Dezinformacije u vrijeme izbora III: Koje su to pojave karakteristične za izborni proces?

U trećem tekstu serijala “Dezinformacije u vrijeme izbora” se bavimo pitanjem  koje su to pojave koje su karakteristične za izbore, a koje su bitan dio dezinformativnih taktika i koje mogu bitno uticati na izbore na različite načine.

Osim standardnih pojava čija se količina povećava u vrijeme izbora, postoje pojedine pojave koje su karakteristične za izbore, a koje su bitan dio dezinformativnih taktika i koje mogu bitno uticati na izbore na različite načine. Uglavnom se radi o organizovanim pojavama šire rasprostranjenosti u kojima učestvuje više različitih aktera. Tokom rada na posmatranju dezinformacija u kontekstu izbora primjetili smo sljedeće pojave ovog tipa: pojava “namještenih” ili PR intervjua, manipulacija istraživanjima javnog mnijenja i anketama, predizborne kampanje koje se baziraju na teorijama zavjere, različita politička oglašavanja u vrijeme kada to nije dozvoljeno zakonom, pojava novih internet portala i stranica na društvenim mrežama i reaktiviranje “spavača”, pristrasnost pojedinih informativnih portala, te pojava stranačkih botova. U nastavku ćemo pojasniti svaku od ovih pojava. 

“Namješteni” ili PR intervjui

 

Mediji i politički akteri intervju kao medijsku formu često (zlo)upotrebljavanju kao platformu za promociju. Intervjui koji su plaćeni ili koji su unaprijed dogovoreni na osnovu bliskosti medija i političkih aktera, za cilj imaju promociju sagovornika/ca i predstavljanje istih u najboljem svjetlu, istovremeno im dajući prostor i za diskreditaciju političkih protivnika. U takvim intervjuima novinari nemaju kritičkog pristupa, ne postavljaju “teška” pitanja sagovornicima/ama (pitanja o problemima,  propustima, aferama, obećanjima, konkretnim planovima i postignućima), ne postavljaju podpitanja, te umjesto toga postavljaju opšta pitanja o temama koje odgovaraju sagovornicima/ama kako bi glasače uvjerili u to da su pravi izbor. U jednom takvom primjeru iz 2018. godine ministrica Edita Đapo, koja je bila i kandidatkinja na Općim izborima, dala je tokom kampanje ekskluzivni intervju za anonimni portal Informativa. 

Manipulisanje istraživanjima i anketama

Različiti akteri od medija, preko istraživača do samih aktera izbornog procesa, manipulišu istraživanjima javnog mijenja, anketama o rejtingu kandidata/tkinja na izborima, te istraživanjima o učinku vlasti. Cilj manipulisanja ovakvim podacima je u javnosti prikati da određeni kandidat/tkinja ili stranka ima veću, odnosno manju podršku javnosti, a kako bi se time glasači podstakli ili obeshrabrili za glasanje za određene aktere. U drugom slučaju radi se o prikazivanju uspješnosti neke vlasti manje ili više uspješnom nego što zaista jeste. Nekada se manipuliše uzorkom, nekada formulacijom pitanja i odgovora, nekada lokacijom i vremenom sprovođenja istraživanja ili ankete, a nekada se podaci i rezultati u potpunosti prepišu, ili čak izmisle. Primjer toga smo imali ove godine, kada je nekolicina medija objavila istraživanje javnog mijenja u Banjaluci u kojem se tvrdilo da ispitanici daju veliku prednost sadašnjem gradonačelniku Igoru Radojičiću u odnosu na kandidata Draška Stanivukovića, gdje se veoma brzo pokazalo da ovo istraživanje ne postoji. 

Kampanja teorija zavjere

Neki kandidati/tkinje ili čak stranke, svoje kampanje baziraju na popularnim teorijama zavjera i pseudonaučnim tvrdnjama i nastupima. Ova pojava može se povezati i sa populizmom, s obzirom da je cilj ovakvih pristupa prikupljanje što veće podrške javnosti na netačnim i često populstičkim temama i tvrdnjama koje su ili mogu biti bliske i primamljive velikom broju ljudi, zbog jednostavnih objašnjenja kompleksnih pitanja. Kandidat koji u tome prednjači u trenutnoj kampanji je Sej Ramić, vijećnik u Gradskom vijeću Grada Bihaća i kandidat za gradonačelnika Grada Bihaća, koji svakodnevno dijeli teorije zavjere o koronavirusu, vakcinama, 5G mreži, chemtrailsima, i mnogim drugim temama. 

