I okončanje procesa čišćenja od mina zavisi od “političke volje”

Prema podacima državnog Ministarstva odbrane, Bosna i Hercegovina je zemlja koja je u Evropi najviše zagađena nagaznim minama i neeksplodiranim ubojitim sredstvima (NUS), a sedma je u svijetu. Trenutna veličina minski sumnjive površine iznosi skoro 2% ukupne teritorije BiH, što direktno utiče na bezbjednost stanovništva i predstavlјa jedan od najvećih sigurnosnih, ekonomskih, humanitarnih, socijalnih i razvojnih rizika u zemlji.

Bosna i Hercegovina je izuzetno kontaminirana protivpješadijskim kopnenim minama, kao i kasetnom municijom, preostalim, prije svega, iz rata u periodu od 1992. do 1995. godine, a većina minskih polja je locirana duž međuentitetske linije razgraničenja, odnosno dva entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.

Na zvaničnoj web stranici Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini mogu se pronaći informacije o trenutnoj minskoj situaciji u državi, pa je tako od početka provođenja operacija tehničkog izviđanja i čišćenja mina u BiH, odnosno od 1996. godine zaključno sa 2020. godinom, redukovana i očišćena površina od 228.157,000 m2, a pronađeno je i uništeno 69.202 protivpješadijske mine, 8.554 protivtenkovske mine i 61.456 komada ESZR-a.

Ipak, pred BiH je dug put kako bi bila potpuno čista od mina s obzirom na činjenicu da je veličina sumnjive opasne površine na mine u BiH zaključno sa 2020. godinom iznosila 956.360,000 m2, što predstavlja 1,96% u odnosu na ukupnu površinu BiH.

Izvor: BHMAC
Izvor: BHMAC

Podsjećamo, u periodu od 1992. godine, od mina/ESZR/kasetne municije u BiH je stradalo 8.386 osoba, od čega su u ratnom periodu (od 1992. do 1995. godine) stradale 6.354 osobe, dok je u poslijeratnom periodu stradalo 1.766 osoba, od čega 617 smrtno, dok su 802 osobe povrijeđene. Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja, u BiH su stradala 133 deminera, od čega 53 smrtno.

U Izvještaju o protivminskom djelovanju za 2020. godinu, kao težište protivminskog djelovanja u 2020. godini navodi se tzv. Land Release, odnosno koncept vraćanja površine koji se zasniva na principu da se obradi i oslobodi što više sumnjive površine u što manje vremena i uz uštedu finansijskih sredstava. Za razliku od klasičnog metoda i tehničkog izviđanja šire površine, Land Release metod podrazumijeva da se, oslanjanjem na minske zapisnike i informatore, deminer ciljano upućuje na tačno poznatu lokaciju svake pojedinačne mine. Ako se mina ne pronađe na preciziranoj tački, dalje se potraga sistemski sa te tačke širi istražnim stazama. Ovaj koncept je promovisan u međunarodnim standardima za protivminske akcije – IMAS, a Bosna i Hercegovina se opredijelila za primjenu ovog koncepta u rješavanju minskog problema. Vijeće ministara BiH je početkom 2019. godine usvojilo Strategiju protivminskog djelovanja za period 2018-2025, a usvajanjem spomenute strategije ovaj koncept uzet je kao osnova za provođenje trećeg strateškog cilja koji glasi: “Veličina i uticaj problema kontaminiranosti minama/ESZR je preciziran i potvrđen; problem se rješava u skladu sa standardima za protivminske akcije BiH, pri čemu se osigurava vraćanje sigurnih površina ugroženim zajednicama na korištenje.”

U izvještaju se navodi i da je veličina minski sumnjive površine prije početka implementacije projekta iznosila oko 1,069 km2, a na dan završetka projekta (15.5.2020. godine) ukupna veličina minski sumnjive površine iznosila je 966 km2, od čega su na 35 km2 u progresu bile operativne aktivnosti deminerskih organizacija.

