Dezinformacije u vrijeme izbora I: Kako dezinformacije utiču na izborni proces

U prvom tekstu serijala “Dezinformacije u vrijeme izbora” se bavimo pitanjem koje to sve vrste informacija postoje u izbornom procesu, te kakve posljedice nastaju ukoliko dezinformacije zauzmu mjesto činjenicama u tom procesu.

Jako puno informacija građani/ke, kandidati/kinje, mediji, te ljudi iz izborne administracije primaju ili daju prije, za vrijeme ili nakon izbora. Te informacije su ključne za kvalitetnu implementaciju izbora, kandidovanje, odlučivanje o kandidatima/kinjama, provođenje predizbornih kampanja, pravilno glasanje, pa i rezultate izbora i formiranje i rad vlasti. Stoga ćemo se u prvom tekstu serijala “Dezinformacije u vrijeme izbora” baviti pitanjem koje to sve vrste informacija postoje u izbornom procesu, te kakve posljedice nastaju ukoliko dezinformacije zauzmu mjesto činjenicama u tom procesu. 

Koje to sve informacije kruže oko nas za vrijeme izbora?

 

Kao što vidimo, velika količina različitih informacija na različite načine utiče na izborni proces. Svaka od njih ima svoju ulogu u izbornom procesu. 

Ako posmatramo informacije prema vremenskim etapama u procesu implementacije izbora, onda možemo jasno vidjeti kako neka od njih utiče na izborni proces. Prije raspisivanja izbora uglavnom imamo političke teme koje formiraju mišljenja i odnose u društvu, raspisivanje izbora nam donosi prve informacije tehničkog karaktera o izborima, period kandidiranja i ovjere listi nas uglavnom po prvi put informiše za koga ćemo tačno moći glasati, dok predizborna kampanja zapravo donosi i najveći broj informacija u izbornom procesu koje se uglavnom tiču informacija o učesnicima/ama izbora. Predizborna šutnja i izbori su opet uglavnom vremena tehničkih informacija, dok je vrijeme nakon izbornog dana vrijeme informacija o izbornim rezultatima i povratka dnevnopolitičkim temama. 

Ukoliko se neka od informacija u bilo kojem od ovih faza kontaminira dezinformacijama, mogu nastati različite posljedice koje mogu značajno da utiču na izbore. 

Koje su to vrste dezinformacionih taktika koje se koriste u vrijeme izbora?

 

Postoje 4 osnovne vrste taktika dezinformisanja – taktike odbacivanja, taktike iskrivljavanja, taktike odvlačenja/distrakcije ili taktike zastrašivanja. 

Taktikama odbacivanja se pokušavaju plasirati dezinformacije kojima se primaoci informacije žele natjerati da odbace neku tvrdnju u koju su vjerovali. 

Taktikama iskrivljavanja se pokušava postići da primaoci informacije imaju promijenjeno mišljenje o nekom događaju, pojavi ili osobi, ili da dobiju pogrešan stav o istom u slučaju da inicijalno nisu imali nikakav stav. 

Taktikama odvlačenja se pažnja primaoca informacija pokušava nekom novom temom odvući sa nečega što im je do tada okupiralo pažnju. 

Taktikama zastrašivanja se primaoci informacija odvraćaju od neke aktivnosti ili učešća u nekom procesu. 

Kako dezinformacije utiču na izborni proces?

Informacije o politici i političkom životu

Iako predizborna kampanja počinje tek mjesec dana pred izbore, mišljenja o partijama i kandidatima/tkinjama se formiraju tokom cijelog mandata, te većina političara/ki kampanju provodi tokom cijelog mandata. Dezinformacije tako postaju sastavni dio diskursa o politici, te značajno utiču na sve aktere u izbornom procesu. 

Jedan od najrasprostranjenijih dezinformativnih narativa je onaj koji govori o tome kako su svi političari isti, te kako je politika nešto što nije dobro, te se na taj način glasači obeshrabruju za glasanje. U ovoj vrsti informacija se koriste sve taktike dezinformisanja, ali prednjače tehnike odbacivanja. 

Informacije o potencijalnim kandidatima/tkinjama i partijama

Informacije o potencijalnim kandidatima/tkinjama, koalicijama, učešću partija na izborima u pojedinim izbornim jedinicama i sličnim temama su često predmet interesovanja javnosti i prije raspisivanja izbora. To otvara mogućnost manipulacija, posebno onih kojima se pokušavaju podići ili smanjiti očekivanja od pojedinih partija ili kandidata/kinja na izborima. Jedan takav slučaj se desio i u vremenu pred lokalne izbore 2020. godine u BiH, kada su mediji objavili vijest kako je Bogić Bogićević kandidat SDP-a za gradonačelnika Sarajeva, pri čemu o tome nije bilo nikakve zvanične potvrde. 

Informacije o kredibilitetu tijela za provođenje izbora

Kredibilitet tijela za provođenje izbora je uvijek bitan dio svakog izbornog procesa, posebno stoga jer istraživanja pokazuju da povjerenje građana u izbornu administraciju i izborni proces generalno nije na zadovoljavajućem nivou. Od manipulisanja lokalnim biračkim odborima, pa do političkog uticaja na Centralnu izbornu komisiju, kredibilitet izborne administracije je često propitivan u BiH. Bili smo svjedoci i ozbiljnih problema sa izbornim procesom zbog ovih problema, kao što je prekid izbornog procesa na lokalnim izborima u Stocu 2016. godine, dok je kompletan izborni proces za predstojeće lokalne izbore 2020. godine obilježila debata o kredibilitetu CIK-a, a zbog koje su na kraju i sami izbori dovedeni u pitanje, koji su na kraju i odgođeni. 

