Istraživanje: Dezinformacije u izbornom procesu u BiH

20 Februara, 2021 Emir Zulejhić

Analize materijala Raskrinkavanja i Istinomjera pokazuju da su građani/ke u izbornom procesu “bombardovani” manipulacijama koje dolaze kako od mainstream medija (u čemu čak prednjači jedan javni emiter), informativnih portala, anonimnih internet stranica (bilo da su stranačke ili naprosto “oportunističke” u proizvodnji dezinformacija) i društvenih mreža, tako i od samih političkih subjekata koji učestvuju u izbornom procesu.

Uoči izbora 2018. godine, na platformi Raskrinkavanje kreirana je rubrika “Razabiranje” posvećena medijskim sadržajima koji su, direktno ili indirektno, povezani sa izborima i izbornim procesima. Ista rubrika je ponovo aktivirana 2020. godine, kada su u BiH održani Lokalni izbori. Iz materijala prikupljenih u ovoj rubrici, na uzorku sačinjenom od analiziranih medijskih članaka i objava sa društvenih medija, urađena je analiza dezinformacija koje prate izborni proces u Bosni i Hercegovini. Ta analiza se nalazi pred vama, u formi četvrtog istraživanje baziranog na analizi podataka i materijala nastalih radom fact-checking platforme Raskrinkavanje. Prethodna istraživanja, objavljena tokom 2019. i 2020. godine, su uključivala analizu dezinformacija koje se odnose na sferu politike, marginalizirane grupe, te na geopolitiku.

Uzorak

Pored provjere tačnosti informacija, Razabiranje je obuhvatilo i druge analize “dezinformativnih fenomena” povezanih sa izborima. One podrazumijevaju čitav niz problematičnih informacijskih praksi koje koriste politički akteri i njihovi medijski saveznici u zemlji i u regiji. Tokom dva izborna ciklusa u Bosni i Hercegovini, Raskrinkavanje je u ovoj specijaliziranoj rubrici objavilo 220 analiza, koje većinom čine fact-checking analize, njih 176, te analize različitih medijskih i informacijskih fenomena vezanih za izbore, koje ne sadrže ocjene i provjeru tačnosti), kojih je bilo ukupno 44. U ovih 176 analiza su ocijenjena 1.233 članka, te su im dodijeljene 2.132 ocjene tačnosti.

Navedene objave su objavljene u 411 različitih medijskih izvora, uglavnom sa sjedištem u BiH. Međutim, iako je većina medija čiji je sadržaj ocijenjen iz BiH, pojedinačni mediji iz susjedne Srbije zauzimaju vrlo visoko mjesto kada je u pitanju broj ocjena koje su dobili.

Šta kažu brojevi?

Ukoliko iz uzorka izuzmemo objave na društvenim mrežama, deset najviše ocijenjenih medija tokom izbornih procesa u BiH uključuje četiri tabloida iz Srbije (Kurir sa 49 ocjena, Srbija danas i Informer (34 svaki) i Alo sa 28 ocjena). Među prvih dvadeset nalaze se još tri, uključujući i srpsko izdanje ruskog vladinog medijskog projekta Sputnik, koji je dobio 23 ocjene za lažne ili obmanjujuće informacije (ostala dva su Espreso sa 22 i Pravda sa 18).

Ovo nije bilo iznenađujuće otkriće s obzirom da je istraživanje iz 2019. godine ukazalo na postojanje velikog “dezinformativnog huba“ koji čini 29 medija (15 iz Srbije) koji kontinuirano i dosljedno koristite jedni druge za distribuciju političkih dezinformacija. Svi već pomenuti mediji su dio tog “huba”, kao i većina ostalih deset najviše ocijenjenih medija u uzorku: javni emiter RTRS, Alternativna televizija, javna novinska agencija SRNA i anonimni portal Infosrpska. Svi navedeni mediji nalaze se u bh. entitetu Republika Srpska (RS) i povezani su sa vladajućom strankom tog entiteta SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata), kojom upravlja trenutni član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik.

Avaz je jedini medij koji se našao visoko na listi, a koji nije ni iz RS-a, niti iz direktne sfere uticaja SNSD-a. To je dnevni list i web portal usko povezan sa drugom strankom – strankom iz Federacije BiH (SBB BiH – Savez za bolju budućnost BiH), koju vodi medijski magnat i političar Fahrudin Radončić.

