“Dvije škole pod jednim krovom” – Od privremene do trajne mjere
I dok se Vlada FBiH proglasila nenadležnom o praksi „dvije škole pod jednim krovom“ u odgovorima na dodatna pitanja iz Upitnika Evropske komisije za pripremu Mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, iz SBK-a, na koji se odnosio dio pitanja, ovu praksu ocijenili su čak i pozitivnom.
U emisiji “Novi dan” N1 televizije 1. decembra 2020. godine gostovali su novi/stari načelnik Općine Jajce Edin Hozan i aktivista iz ovog grada Samir Beharić koji su, između ostalog, razgovarali i na temu dvije škole pod jednim krovom, te su iznijeli nešto drugačije viđenje situacije koja se prije nekoliko godina odvijala u Jajcu po ovom pitanju.
Na pitanje voditeljice upućeno načelniku Hozanu, kojem stavu je bio bliži kada je u pitanju ova priča, “kada su učenici i javnost bili bitku da ne bude segregacije i podijeljenosti”, odnosno da li je tačno da je u prvi mah negdje bio za podjele, a onda kasnije zbog pritiska javnosti promijenio svoju odluku i stao “na stranu onih koji su izborili svoju bitku”, Hozan je ustvrdio da nikada nije bio za podjele.
Da vam kažem, nikad nisam bio za podjele te vrste u Jajcu, ni dan-danas. Ako me pitate da li bi trebalo ukinuti ove osnovne škole, koje su također dvije škole pod jednim krovom u našem kantonu, u Jajcu, dakle, reći ću da sam za ukidanje. Mi smo samo u to vrijeme tražili prava za većinski narod koji živi u Jajcu, to su Bošnjaci, koja oni nisu imali u srednjim školama. Ono što se dogodilo je ustvari bila ponuda Ministarstva, tadašnje aktualne ministrice. Ona je rekla jedino što vam ja mogu omogućiti da vi ostvarite vaša prava, odnosno učenici iz Jajca, Bošnjaci, jeste da napravite sebi školu. To je bila opcija uzmi ili ostavi, da tako kažem. Nikada nismo bili za tu vrstu podjela. Ja nikada nisam bio lično za tu vrstu podjela (…) Samo smo tadašnjim aktivnostima mi učinili da se neka prava naše djece, bošnjačke djece, poprave u odnosu na neko prethodno stanje.
Edin Hozan, 1. 12. 2020.
Ipak, na pitanje voditeljice upućeno aktivisti Samiru Behariću, da li su aktivisti imali od starta podršku načelnika, Beharić je ustvrdio da nisu imali onoliku podršku kolikoj su se nadali, te da su SDA i HDZ zajednički, “dakle vijećnici u Općinskom vijeću Jajce”, uputili inicijativu Skupštini Kantona, gdje su također ponovo vijećnici SDA i HDZ-a predložili podjelu škola kako bi bošnjačka djeca dobila nastavu na bosanskom, historiju, geografiju. Na to je reagovao Hozan, demantujući Beharićeve navode da su vijećnici SDA uputili takvu inicijativu.
Nakon što je Beharić ustvrdio da je takva inicijativa došla od strane roditelja koji su članovi SDA, ista je poslana na Skupštinu SBK-a. Istakao je i da su srednjoškolci tada očekivali podršku načelnika Hozana, koju nisu dobili.
Ono što smo mi od Vas tada očekivali da stanete uz srednjoškolce i Vi to niste uradili. Vi ste sve do ogromnog pritiska javnosti, pritiska međunarodnih organizacija, bili uz SDA i uz HDZ. Vi ste bili ujedinjeni u podjelama. Tek ste na kraju stali, kada je priča došla na gotovo, kada se vidjelo i znalo da se škole neće podijeliti, tada ste stali uz učenike, to je kasno.
Samir Beharić, 1. 12. 2020.
Podsjećamo, princip “dvije škole pod jednim krovom” – na osnovu kojeg učenici/e osnovnih i srednjih škola iz BiH borave u istoj zgradi škole, podijeljeni u različita odjeljenja na temelju njihove nacionalne pripadnosti, problem je već dugi niz godina, a javnost pamti i situaciju koja se tokom 2016. godine odvijala u Jajcu.
I dok su osnovne škole u ovom gradu funkcionisale po principu “dvije škole pod jednim krovom”, u dvije srednje škole – Srednjoj strukovnoj školi “Jajce” i Gimnaziji “Nikola Šop”, učenici/e su zajedno pohađali nastavu bez obzira na nacionalnu pripadnost. Nastava se odvijala po hrvatskom nastavnom planu i programu, a bošnjačkoj djeci u ovim škola prije nekoliko godina omogućeno je pohađanje nacionalne grupe predmeta, tačnije bosanskog jezika i islamskog vjeronauka. Ipak, kako portal Tačno.net prenosi, diskriminacijski te, u konačnici, formalno pravni problem prisutan kod ove dvije škole ogledao se u činjenici da sva djeca, bez obzira na nacionalnu pripadnost, nakon obrazovanja dobijaju diplome sa grbom paradržavne tvorevine Herceg-Bosne.
Zbog toga je tokom 2016. godine, kako prenosi Al Jazeera Balkans, na zahtjev roditelja djece bošnjačke nacionalnosti za uvođenjem grupe nacionalnih predmeta, kantonalna Vlada u julu 2016. godine donijela odluku o formiranju zasebne škole koja će raditi po bosanskom programu, a protiv ove odluke svoj glas su digli srednjoškolci/ke iz Jajca.
U junu 2017. godine saopćeno je da srednjoškolci u Jajcu ostaju zajedno u školskim klupama, jer su vlasti odustale od otvaranja nove škole koja bi radila po bosanskom nastavnom planu i programu.
