Facebook bi trebao zaposliti tim fact-checkera. Evo šta bi bio njihov posao
Kritike Facebook mreže su u zamahu nakon što je editorska greška u ponedeljak dovela do nove ‘štucavice’ u sekciji Najpopularnijih (trending) tema ( za slučaj da se ste mašili ovu vijest, ova društvena mreža je promovisala u potpunosti lažan članak o voditeljici Fox Vijesti, Megyn Kelly).
Za razliku od prethodnog skandala koji je nastao oko etičkog pitanja, da li Facebook treba da balansira političke opcije odnosno da li je politička nepristranost neophodna, trenutno rješenje problema oko sekcije najpopularnijih tema čini puno očitijim.
Facebook-u je potreban tim fact-checkera! Samo desetak bi ih bilo dovoljno da se ovaj problem više nikada ne dogodi.
Fact-checkeri bi se se držali dalje od ličnih postova i stranica. Ljuti statusi vašeg ludog rođaka, i slične stvari , bile bi van domene ovog tima (to je ipak na vama). No, javne stranice i objave bile bi provjeravane. Prioritet bi se davao stranicama koje su svrstane u “Media/News/Publishing” sekciju, ili bilo koje druge popularnije objave.
Šta bi Facebook fact-check tim tačno radio? Evo tri moguća zadatka:
- Pročišćavanje i provjeravanje izvora informacija koji konstantno postavljaju lažne vijesti. Facebook bi trebao uvesti pravilo da nakon tri objavljena lažna posta, spamerski Facebook račun biva ukinut.
Ili kada se dosegne granica objave lažnih priča, doseg publike te objave se automatski smanjuje na 1/10 dotadašnjeg potencijala. Kako je stručnjak za prevare, Craig Silver, skoro primjetio, web stranice sa lažnim vijestima eksperimentiraju sa raznim poslovnim modelima, baš poput i stranica koje obajvljuju legitimne vijesti, te bi prijetnja smanjivanjem dosega trebala bi biti dovoljan podsticaj da se prestanu objavljivati lažne priče.
- Agresivno smanjivanje postova koji su lažni. Facebook to već radi, no postoji par grešaka unutar već postojećeg sistema.
Za početak, inicijativa potiče od čitatelja a ne od fact-checkera, a čitatelji mogu biti neprecizni ili mogu imati neke druge motive da prijave određeni sadržaj. Takođe, Facebook nije transparentan oko trenutnih ‘sankcija’ za lažne objave ili zašto su neke priče skinute sa interneta. Trenutno pojašnjenje koje glasi ”mnogi ljudi su prijavili da ova priča sadrži lažne informacije” trebalo bi biti naglašeno crvenim slovima kako bi bilo što vidljivije.
- Uočavanje članaka i objave čije su činjenice provjerene negdje negdje, te ispod tih članaka ponuditi druge provjerene članke, kao alternativne opcije. Ovaj slučaj bi se primjenjivao samo u ekstremnim slučajevima, kada neki članak, iako označen kao provjeren, biva prijavljen kao dezinformacija.
Da li je Facebook dorastao zadatku? U Rimu, ranije ove sedmice, Zuckerberg je ponovio kako ne želi da Facebook postane medijska organizacija.
Bilo za to već kasno ili ne, zapošljavanje tima fact-checkera ne znači kompromis za njegovu viziju. Štaviše, ovaj potez bi bio u skladu sa “News Feed vrijednostima” koje kažu da iskustvo na ovoj mreži, treba biti “informativno”.
Facebook bi trebao predstavljati privatnu kompaniju koja odgovara na sumnju svojih korisnika oko povjerenja u informacije dostupne na mreži. Najbitnije, uvođenje tima fact-checkera, znatno bi doprinijelo smanjenju širenja dezinformacija.
Članak preuzet sa poynter.org
Autor članka: Alexios Mantzarlis