Istinomjer.ba tim je bio dio trećeg međunarodnog fact-checking samita – Global Fact 3, koji se održao u Buenos Airesu, 9. i 10. juna, a u produžetku pročitajte izvještaj koji je pisao Alexios Mantzarlis za poynter.org
Fact-cheking pokret je sada odrastao!
Factcheking.org slavi svoj 13. rođendan ove godine, a fact-checking postaje najbitnija odrednica političkog emitovanja u SAD-u.
Iako su ostale velike fact-checking inicijative došle tek poslije, i one već posjeduju dosta iskustva – Désintox je lansiran na France's Libération televiziji 2008., dok su argentinski Chequeado i Britanski Full Fact također tu već šest godina.
Dok su iskreno dijelili priče svojh neuspjeha, učesnici Trećeg svjetskog fact-checking samita složili su se da je potrebno ojačati fact-checking kao neophodan alat za legitimnost novinarstva, te pojačati i proširiti njegov uticaj.
Ključne diskusije vodile su se oko usvanja univerzalnog kodeksa ponašanja, koji bi fact-checking inicijative širom svijeta učinio još transparentnijim te osigurao povjerenje čitatelja.
Kodeks će naglasiti posvećenost objektivnosti i transparensnosti u metodologiji, izvorima i donatorima. ”Većina fact-checking organizacija već poštuje ove principe, no službeni kodeks koji svi možemo potpisati, imao bi jasne prednosti” – rekao je Peter Cunliffe Jones, direktor Africa Check organizacije.
Za početak, utvrđena pravila ponašanja bi pomogla da se razlikuje dobar od lošeg fact-checkinga, naročito u današnjem vremenu kada razne političke kampanje, autoritativne vlade i lobi grupe sa sumnjivim namjerama prisvajaju ovaj termin.
”Tražiti ćemo pomoć od fact-checkera iz cijeloga svijeta u narednim sedmicama,” rekao je Cunliffe-Jones.
Phoebe Arnold, viša službenica za komunikacije u Full Fact organizaciji, tvrdi da su ”fact-checkeri raznolika grupa koja radi u vrlo različitim političkim okruženjima,” što znači da je izazov napraviti kodeks koji će biti primjenjiv svugdje.
U svakom slučaju ”raznolikost iskustava” imai svoje prednosti, kaže Arnold, jer ”pruža mogućnost učenja od najuspješnijih praksi iz svijeta.”
Druga radna grupa u Buenos Airesu razmišljala je o osnivanju neformalnog Međunarodnog fact-checking dana. Ovo bi moglo pomoći u uključivanju edukativnih inicijativa koje se bave izgradnjom kritičkog mišljenja u školama u pokret, te u ohrabrivanju razvoja pokreta i upotrebe fact-checking alata.
Dok vrijeme i strukturu još uvijek treba odrediti, neki od prijedloga su bili 2. april, koji bi simbolično došao nakon 1. aprila, poznatog po prvoaprilskim šalama, i predstavljao bi mu suštu suprotnost. Kroz šalu raspravljalo se o mogućnosti saradnje sa Google-om i Twitter-om, na izradi doodle-a i twitter emotikona – ili možda čak obratiti se i UN-u, na kraju krajeva ako yoga ima službeno priznati međunarodni dan, zar ne bi trebao i fact-checking?
Pablo Fernàndez, urednik i koordinator u Chequeado-u, zaključio je da bi taj dan ”pomogao povećati uticaj svih fact-checking organizacija, jer bi pomoću njega, njihov sadržaj mogao doprinijeti do mnogo šire publike. Zato nam je potreban.”
Amy Hollyfield, zamjenica editora u The Tampa Bay Times, predložila je da bi taj dan mogao predstavljati ”dan za akcije, gdje bi svi skupa, ujedinjenim snagama, radili fact-checking za najbitinije teme širom svijeta.”
Drugi konkretni projekti koji su osmišljeni tokom Global Fact 3 samita, uključuju širenje “Share the Facts” alata fact-checkerima međunarodno, osnivanje radne grupe za praćenje uticaja, te uspostavljanje fellowshipa koji bi omogućavao jednosedmičnu posjetu nekoj od fact-checking organizacija u svijetu.
Članak preuzet sa poynter.org
Autor članka Alexios Mantzarlis
