Do kraja godine veliki dio prioriteta iz Mišljenja EK bi mogao biti ispunjen?

Iako su aktivnosti kada je u pitanju ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja EK pokrenute sa mrtve tačke, još je mnogo posla je pred bh. institucijama da bi se napravio značajan pomak u pravcu vladavine prava, bolje funkcionalnosti državnog aparata, ali i potpunog usvajanja evropskih demokratskih standarda.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Šefik Džaferović održao je sastanak 15. jula 2020. godine sa šefom Delegacije EU u BiH, Johannom Sattlerom te je “konstatirano da je BiH u posljednjih nekoliko mjeseci postigla značajan napredak u reformskim procesima i ispunjavanju prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije”. Džaferović je istakao i da je “pokrenuto rješavanje većeg broja od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, te da bi veliki dio njih do jeseni mogao biti ispunjen”.

Sličan stav u vezi sa reformskim procesima i ispunjavanjem prioriteta iz Mišljenja EK ima i predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Zoran Tegeltija koji je u razgovoru za protal Klix.ba istakao da će se “do kraja 2020. godine riješiti najveći dio važnih pitanja iz Mišljenja EK”.

BiH radi na prioritetima iz Mišljenja EK. Neke od njih smo realizovali, neki su u fazi realizacije. Do kraja 2020. ćemo riješiti najveći dio važnih pitanja iz Mišljenja EK. Nažalost, tu ima i političkih tema gdje postoji minimalan stepen saglasnosti. Zato je teško reći da ćemo provesti sve, ali mislim da ćemo do kraja godine provesti kredibilan broj mjera zbog čega bi, prema mom mišljenju, Evropska komisija imala mogućnost da BiH dodjeli kandidatski status.

Zoran Tegeltija, 15. juli 2020.

Podsjećamo, 29. maja 2019. godine Evropska komisija je usvojila Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, a pomenuto Mišljenje identifikuje 14 ključnih prioriteta koje BiH treba da ispuni kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju.

Evropska komisija je 29. maja 2019. godine usvojila svoje Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji. Mišljenje je od ključne važnosti u odnosima Evropske unije i Bosne i Hercegovine, potvrda da je EU predana da pruži smjernice i podršku zemlji u provođenju neophodnih reformi na njenom putu ka evropskim integracijama. Mišljenje identifikuje 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba da ispuni kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju Evrospkoj uniji; pruža sveobuhvatne smjernice za postepene reforme. Ključni prioriteti obuhvataju područja demokratije/funkcionalnosti; vladavine prava; osnovnih prava; i reforme javne uprave – osnove procesa pridruživanja Evropskoj uniji.

Saopćenje, Delegacija EU u BiH

Detaljna analiza na kojoj je Komisija zasnovala svoje Mišljenje, sadržana je u Analitičkom izvještaju kao pratećem dokumentu Mišljenju EK o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji. Evropska komisija, kako se navodi u Mišljenju, “smatra da bi se pregovori za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji trebali otvoriti kada zemlja postigne potreban stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo, a posebno sa političkim kriterijima iz Kopenhagena kojima se zahtijeva stabilnost institucija koje naročito garantiraju demokratiju i vladavinu prava”.

Iako je krajem januara 2020. godine direktor Direkcije za evropske integracije BiH (DEI), Eldin Dilberović najavio da će Vijeće ministara aktivno raditi na realizaciji 14 ključnih preporuka Europske komisije do početka maja 2020. godine, Vijeće ministara BiH i drugi nivoi vlasti do pomenutog roka nisu uradili ništa na ispunjavanju ijednog od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.

Krajem aprila 2020. godine Dilberović je istakao da “među zadacima koje je potrebno ralizirati jeste i usvajanje određenih ključnih zakona kao što su novi zakon o VSTV-u, zakon o sudovima u BiH, zatim kompletiranje strateškog okvira za reformu javne uprave usvajanjem strategije u Republici Srpskoj, potom usvajanje poslovnika o radu Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje”, a istakao je i koje su aktivnosti do tog trenutka bile poduzete:

