Istinomjer analiza: Fantomske prijetnje ustavnom poretku RS

DodikKrajem 2013. godine, predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik donio je Odluku o osnivanju savjeta za zaštitu ustavnog poretka Republike Srpske koja je stupila na snagu 1. januara 2014. godine. Dodik je tada isticao kako se radi o strateškoj odluci koja je donešena zbog “napada na ustavni poredak RS”, na koje do tada nije adekvatno odgovarano.

Međutim, više od godinu dana nakon što je ova odluka objavljena u Službenom glasniku RS (23.01.2013.) jako malo detalja je poznato o ovom tijelu, koje je pod direktnom kontrolom predsjednika RS. Prije svega to se odnosi na imena pet članova Savjeta koje je trebao imenovati sam Dodik, pa se opravdano može postaviti pitanje da li je on ikada formalno i započeo sa radom. Sve ovo ostavlja dojam da se u ovom slučaju radilo samo o još jednom Dodikovom propagandnom potezu čija je jedina svrha bila “jednokratno” podizanje tenzija, s obzirom da je od tada ova priča u potpunosti pala u zaborav.

U intervjuu koji je 5. januara 2014. objavljen u Glasu Srpske Milorad Dodik je govorio o razlozima za osnivanje ovog Savjeta:

„Da permanentna izloženost napadima na ustavni poredak ne postoji, niko ne bi imao takav savjet. Važno je da imamo instituciju koja će dati rana upozorenja na napade. To znači da će savjet prepoznavati procese koji idu ka narušavanju ustavnog poretka RS. Do sada se sve svodilo na našu inicijativu i ličnu sposobnost da to prepoznamo. Zbog toga ćemo formirati instituciju u kojoj će biti visokoobrazovani ljudi koji će pratiti te procese. Očigledno da dosadašnji rad javnih službi nije bio dovoljan i moraćemo se pojačati na tom polju“, rekao je tada Dodik.

Istinomjer je još 5. januara uputio zvaničan zahtjev za informacije o ovom Savjetu, ali do dana objavljivanja ovog teksta i pored brojnih telefonskih poziva u Palatu predsjednika RS, odgovor nije stigao. U ovom upitu smo tražili odgovore na slijedeća pitanja:

Kada je Savjet za zaštitu ustavnog poretka RS počeo sa radom nakon objave Odluke o njegovom formiranju u Službenom glasniku RS?
Kada je Predsjednik RS imenovao članove Savjeta za zaštitu ustavnog poretka RS?
Ko su članovi koji su imenovani u ovaj Savjet?
Koliko puta se sastao Savjet u 2014. godini?
Kolika su mjesečna primanja članova Savjeta?
Koliko novca je izdvojeno za rad Savjeta u protekloj godini?
Koliko slučajeva ugrožavanja ustavnog poretka RS je registrovao Savjet?
Koji su bili slučajevi ugrožavanja ustavnog poretka koje je registrovao Savjet?
Da li je Savjet proslijedio svoja saznanja o takvim slučajevima MUP-u RS?
Ukoliko jeste, da li postoje povratne informacije o tim slučajevima, tj. da li je MUP RS poduzeo istražne radnje i podnio krivične prijave protiv počinilaca?
Koliko je istraga pokrenuto po ovakvim prijavama i u kojoj fazi se nalaze takve istrage?

Ni na jedno od ovih pitanja do sada nismo dobili odgovor.

Da su detalji o ovom savjetu ostali obavijeni velom tajne, te da se o njegovim članovima samo nagađa, za Istinomjer je potvrdio i glasnogovornik NDP-a, Marinko Učur.

„Nakon što je Dodik najavio osnivanje Savjeta za zaštitu ustavnog poretka RS, ovaj potez je žestoko kritikovan od strane opozicije i javnosti u RS te je upravo to bio i razlog zašto se vladajuće strukture o tome nisu mnogo oglašavale. Opozicija je tada zamjerila kako se ovdje radi o tijelu koje je osnovano sa ciljem držanja neistomišljenika pod određenom vrstom pritiska, a kao njegovi članovi su se spominjali ljudi bliski obavještajnim strukturama“, rekao je Učur za Istinomjer.