Informacije o koalicijama i listama

Informisanje o koalicijama i listama kandidata/kinja je od velike važnosti za odluku glasača/ica o tome kako glasati na izborima. Upravo zog toga je ovo plodno tlo za dezinformacije, gdje se iste koriste kako bi se stvorila pogrešna slika o pojedinim kandidatima/kinjama ili partijama, bilo bolja ili lošija od stvarne. Jedan takav primjer smo imali i ove godine pred lokalne izbore 2020. Godine, kada je daktilografska greška pri registraciji Demokratske fronte za izbore, od strane pojedinih medija protumačena kao njihovo koaliranje sa Srpskom naprednom strankom. 

Informacije o predizbornim programima kandidata/kinja i partija 

Informacije o predizbornim programima kandidata/kinja i partija su možda najvažnije informacije u predizborno vrijeme i zbog toga su često plod raznih manipulacija, bilo od strane medija, bilo od strane samih kandidata/kinja i političkih partija. 

Nekada se kandidatima/kinjama pripisuju obećanja koja nisu dali, nekada kandidati daju obećanja za koja znaju da nisu u njihovoj moći da ih ispune, nekada kandidati pokušavaju da poreknu data obećanja, a nekada se čak manipuliše značenjem pojedinih obećanja u javnosti.  Jedna od uobičajenih manipulacija je kada kandidati ponavljaju obećanja data u prethodnoj predizbornoj kampanji i predstavljaju ih kao nova – što je pojava koju možemo pratiti u BiH iz izbornog ciklusa u ciklus, te je redovan način putem kojeg pojedini kandidati/kinje i političke partije i dolaze do podrške.  

Informacije o podršci kandidatima/tkinjama i partijama

 

Javna podrška kandidatima/tkinjama na izborima od strane javnih ličnosti, intelektualaca, udruženja, pa i drugih političara je uobičajena stvar svuda na svijetu i nekad može biti i odlučujuća na nekim izborima. U našoj zemlji i regionu se uglavnom govori o podršci od strane regionalnih i svjetskih političara pojedinim partijama ili kandidatima/kinjama. Tako su imena poput Putin, Erdogan, Lavrov, Trump, Vučić, Plenković i slična često spominjana uoči izbora u BiH. Jako često su korištena i bez pokrića kao dio neke od dezinformacionih taktika koje za cilj imaju da potaknu glasače da glasaju za nekog od kandidata/kinja ili partija.   

Informacije o istraživanjima o radu kandidata/tkinja i partija

Predstavnici vlasti, kao i kandidati/kinje koji/e nisu na vlasti, javnosti na uvid, između ostalog, treba da dostave i informacije o svom proteklom radu i angažmanu. Rad kandidata/tkinja i partija, posebno onih koji/e u aktuelnom mandatu obnašaju vlast, je jako bitan za informiranu odluku o glasanju na izborima. Informacije o radu kandidata/kinja i partija su raznolike i ima ih mnogo, te mnoge od njih nisu dostupne javnosti na jednostavan i razumljiv način, te često mediji i organizacije civilnog društva moraju praviti ozbiljne i duge izvještaje kako bi upoznali javnost sa ovim informacijama. Zbog svega toga je upravo ova vrsta informacija predmet čestih dezinformativnih kampanja, kako od kandidata/kinja i partija na vlasti, tako i od opozicije, te od pristrasnih medija. Jedan od primjera dezinformacija na ovom polju jesu izjave kandidata/kinja kojima bez dokaza opovrgavaju nalaze istraživačkih organizacija, kao što je to izjava predsjednika SDA, Bakira Izetbegovića, u kojoj je nakon ocjene inicijative Istinomjer da su partije na vlasti u mandatu 2006-2010 ispunile svega 5% obećanja, izjavio kako je vlast ispunila 50% obećanja. 

Informacije o glasanju i izborima povezane sa COVID-19 pandemijom

Specifičnost lokalnih izbora 2020. godine će biti činjenica da će se isti desiti tokom trajanja pandemije COVID-19. To samo po sebi nosi rizik od različitih dezinformacija, te imamo jako puno medijskih napisa vezanih za različite aspekte predizbornih kampanja, od rada vlasti i institucija oko pandemije, pa do uticaja pandemije na same izbore. Ono što je posebno opasno su informacije vezane za COVID-19 i izborni dan, gdje imamo iz drugih država primjere dezinformativnih taktika zastrašivanja i iskrivljavanja koje su se dešavale baš na izborni dan s ciljem obeshrabrivanja učešća glasača na izborima. 

Slikovnicu možete pogledati na ovom linku.

(Raskrinkavanje.ba) 

Istraživanje o geopolitičkim dezinformacijama u BiH i regiji

Istražili smo koje su dezinformacije iz sfere međunarodne politike, odnosa između država te međudržavnih saveza bile...

Emir Zulejhić

Ko je osvojio mandate u 12 općina i gradova obuhvaćenih monitoringom Istinomjera?

Istinomjer je protekle četiri godine, u okviru monitoringa ispunjenosti predizbornih obećanja, pratio aktivnosti načelnika i gradonačelnika u 12 općina i gradova u BiH. Prema rezultatima, najviše...

Amina Izmirlić

Dezinformacije u vrijeme izbora II: Kako informacija postaje dezinformacija?

Između potpuno izmišljene informacije i/ili vijesti i one koja je potpuno istinita i objektivna, postoji cijeli spektar mogućih manipulacija i načina iskrivljavanja informacija o izbornom procesu i...

Emir Zulejhić