Izvršena je procjena nivoa uticaja rizika za 1.421 ugroženu zajednicu. Prema procjeni, visoki nivo uticaja imaju 259 ugroženih zajednica, srednji nivo 212 zajednica i niski nivo 950 zajednica. Prikupljen je podatak o 264.011 domaćinstava u ugroženim zajednicama. Od tog broja, 32.109 domaćinstava je izloženo direktnom riziku. Ukupan broj stanovnika koji živi u ugroženim zajednicama je 845.163 (92.817 dječaka, 87.990 djevojčica, 328.842 muškaraca i 335.514 žena). Direktno je ugroženo 132.803 stanovnika (14.611 dječaka, 13.772 djevojčica, 49.073 muškaraca i 55.347 žena).

Izvještaj o protivminskom djelovanju za 2020. godinu

Podsjećamo, kada je u pitanju uklanjanje mina, BiH je potpisala nekoliko međunarodnih konvencija i obavezala se da će ispuniti sve svoje obaveze na najdjelotvorniji i najefikasniji način.

Nakon što je BiH ratificirala Konvenciju o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protivpješadijskih mina i njihovom uništavanju 1998. godine, Konvencija je stupila na snagu u martu 1999. godine, čime je 1. mart 2009. godine odredila kao rok za evidentiranje i uništavanje svih protivpješadijskih mina na miniranim površinama u svojoj nadležnosti.

Međutim, BiH je u martu 2008. godine dostavila prvi zahtjev za produženje ovog roka. Zahtjev BiH je odobren na Devetom sastanku država potpisnica Konvencije i 1. mart 2019. godine je određen kao novi rok. Prema članu 5. Konvencije (i u skladu sa produženjem roka za deset godina koji su države potpisnice Konvencije odobrile 2008. godine), BiH je bila obavezna uništiti sve protivpješadijske mine što je prije moguće, a najkasnije do 1. marta 2019. godine.

Ipak, krajem 2018. godine, vršilac dužnosti direktora Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) Saša Obradović naveo je da je ovaj proces trebao biti završen u martu 2019. godine, ali da nije bio obezbijeđen sav novac, zbog čega je u aprilu 2018. godine BiH podnijela zahtjev za produženje roka do 2025. godine, kao i da je “za novi strateški plan, koji predviđa da BiH potpuno bude očišćena od mina do 2025. godine, potrebno izdvojiti 336 miliona KM”.

Potrebno je puno političke volje da ovaj proces unutar BiH bude završen do 2025. godine. Zajedno sa donatorima i učesnicima u protivminskim akcijama mi polako moramo dovesti put do kraja gdje ćemo reći da je BiH slobodna od mina.

Saša Obradović, 18.10.2018.

Podsjećamo i da se u Strategiji protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine 2018 – 2025, u dijelu koji se odnosi na upravljanje preostalom kontaminacijom, navodi da se od BiH očekuje da 2025. godine dođe do faze završetka identifikacije i čišćenja svih poznatih kontaminiranih površina, čime će preći sa faze sa težištem na proaktivne operacije izviđanja i čišćenja na fazu rješavanja preostale kontaminacije minama. Ipak, ovaj proces karakterizira i prijelaz sa programa izviđanja i čišćenja koji je pretežno finansiran iz međunarodnih izvora za finansiranje iz državnog budžeta. Također, BiH se ovom strategijom obavezala da će kroz učešće svih relevantnih aktera izraditi strategiju za upravljanje preostalom kontaminacijom do 2022. godine.

Ipak, važno je da relevantni akteri pokrenu proces planiranja upravljanja preostalom kontaminacijom prije nego što BiH ispuni svoje obaveze prema članu 5. odnosno prema članu 3. dvije glavne konvencije. Ti akteri trebaju sagledati cijeli niz pitanja, uključujući i buduće upravljanje i lokaciju baze podataka o protivminskim akcijama na državnom nivou. BiH se obavezuje da će kroz učešće svih relevantnih aktera izraditi strategiju za upravljanje preostalom kontaminacijom do 2022. godine. Aktivno učešće Oružanih snaga BiH i uprave civilne zaštite na nivou entiteta i Brčko Distrikta će u tome biti izuzetno bitno s obzirom da je predviđeno da imaju jaču ulogu u rješavanju preostale kontaminacije.

