje višestrukim mandatima predsjednika sudova uz kreativno tumačenje Ustava. U Srbiji izostaju reakcije pravosuđa ili se predugo čeka na epilog postupaka koji se vode povodom afera u koje su ukjučeni visoki državni funkcioneri. Ovo ima negativan uticaj na povjerenje građana u pravosuđe, koje ni u jednoj od analiziranih država nije na visokom nivou. 

Mediji: Štimung ideologijama i mocnicima

Ambijent za djelovanje medija ni u jednoj od analiziranih država nije ni blizu zadovoljavajućeg nivoa. Neki od ključnih problema koje svi dijelimo su neuređeno tržište, neadekvatna  regulacija, slaba ili nepostojeća samoregulacija, politički uticaji na medije i nebezbjedno okruženje za novinare. Prijetnje pritisci i napadi na novinare se nastavljaju, a etiketiranje i diskreditacija novinara koji kritički izvještavaju postaje manir političara. Pristrasno izvještavanje medija je svakodnevna pojava, malo je onih koji nijesu pod političkom kontrolom. Na ovakvom tržištu brojni mediji postaju sredstva širenja dezinformacija i propagandne, bilo iz političkih ili iz ekonomskih razloga, a ni jedna država nema funkcionalne mehanizme da se ovim pojavama suprotstavi na demokratski način.

Korupcija i organizovani kriminal: Naš način života

Zarobljena država, endemska korupcija, korupcija kao način života, korupcija u svim porama društva – samo su neke od sintagmi kojima organizacije civilnog društva, analitičari, ali i međunarodne organizacije sve češće opisuju stanje u državama Zapadnog Balkana. Pristup informacijama, kao preduslov za borbu protiv korupcije, nije još uvijek dovoljno garantovan u svim državama, a u nekim, poput Crne Gore, primijetne su tendencije daljeg ograničavanja. Represivni odgovor na korupciju i organizovani kriminal ima jednako loše rezultate. Primjetan je nesrazmjer između problema kriminala i korupcije koje označavaju međunarodni izvještaji i percepcije javnosti, i broja slučajeva koji se zaista detektuju i procesuiraju u praksi. Postoje ozbiljne sumnje u uticaj politike i izvršne vlasti na sprovođenje istraga, oličene u prigodnom „curenju informacija“ ili dirigovanom pokretanju istraga od strane ministra ili predsjednika u Srbiji. Na kraju, i taj manji broj slučajeva koji biva otkriven, istražen i dođe do konačne sudske odluke, zahvaljujući blagoj kaznenoj politici šalje društvu poruku da se korupcija i kriminal isplate. 

Zaključci i preporuke

  1. Novi pregovarački okvir kao šansa za fokus na demokratske institucije i vladavinu prava
  2. Nova metodologija pristupanja kao prostor za dijeljenje odgovornosti
  3. Krajnje vrijeme za demonstraciju strateške posvecenosti Evropskoj uniji
  4. Jasna evropska perspektiva, orocena i reverzibilna
  5. Deeskalacija regionalnih tenzija kao preduslov za napredovanje

Cijela analiza dostupna je na ovom LINKU.

Istraživanje o geopolitičkim dezinformacijama u BiH i regiji

Istražili smo koje su dezinformacije iz sfere međunarodne politike, odnosa između država te međudržavnih saveza bile...

Emir Zulejhić

Ko je osvojio mandate u 12 općina i gradova obuhvaćenih monitoringom Istinomjera?

Istinomjer je protekle četiri godine, u okviru monitoringa ispunjenosti predizbornih obećanja, pratio aktivnosti načelnika i gradonačelnika u 12 općina i gradova u BiH. Prema rezultatima, najviše...

Amina Izmirlić

Dezinformacije u vrijeme izbora I: Kako dezinformacije utiču na izborni proces

U prvom tekstu serijala “Dezinformacije u vrijeme izbora” se bavimo pitanjem koje to sve vrste informacija postoje u izbornom procesu, te kakve posljedice nastaju ukoliko dezinformacije zauzmu mjesto...

Emir Zulejhić