Raskrinkavanje koristi širok spektar ocjena, s ciljem da pokrije sve, od paušalne neistine (obično se nazivaju „lažne vijesti“), do tehnika manipulacije publikom poput klikbejta. Lažne vijesti – potpune izmišljotine bez osnova u činjenicama – dominantna su ocjena u ovom uzorku usredotočenom na izbore. Od ukupno 2.132 ocjene, lažne vijesti čine jednu trećinu (721) uz klikbejt koji se pojavio 278 puta kao druga najzastupljenija ocjena. Pristrasno izvještavanje otkriveno je u 273 slučaja, što je treća najčešća ocjena u uzorku.

Studije slučaja: Dezinformativne tehnike i metode

Različite stranke u BiH koriste različite metode kada je riječ o distribuciji lažnih ili obmanjujućih informacija u službi utjecaja na mišljenje glasača

Među različitim dezinformativnim fenomenima ističu se anonimni portali. Ovi portali se predstavljaju kao mediji i na njima se ne objavljuju informacije o vlasništvu i povezanosti s političkim strankama, ali je na osnovu njihovog sadržaja prilično lako pogoditi ko su njihovi stvarni vlasnici ili urednici. Anonimni portali obično se pojavljuju nekoliko mjeseci prije izbora i služe za plasman najbrutalnijih dezinformacija i uvreda usmjerenih ka poliitčkim protivnicima. Na primjer, „Infosrpska“ je zloglasni anonimni portal u vlasništvu SNSD-a koji je, uprkos tome što nije imao nijedno ime na svojoj web stranici, postao instantni „medijski izvor“ za javni emiter i javnu novinsku agenciju u RS. Postoji još oko 10 novoosnovanih političkih portala koji su zastupljeni u cijelom uzorku, uključujući i one koji su pokrenuti 2020. godine kako bi poslužili kao glasila SDA na lokalnim izborima (Nick, Ilidža news). Ovo je dodatak mnogobrojnim lokalnim portalima na kojima je, kako pokazuju analize Raskrinkavanja, tretman političkih partija otvoreno pristrasan toliko da se može tačno utvrditi koja stranka vrši kontrolu nad kojim lokalno-orijentiranim informativnim portalima.

Jedan od najbizarnijih slučajeva je web stranica koju je kreirao HDZ (Hrvatska demokratska zajednica) 2018. Činilo se da je donekle nadahnuta „Raskrinkavanjem“, s obzirom da je najavljen kao portal koji će se baviti provjeravanjem lažnih vijesti. Umjesto toga, stranka je jednostavno pravila snimke zaslona bilo kojih vijesti koje joj se nisu svidjele i objavljivala ih s omalovažavajućim komentarima, na web stranici koju su nazvali “Smeće vijesti”.

Jedan od najzanimljivijih fenomena su koordinirane kampanje komentarisanja članaka na nekoliko preostalih portala koji su uspjeli zadržati znatan “promet” u dijelu za komentare čak i nakon što je veliko širenje Facebooka u regiji prekinulo tu praksu. Ovo je ono što ljudi u regiji misle kad nekoga nazivaju “botom” – ovdje to ne znači automatizirani/algoritamski profil, nego stranački bot, plaćen ili mobiliziran na bilo koji drugi način da ostavlja ogroman broj komentara na internetu. U analizi ovog fenomena u BiH iz 2018, Raskrinkavanje je otkrilo da komentari na najpopularnijem portalu u BiH, Klix, još uvijek predstavljaju “borbeno polje” za stranke i kandidate sa sjedištem u FBiH. Tokom 4 sedmice, ovi “botovi” iz četiri stranke ostavili su oko 20.000 komentara na ovom portalu.

Zaobilaženje izbornih pravila na internetu još jedan je od zanimljivih fenomena koji se najčešće javlja u vidu preuranjenih izbornih kampanja i kršenja izborne šutnje. Rizik od navedenog je bio posebno veliki tokom Lokalnih izbora 2020, jer su kandidati/kinje na izborima, zbog mjera u vezi sa pandemijom COVID-19, još češće koristili/e društvene mreže i internet generalno. Centralna izborna komisija (CIK) je u 2020. godini počela izricati sankcije za kršenje izbornih propisa na internetu,ali to nije u potpunosti odvratilo političke subjekte od takvih praksi.