Strategija protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine 2018 – 2025

No, dvije godine kasnije, rok je još jedanput pomjeren – ovaj put za 2027. godinu. Naime, na sastanku zemalja članica potpisnica Konvencije o zabrani proizvodnje, upotrebe, skladištenja i transfera PP mina, održanom u novembru 2020. godine, predstavljen je zahtjev za produženje rokova prema članu 5. Konvencije, koji se odnosi na uklanjanje PP mina iz preostalih minskih polja, a koja se nalaze pod jurisdikcijom naše zemlje. Novoodobreni rok za ispunjenje preuzetih obaveza je mart 2027. godine.

Izvor: BHMAC
Izvor: BHMAC

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv mina, koji se obilježava 4. aprila, BHMAC je skrenuo pažnju “na još jednu globalnu prijetnju za bezbjednost ljudi i razvoj privrednih i turističkih potencijala zemlje u vidu minsko-eksplozivnih sredstava zaostalih ratom”. Naveli su i da je postojeća pandemija uticala i na smanjeno odvijanje terenskih aktivnosti, što se odrazilo i na ukupnu realizaciju godišnjih i strateških planova, te je tokom 2020. godine urađeno oko 50% od planiranih zadataka deminiranja. Zabrinjavajući je i podatak da je minska opasnost potvrđena “u 118 od ukupno 145 postojećih opština u našoj zemlji”.

Prema analizama, naša zemlja je i dalje jedna od minski najugroženijih u svijetu, sa preko 800.000 ugroženih građana, dok je ekonomski gubitak zbog nekorištenja minsko sumnjivih područja procjenjen na više desetina miliona eura godišnje (65% šumskog područje i 25% poljoprivrednog zemljište trenutno pod minama). (…) Zbog povećanog odlaska ljudi u prirodu i kretanja u blizini sumnjivih područja, pojačane su aktivnosti hitnog obilježavanja, gdje je postavljeno i obnovljeno oko 9.000 znakova koji upozoravaju na minsku opasnost. Upravo zahvaljujući aktivnostima obilježavanja, kao i programu minske edukacije, broj nesreća je drastično smanjen u odnosu na prethodne godine, dok u zadnje dvije godine nije uopšte bilo civilnih žrtava.

Saopćenje BHMAC-a, 2.4.2021.

Ipak, iako su iz BHMAC-a u aprilu 2021. godine naveli da “u zadnje dvije godine nije uopšte bilo civilnih žrtava”, u augustu je saopćeno da se desila minska nesreća u kojoj su dvije osobe smrtno stradale na području Zavidovića.

Od prošle godine, u našoj je zemlji dostupna mobilna aplikacija s minsko sumnjivim površinama u našoj zemlji. Na ovaj način, uveliko je pojednostavljeno dobijanje informacija o sigurnosti područja u koje se želi ići, odnosno o eventualnom postojanju minske opasnosti u blizini željene lokacije. Svrha aplikacije je isključivo da upozori građane/ke i turiste/kinje na postojanje opasnih područja i zabranu prilaska tim područjima.

Aplikacija je dostupna svima i može se preuzeti na:

https://play.google.com/store/apps/details?id=com.minesuspectedareas 

https://apps.apple.com/ba/app/mine-suspected-areas/id1546066712 

Iz Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine je sredinom jula ove godine saopćeno da su demineri OSBiH aktivni uprkos pandemiji COVID-19, te kako se “očekuje da će u saradnji s krovnom agencijom za uklanjanje mina BHMAC-om godišnje osloboditi površinu od 35 do 42 četvorna kilometra”. Istakli su i podatak da su “Oružane snage BiH inače jedna od rijetkih vojski u svijetu koja uklanja mine ne po klasičnim vojnim nego po iznimno zahtjevnijim humanitarnim kriterijima”. 