Kada je riječ o realizaciji ključnih prioriteta iz Mišljenja možemo reći da su poduzete određene aktivnosti. Tako je na primjer Odlukom Ustavnog suda BiH ukinuta odredba Ustava RS koja se odnosila na smrtnu kaznu, čime je realiziran ključni prioritet 10 c), zatim pripremljen je tekst izmjena i dopuna zakona o javnim nabavkama kojim se adresira ključni prioritet 7. c), inicirano je i razmatranje prijedloga zaključaka Kolegija za evropske integracije vezano za otpočinjanje izrade programa integriranja, čime je inicirano i adresiranje ključnog prioriteta 2. Također i kroz mjere iz Akcionog plana za realizaciju 115 kratkoročnih prioriteta iz Analitičkog izvještaja adresiraju se određeni prioriteti iz Mišljenja. Tako je npr. Vijeće ministra BiH usvojilo novu Strategiju integriranog upravljanja granicom u BiH i prateći Akcioni plan, novu Strategiju suprotstavljanja trgovini ljudima u BiH čime se dijelom adresira ključni prioritet 8, itd.

Eldin Dilberović, 29. april 2020.

U pogledu realizacije ovih ključnih prioriteta Predsjedništvo BiH usvojilo je krajem aprila ove godine Zaključak u kom je navedeno da će “inicirati i voditi reformu, s ciljem ubrzanja procesa pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji”, a najavljeno je uspostavljanje ad hoc Političke radne grupe.

S tim u vezi, sastanak Predsjedništva BiH sa ad hoc Političkom radnom grupom za EU održan je 04. maja 2020. godine. U saopćenju objavljenom nakon sastanka naglašeno je da je cilj ove grupe podstaknuti ukupan dijalog u BiH u cilju ispunjavanja uvjeta za dobijanje kandidatskog statusa, te podržati realizaciju sljedećih prioriteta iz Mišljenje EK: tehničko poboljšanje izbornog procesa, osiguranje pravilnog funkcioniranja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, reforma javne uprave, usvajanje i provedba propisa o sukobu interesa i reforma sistema javnih nabavki.

Nakon navedenih aktivnosti, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Zoran Tegeltija predsjedavao je 4. sjednicom Kolegija za evropske integracije na kojoj je, kako se u saopćenju sa sjednice navodi istaknuto “da su evropske integracije strateško opredjelјenje BiH, te da zajedničkim djelovanjem svih nivoa vlasti u skladu sa ustavnim nadležnostima i doslјednom primjenom mehanizma koordinacije, BiH može nastaviti rad na ispunjavanju kriterija za članstvo u EU”.

Kolegij za evropske integracije danas je zadužio Komisiju za evropske integracije da do 30. juna 2020. godine pripremi Metodologiju izrade Programa integriranja BiH u Evropsku uniju, u skladu sa principima Odluke o sistemu koordinacije procesa evropskih integracija u Bosni i Hercegovini, te da je dostavi Kolegiju za evropske integracije na razmatranje. Također, s cilјem ubrzanja procesa pristupa BiH Evropskoj uniji, Kolegij za evropske integracije danas je zadužio Komisiju za evropske integracije da do 15. 6. 2020 pripremi Akcioni plan za realizaciju klјučnih prioriteta iz Mišlјenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji i dostavi ga Kolegiju za evropske integracije.

Saopćenje, Kolegij za evropske integracije, 7. maj 2020.

Među 14 prioriteta u Mišljenju Evropske komisije o Zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU našlo se i pitanje izbora i funkcionisanja Odbora o imenovanju članova PSBiH u Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje između PSBiH i Evropskog parlamenta (POSP). S tim u vezi, u julu 2020. godine Predstavnički dom usvojio je Odluku o imenovanju članova PSBiH u POSP, dostavljenu od strane Zajedničkog kolegija oba doma PSBiH, a prema usvojenoj Odluci u POSP su imenovani poslanici i delegati PSBiH, o čemu je Istinomjer pisao.

Istog dana, 7. jula 2020. godine predstavnici Zajedničke radne grupe za izradu Strateškog okvira za reformu javne uprave 2018 – 2022 usaglasili su tekst Akcionog plana za reformu javne uprave – dokumenta koji predstavlja jedan od ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o članstvu BiH u EU.

Konačno nakon dvije godine usaglašavanja mi imamo ključne dokumente da bi nastavili modernizovati upravu u BiH na način da ona bude transparetnija, otvorenija, efektivnija i da pruža pouzdanije, efikasnije i jeftinije usluge građanima i poslovnoj zajednici.“

Koordinator za reformu javne uprave BiH, Dragan Ćuzulan, 7. juli 2020.

Ćuzulan je nepomenuo da je Ured koordinatora za reformu javne uprave u saradnji sa koordinatorima za reformu javne uprave iz Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta proveo javne konsultacije o Akcionom planu tako da će ovaj dokument odmah biti poslan i vladama u BiH, te Vijeću ministara BiH na usvajanje.