Kampanje na internetu 

S obzirom na činjenicu da sve veći broj kandidata/tkinja i stranaka iz godine u godinu svoje kampanje sve više usmjerava u online prostor, sve je više i kršenja izbornih pravila na internetu. Izborna pravila vrlo precizno definišu kada počinje kampanja, kako se ona vodi, te kada završava. Međutim, internet je “siva zona” zakona kako je CIK rekao 2018. godine kada se akteri izbora nisu kažnjavali zbog kršenja izbornog zakona u online prostoru. Ove godine je ova institucija počela kažnjavati aktivnosti preuranjenih kampanja u online prostoru, a da li će i kako reagovati na kršenje izborne šutnje i druge nepravilnosti koje se dešavaju online, tek treba da vidimo. 

“Spavači” i novi internet portali

Svake godine u kojoj se održavaju izbori, nekoliko mjeseci do godinu dana pred dan izbora gotovo po pravilu pojavljuju se novi informativni portali, profili i stranice na društvenim mrežama, a pokreću one koje nisu bile aktivne određeno vrijeme. Nekada su u pitanju anonimni portali i stranice, nekada na njima postoje imena uredništva i vlasništva, dok se neki od njih predstavljaju i kao “nezavisni istraživački centri”, kako je to bilo 2018. godine. Neki od portala i stranica koji su se pojavili u izbornoj 2020. godini su Pressmedia, Raport, Narod zna, dok su to 2018. bili Smeće vijesti, Plajvaz, NICK, Infosrpska i drugi. 

Pristrasnost informativnih portala

Mnogi informativni, pogotovo manji i lokalni portali koji se predstavljaju kao nezavisni i objektivni, često od određenih političkih subjekata imaju dobit u vidu reklama. Neki od njih su pod određenim uticajima, kontrolama ili čak u vlasništvu političkih aktera. Zbog toga pri izvještavanju o njima pišu mnogo i pozitivno, dok reklame istih aktera dominiraju na takvim portalima, a o političkim protivnicima izvještavaju malo i negativno.

Stranački botovi

Stranački botovi su organizovane grupe ljudi koje na internetu pokušavaju usmjeriti pažnju javnosti na stvari koje pozitivno portretiraju neku partiju, prikazati podršku javnosti za neke kandidate/kinje ili partije većom nego što jeste ili stvoriti negativnu sliku o drugim kandidatima/kinjama ili partijama. Ovo se manifestuje na nekoliko načina tako što organizovane i obučene grupe ostavljaju komentare na internet portalima i društvenim mrežama, šalju lančane poruke i mailove, uključuju se na različite forume ili portale za diskusiju, dijele sadržaj na društvenim mrežama i podižu viralnosti određenog s držaja interakcijama po društvenim mrežama.

Slikovnicu možete pogledati na ovom linku.

(Raskrinkavanje.ba)

Istraživanje o geopolitičkim dezinformacijama u BiH i regiji

Istražili smo koje su dezinformacije iz sfere međunarodne politike, odnosa između država te međudržavnih saveza bile...

Emir Zulejhić

Ko je osvojio mandate u 12 općina i gradova obuhvaćenih monitoringom Istinomjera?

Istinomjer je protekle četiri godine, u okviru monitoringa ispunjenosti predizbornih obećanja, pratio aktivnosti načelnika i gradonačelnika u 12 općina i gradova u BiH. Prema rezultatima, najviše...

Amina Izmirlić

Dezinformacije u vrijeme izbora I: Kako dezinformacije utiču na izborni proces

U prvom tekstu serijala “Dezinformacije u vrijeme izbora” se bavimo pitanjem koje to sve vrste informacija postoje u izbornom procesu, te kakve posljedice nastaju ukoliko dezinformacije zauzmu mjesto...

Emir Zulejhić