Nasuprot otvorenim manipulacijama, kao što je izmišljanje lažnih vijesti, pristrasnost medija prema političkim subjektima može se uočiti i u postupcima koji nemaju oblik dezinformacija, ali jesu manipulativni na druge načine. Među njima se ističu “lažni intervjui” te različite tehnike kojima se mediji služe kako bi određene stranke promovirali nauštrb drugih.

U istraživanju smo predstavili analize sljedećih fenomena koje smo uočili:

“Zaobilaženje” izbornih pravila na internetu
Kršenje propisa o početku i završetku političke kampanje
Stranački “botovi”
Medijsko favoriziranje političkih subjekata
PR intervjui
Pristrasnost informativnih portala
Anonimni portali
Namjenski portali
Anonimni izvori
Stranački “eksperti”

Šta je sadržaj ovakvih dezinformacija?

Sadržaj ovih manipulativnih članaka ili postova je prilično raznolik, ali mogu se uočiti neki obrasci.

Na primjer, “dezinformativni hub“ i/li mediji bliski SNSD-u, skloni su objavljivanju teorija zavjere koje predstavljaju društvena i politička zbivanja u BiH kao spletke i aktivnosti neprijateljskih „centara moći“. To obično uključuje neke kombinacije sljedećih aktera: zapadne vlade i obavještajne službe; “zvijezde” teorija zavjera poput Georgea Sorosa; opoziciju ili vladine kritičare u RS; SDA (Stranka demokratske akcije) i druge stranke sa sjedištem u FBiH; zemlje MENA regije; te terorističke grupe poput ISIL-a ili Al kaida. Svi ovi akteri predstavljeni su kao akteri koji rade protiv Republike Srpske sa krajnjim ciljem da je „unište“. Neke od takvih tvrdnji uključuju i one da je neki medij u posjedu neidentificiranih “tajnih dokumenata” obavještajnih službi koji otkrivaju ove zavjere; tvrdnje da će izbori nekako biti namješteni; tvrdnje da su paravojne jedinice naoružane ili obučene u FBiH radi pokretanja vojne/terorističke misije protiv RS; tvrdnje da se migranti i izbjeglice „šalju“ u BiH da pomognu izvršenje jedne od gore spomenutih zavjera i sl. Svi ovi motivi i tvrdnje se oslanjaju na motive slične onima iz nacionalističke propagande kasnih 80-ih i ranih 90-ih, koja se koristila za poticanje etničkih netrpeljivosti, militarizaciju društvene klime i utišavanje opozicije. Ove su taktike posebno intenzivno korištene 2018. godine, kada se val protesta izazvan (još uvijek neriješenin) ubistvom mladića po imenu David Dragičević još uvijek dešavao pod sloganom „Pravda za Davida“ (Pravda za Davida). Optužbe protiv demonstranata i organizatora protesta i lažne vijesti o njihovim vezama sa „neprijateljima“ Republike Srpske bile su svakodnevna pojava u ovoj određenoj grupi medija.

Dezinformacije o migrantima su također kontinuirana praksa mnogih medija u BiH. Na primjer, mediji sa sjedištem u RS-u češće izmišljaju priče o njihovim navodnim vezama s terorizmom i prikazuju ih kao vjerske radikale, dok Avaz više naglašava njihovu navodnu kriminalnost. I jedni i drugi, međutim, prikazuju SDA stranku kao nekoga ko “sponzoriše” ili “uvozi” migrante.

Ali nisu sve dezinformacije povezane s izborima “veliki narativi” i teorije zavjere. Mnogi su samo nasumični napadi po političkim protivnicima poput izmišljenih skandala i banalnih klikbejtova, ili dezinformacije koje iskrivljuju ili otvoreno izmišljaju informacije kako bi određenog kandidata ili stranku predstavili u boljem svjetlu.

Šta je sve Raskrinkavanje uočilo tokom istraživanja dezinformacija i dezinformativnih pojava vezanih za izbore, pročitajte u cijelom istraživanju koje možete pronaći na ovom linku; Dezinformacije u izbornom procesu u BiH.