U svom rizičnom poslu, demineri se koriste pipalicama, detektorima, deminerskim mašinama, psima i civilnim dronovima, no zbog problema prouzrokovanim niskim izdvajanjima za odbranu, obnavljanje tehnike ne prati stvarne potrebe.

Znamo da je naša ekonomija teško pogođena pandemijom COVID-19 i da Vijeće ministara BiH mora spašavati privredu. Ali i ovo je jedan od humanih poslova i spašavanja privrede. Zaboli čovjeka kad raspravljate o budžetu pa se izborite da se našim vojnicima i podoficirima minimalno poveća koeficijent za plaću, a onda dođete u situaciju da vam kolege prosto uzmu sredstva od deminera da bi se povisile plaće. Tako ne možemo! Ova država mora početi razmišljati o ljudima koji rade najhumanije poslove. Da nije donatora iz EUFOR-a i prijateljskih zemalja, puno teže bismo se borili s ovim. Ali ne može se stalno živjeti na donacijama.

Ministar odbrane BiH Sifet Podžić, 17.7.2021.

Nešto više od mjesec kasnije, delegacija američkih senatora boravila je u Sarajevu kako bi uručila deminersku opremu doniranu od Vlade Sjedinjenih Američkih Država, namijenjenu za odbranu i sigurnost Bosne i Hercegovine, a tom prilikom je naglašeno da se tih dana obilježava i završetak projekta “Sarajevo bez mina“, kojeg su finansirale SAD, a u kojem su bez naknade učestvovali pripadnici Oružanih snaga BiH.

Realizacija ovih aktivnosti zahtijeva adekvatno finansiranje i dodjelu potrebnih resursa. Ako želimo da OS BiH mogu izvršavati misiju, onda nadležni moraju posvetiti puno veću pažnju. Cilj nam je da BiH konačno bude očišćena od mina.

Sifet Podžić, 30.8.2021.

Istinomjer je kontaktirao i BHMAC sa upitom da li je moguće da rok za potpuno očišćenje BiH od mina bude ponvo produžen, koje su najveće prepreke s kojima se susreću u ovom procesu kao i koliko je pandemija Covid-19 uticala na ovaj proces u 2021. godini, a odgovor prenosimo u cijelosti:

Imajući u vidu da trenutna veličina sumnjive opasne površine na mine u BiH iznosi 936 km2 u protekloj godini Bosni i Hercegovini odobren zahtjev za produženje rokova prema članu 5. Konvencije o zabrani proizvodnje, upotrebe, skladištenja i transfera protivpješadijskih mina. Revizija postojeće Strategije protivminskog djelovanja predviđena je za 2023. godinu dok je novi rok za ispunjenje obaveza prema članu 5. Konvencije mart 2027. godine. Naglašavajući svoju punu predanost provođenju i ispunjavanju svih obaveza koje proizilaze iz potpisanih Konvencija, trenutno ne možemo prejudicirati konačan ishod imajući u vidu da isti najmanje zavisi od Centra za uklanjanje mina. Napominjemo da će Centar za uklanjanje mina, kao i do sada, djelovati ka ostvarenju osnovne vizije koja podrazumjeva Bosnu i Hercegovinu bez mina i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata u kojoj će cjelokupno stanovništvo obavljati sve neophodne životne aktivnosti bez opasnosti po vlastitu sigurnost i u kojoj će žrtve mina i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata biti integrisane u društvo. Istovremeno ćemo, kao i do sada, djelovali u skladu sa osnovnom misijom u pogledu razvijanja efikasnog i djelotvornog protivminskog djelovanja koji će omogućiti sigurno korištenje zemljišta i zadovoljiti potrebe ugroženih zajednica putem koordinisanih i djelotvornih zadataka za izviđanje, tehničko izviđanje i čišćenje te putem mjera upozoravanja na mine i pružanja pomoći žrtvama od mina i Eksplotivnih sredstava zaostalih iz rata (ESZR). U smislu navedenog ostvarenja nailazimo na određene poteškoće koje su izazvane dijelom zbog nedostatka finansijski sredstva, dijelom zbog nepostojanja političke volje i podrške viših organa vlasti na nivou Bosne i Hercegovine. To u suštini podrazumjeva nedostatak zakonske regulative i neusklađenost postojećih normi sa međunarodnim zahtjevima. Napominjemo i izostanak imenovanja predstavnika Bosne i Hercegovine u upravni odbor Enhancing Human Secirity – ITF, organizacije koja je osnovana u srhu pružanja pomoći Bosni i Hercegovini i ostalim zemljama pogođenim ratnim sukobima temeljeći ih snažnim partnerstvima i transparentnom prikupljanju donacija u svrhu preduzimanja raznih aktivnosti protivminskog djelovana. Epidemiološka situacija se odrazila na sve sfere društveno ekonomskog života pa samim tim i na oblast protivminskog djelovanja. Tako su iz programa IPA 2018-2020 sredstva od 10 miliona eura, koja su bila namjenjena za podršku protivminskim aktivnostima u Bosni i Hercegovini preusmjerena na potrebe odgovora na Covid-19 i rješavanje problema migracija. Takođe, povremeno je dolazilo do određenih zastoja izazvanih pandemijom Covid-19, dijelom zbog poštovanja epidemioloških mijera dijelom zbog angažovanja vladinih organizacije na sprečavanju daljeg širenja zaraze.

BHMAC, 11.10.2021.

Porazna je činjenica da je, i 25 godina nakon rata, Bosna i Hercegovina zemlja koja je u Evropi najviše zagađena nagaznim minama i NUS-om, a osim što predstavlja sigurnosni rizik s obzirom na činjenicu da direktno ugrožava brojno stanovništvo u 118 od 145 općina i gradova, minski problem negativno utiče i na brojne druge aspekte, kao što su razvoj turizma i poljoprivrede. Evidentno je da proces čišćenja BiH od mina teče jako sporo, a postavlja se pitanje da li će najnoviji rok, planiran za 2027. godinu, biti ispunjen ili ćemo još jednom biti primorani da ga produžimo. O tome kolike su razmjere ovog problema najbolje svjedoči podatak da je od ukupne minirane površine, koja je 1996. godine iznosila oko 1.169.000,000 m2, zaključno sa 2020. godinom očišćena površina od 228.157,000 m2, a trenutna veličina sumnjive opasne površine na mine u BiH iznosi oko 936 km2, što predstavlja skoro 2% u odnosu na ukupnu površinu BiH.

(Istinomjer.ba)

Napomena: Analiza I okončanje procesa čišćenja od mina zavisi od “političke volje” prvobitno je objavljena 7.10.2021. godine, a tekst je dopunjen 11.10.2021. godine nakon što smo zaprimili odgovor na medijski upit od BHMAC-a.

Pregled sedmice: Manipulativni naslovi i lažne nagradne igre

Tokom protekle sedmice, Raskrinkavanje je analiziralo različite primjere senzacionalističkih naslova kojima pojedini...

Marija Cosic

Uspješno završena deveta POINT konferencija

POINT 9.0 konferencija, pod radnim nazivom  “Coming home” (Povratak kući), okupila je od 11. do 13. novembra u sarajevskom Domu mladih blizu 200 učesnika/ca iz regiona jugoistočne Evrope, ali i...

Marija Cosic

Pregled sedmice: Ksenofobija, lažne nagradne igre i pandemija

Dezinformacije o pandemiji i dalje su najbrojnije na društvenim mrežama i pojedinim portalima. Tokom protekle sedmice opet su bile popularne i lažne nagradne igre. Uprkos podizanju optužnice protiv...

Marija Cosic