Mjere u Akcionom planu odnose se na jačanje kapaciteta javne uprave kroz implementaciju principa i dostizanje principa i standarda zemalja EU, uspostavljanje korisnički orijentisane i transparentne javne uprave, izgradnju profesionalnog i depolitizovanog službeničkog sistema zasnovanog na merit sistemu i uspostavljanje racionalne, koherentne, efikasne, efektivne i odgovorne organizacione strukture javne uprave na svakom nivou upravne vlasti. Za sprovođenje akcionog plana za reformu javne uprave BiH biće potrebno 61 milion KM. Prije nekoliko dana Republika Srpska je usvojila i Strateški okvir za reformu javne uprave i to dvije godine nakon što su to uradile Vlada Federacije BiH, Vlada Brčko distrikta BiH i Vijeće ministara BiH.

Saopćenje, Ured koordinatora za reformu javne uprave BiH, 7. juli 2020.

Dan kasnije održan je 4. sastanak Posebne grupe za reformu javne uprave između EU i BiH, na kojem je istaknuto “kako je završetak neophodnih koraka u reformi javne uprave jedan od 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije”, a Komisija je također izrazila zadovoljstvo zbog usvajanja Strateškog okvira za reformu javne uprave u BiH 2018 – 2020.

U međuvremenu, 17. juna 2020. godine, napravljen je i korak ka održavanju izbora u Mostaru kada su SDA i HDZ BiH potpisale Sporazum pod nazivom “Politički sporazum za Grad Mostar, Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH – Grad Mostar – MODEL B” i Statut Grada Mostara čime su stranke potpisnice usaglasile model Izbornog zakona BiH, odnosno način izbora vijećnika/ca i broj vijećnik/ca koji se bira po Gradskim područjima, kao i izmjene Statuta Grada Mostara.

Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH u parlamentarnu proceduru uputili su 26. juna 2020. godine zastupnici SDA i HDZ BiH. S tim u vezi, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH 7. jula ove godine, po hitnom postupku, usvojio je Izmjene Izbornog zakona BiH. Dan kasnije i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio je Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji u svom fokusu ima održavanje izbora u Mostaru, a pomenutim izmjenama Istinomjer se bavio u analizi “Prestaje li Mostar biti “grad slučaj” u ovoj godini?”.

Ipak, održavanje Lokalnih izbora u BiH i dalje je neizvjesno s obzirom na činjenicu da državni budžet još uvijek nije usvojen iako je Predstavnički dom na jučerašnjoj sjednici većinom glasova usvojio prijedlog državnog budžeta u drugom čitanju, te će Dom naroda Parlamenta BiH razmatrati pomenuti prijedlog budžeta na sjednici koja je zakazana za 21. juli 2020. godine.

I dok Vijeće ministara BiH i drugi nivoi vlasti godinu dana nisu radili na ispunjavanju niti jednog od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, usvajanjem Akcionog plana za reformu javne uprave, Odluke o imenovanju članova PSBiH u POSP, kao i postizanjem dogovora oko održavanja izbora u Mostaru čini se da su stvari pokrenute sa mrtve tačke. Ipak još mnogo posla je pred bh. institucijama da bi se napravio značajan pomak u pravcu vladavine prava, bolje funkcionalnosti državnog aparata, ali i potpunog usvajanja evropskih demokratskih standarda do kraja godine, kako najavljuju domaći zvaničnici.

(Istinomjer.ba)

Poziv za webinar “Digitalna zaštita i sigurnost”

Udruženje građana “Zašto ne” organizira webinar na temu “Digitalna zaštita i sigurnost” u sklopu regionalnog projekta...

Amra Hasanović

Poziv za webinar “Suprotstavljanje dezinformacijama”

Udruženje građana “Zašto ne” organizira webinar na temu “Suprotstavljanje dezinformacijama” u sklopu regionalnog projekta “Akcelerator medijske pismenosti”. Webinar će se održati 24. novembra...

Amra Hasanović

Umjesto da se više otvaraju prema građanima/kama, lokalne samouprave u BiH sve zatvorenije

Druga godina istraživanja otvorenosti svih jedinica lokalnih samouprava u BiH, pokazuje da su ove institucije veoma zatvorene prema građanima/kama naše zemlje, i umjesto unapređenja stanja pojedine...

Danira Karović