Podsjećamo i da je Ustavni sud Federacije BiH 2014. godine odlučio da je princip “dvije škole pod jednim krovom” neustavan jer predstavlja oblik segregacije i diskriminacije.
U razgovoru za portal Tačno.net, u septembru 2016. godine, Hozan je istakao kako smatra da je upravo odluka Skupštine SBK-a “jedini mogući način da se ostvare Ustavom i Zakonom zagarantovana prava za bošnjačku djecu”, kao i da “ne smatra da će podjele djece u školskim klupama uticati na produbljenje etničkih podjela u Jajcu”.
Skoro godinu kasnije, nakon što su učenice/e srednjih škola u Jajcu više puta iskazali nezadovoljstvo i organizovali protest protiv planiranih podjela škole, Hozan je imao nešto drugačiji stav i viđenje čitave situacije.
Mi smo prihvatili takvo rješenje jer nije bilo drugog načina da se udovolji našim zahtjevima. Podsjećam, nismo tražili osnivanje nove škole, nego uvođenje nekoliko predmeta po bosanskom planu i programu. Hrvatski čelnici su bošnjačke zahtjeve okarakterisali kao ‘devastaciju hrvatskog obrazovnog sistema u Federaciji BiH’ i ministrica Čerkez je odlučila da Vladi predloži osnivanje nove škole. Krenulo se u tom pravcu, ali je ta odluka naišla na otpor kod djece, profesora, zvaničnika međunarodne zajednice i velikog broja građana. Na kraju je prihvaćeno da se za narednu školsku godinu, pored islamske vjeronauke i bosanskog jezika, uvedu historija i geografija BiH, uz obećanje da se djeci koja to ne žele neće izdavati svjedočanstva sa šahovnicama.
Edin Hozan, 21. 6. 2017.
OSCE u dokumentu „Dvije škole pod jednim krovom“ – Najvidljiviji primjer diskriminacije u oblasti obrazovanja u Bosni i Hercegovini u zaključku navodi sljedeće:
Segregacija i diskriminacija, koje su prisutne u „dvije škole pod jednim krovom“, predstavljaju kršenje zakona u BiH i međunarodnih zakona, i nisu u skladu s preporukama Evropske unije. Novom strategijom za zapadni Balkan, Evropska unija poziva sve države da daju prioritet obrazovanju, posebno „u smislu promocije veće tolerancije, evropskih vrijednosti i jačanja društvene kohezije.“ Postojećim obrazovnim sistemom ne samo da se to ne postiže, nego se, ustvari, čini suprotno. „Dvije škole pod jednim krovom“ proizvode generacije mladih ljudi čiji se identiteti zasnivaju na uvjerenju da su razlike među ljudima nepomirljive i da su zato podjele u svim sferama društva opravdane, umjesto da uče o tome kakve koristi pruža život u raznolikom društvu. Druga generacija učenika u BiH će 2019. godine završiti svoje školovanje u okviru poslijeratnog obrazovnog sistema, oblikovana i obilježena zaostavštinom sukoba iz devedesetih godina prošlog stoljeća. Od suštinskog je značaja da, kao takva, bude i posljednja. Krajnje je vrijeme da politički lideri u BiH riješe problem diskriminacije u školama, te da stave interese djece iznad vlastitih uskih interesa. Jedino na taj način BiH može odlučno krenuti ka stabilnoj i prosperitetnoj budućnosti.
OSCE, novembar 2018.
Podsjećamo i da se Vlada FBiH proglasila nenadležnom o praksi “dvije škole pod jednim krovom“ u odgovorima na dodatna pitanja iz Upitnika Evropske komisije za pripremu Mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, dok su iz SBK-a, na koji se odnosio dio pitanja, ovu praksu ocijenili čak i pozitivnom, o čemu svjedoči i naredni pasus:
Tkz. fenomen “dvije škole pod jednim krovom” u Kantonu Središnja Bosna je posljedica ratnog djelovanja u Bosni i Hercegovini, i predstavlja pitanje kojem treba prilaziti na poseban način ne narušavajući postignuti mir, ne narušavajući temeljna ljudska prava, prava djece, kao i pravo roditelja koji imaju prvenstveno pravo da biraju vrstu naobrazbe za svoju djecu, jer oni su ujedno i porezni obveznici, te pravo djece da njeguju svoju kulturu, religiju i da upražnjavaju svoj jezik. ‘Dvije škole pod jednim krovom’ su naša realnost, a možda i put kako pokrenuti održivi povratak raseljenih i izbjeglih i zaustaviti iseljavanje čitavih naroda sa određenih područja Bosne i Hercegovine, na kojima ne uživaju punu ravnopravnost i konstitutivnost.
Princip “dvije škole pod jednim krovom” bila je privremena mjera čiji je cilj bio da “odgovori uvredljivim poslijeratnim etnocentričnim obrazovnim sistemom i da potakne povratak izbjeglica i raseljenih osoba”. Ipak, privremena mjera postala je trajna, uprkos naporima međunarodne zajednice da osigura njenu tranziciju, ali i protivljenju određenog broja učenika/ca i javnosti. Da li će ova diskriminatorna praksa, koja zasigurno negativno utiče na pomirenje i buduću stabilnost ali i na kvalitet izvođenja nastave, biti ukinuta pokazat će vrijeme. Primjer učenika iz Jajca pokazuje da otpor ovakvoj praksi postoji i da je problem prepoznat od strane samih učenika koji su se, zahvaljujući upornosti, ipak izborili i izbjegli podjelu na “dvije škole pod jednim krovom”.
(Istinomjer.ba)