Osnivanjem Savjeta za zaštitu ustavnog poretka RS bavila se i novinarka agencije BETA, Ljiljana Kovačević, koja je početkom prošle godine pisala upravo na tu temu. Kako je rekla i za Istinomjer, od datuma objave Odluke o osnivanju ovog Savjeta u Službenom glasniku nikada javno nisu obznanjene nikakve detaljnije informacije.

U tekstu koji je objavljen na portalu Žurnal, 16. januara prošle godine, Kovačević je pisala kako su glavni kreatori ovog Savjeta bili dugogodišnji Dodikov saradnik Slavko Mitrović i nekadašnji visoki funkcioner bivše Obavještajne službe RS, koji je jedno vrijeme bio i u OSI, Predrag Ćeranić, koji je, prema izvorima Žurnala, trebao biti na čelu ovog Savjeta.

Prema onome što je otprilike u isto vrijeme pisao banjalučki novinar Slobodan Vasković na svom blogu, na čelo Savjeta je trebao biti imenovan bivši predsjednik RS, Rajko Kuzmanović, kako bi se smanjio otpor javnosti.

Međutim, zvanične informacije nikada nisu ugledale svjetlo dana, te se o ovom Savjetu do danas moglo samo nagađati.

Osim imena članova savjeta, javnost je ostala uskraćena i za informacije o aktivnostima Savjeta. U martu prošle godine na zvaničnoj internet stranici SNSD-a objavljena je knjiga “Rušitelji RS”, u kojoj su navedeni navodni neprijatelji ovog entiteta. Pretpostavlja se da su autori ove knjige upravo bili ljudi koji stoje iza Savjeta za zaštitu ustavnog poretka RS, ali kako je ova objavljena u stranačkoj “režiji”, ne može se sa sigurnošću potvrditi da je ona plod aktivnosti Savjeta. Targetirani pojedinci, nevladine organizacije i udruženja u ovoj knjizi su optuženi da im je cilj da “podstaknu nerede i da rade na podrivanju ustavnog poretka u Republici Srpskoj”, a ovaj je potez vladajuće stranke ocijenjen kao do tada najžešći napad na političke neistomišljenike u RS.

S obzirom da i nakon petnaest dana, koliko je prošlo od upućivanja zvaničnog upita u Palatu predsjednika RS, Istinomjer nije dobio odgovore na postavljena pitanja, zaključiti ćemo kako Savjet za zaštitu ustavnog poretka RS nikada nije faktički osnovan, bez obzira na objavu Odluke o njegovom formiranju u Službenom glasniku RS prije više od godinu dana. Dodatno, s obzirom da informacije o aktivnostima Savjeta nisu dostupne, može se postaviti pitanje na osnovu čega je Milorad Dodik zaključio da postoji potreba za njegovim hitnim osnivanjem i kako su misteriozne “prijetnje ustavnom poretku RS-a” u međuvremenu nestale same od sebe.

Istinomjer će i ovaj tekst uputiti kabinetu Predsjednika RS, u nadi da će dobiti detaljne informacije, a sve dobijene odgovore će veoma rado i objaviti.

(Istinomjer.ba)

Čelnici osam jedinica lokalne samouprave odgovorili na skoro 500 pitanja građana i građanki

Platformu Javna rasprava Lokal pokrenulo je Udruženje građana i građanki “Zašto ne” u cilju poboljšanja dvosmjerne...

Sofija Tovarovic

Korištenje big data za praćenje strateške korupcije i kleptokracije. Jačanje uloge civilnog društva i medija

Regionalna platforma za dobro upravljanje javno-privatnim partnerstvom (R2G4P) nastavila je svoje napore na povećanju kapaciteta svog civilnog društva i državnih partnera u praćenju,...

Sofija Tovarovic

YouTHink- rekli smo ne korupciji

Nismo bespomoćni nego ljuti na okruženje u kojem vlada korupcija Da li možemo sigurno prijaviti korupciju, jesmo li zaštićeni? Kako da se postavimo u slučajevima kada su u pitanju naši najbliži...

Sofija Tovarovic