Istraživanje ProPublice: Internet-stranice koje objavljuju najviše dezinformacija na Balkanu i dalje žive od Google oglasa

Čak 87% internet-stranica u BiH, Srbiji i Hrvatskoj za koje se pokazalo da objavljuju dezinformacije ostvaruje zaradu od Google oglasa, pokazalo je to istraživanje neprofitne organizacije ProPublica. U istraživanju su korišteni i podaci platforme Raskrinkavanje.

Foto: Raskrinkavanje.ba

Kompanija Google i dalje u velikoj mjeri omogućava prihod portalima koji nisu na engleskom jeziku, a koji šire lažne informacije u Evropi, Latinskoj Americi i Africi, pokazalo je to istraživanje koje je provela neprofitna organizacija ProPublica. Među državama u kojima je takva praksa uočena i analizirana nalaze se i države iz regije Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija. 

Od 30 analiziranih stranica koje je Raskrinkavanje identifikovalo kao najčešće propagatore dezinformacija u regionu njih 26 ostvarivalo je direktnu zaradu zahvaljujući Googleu. Od oko 10.000 dezinformativnih članaka iz regiona istraživači/ce ProPublice pronašli su aktivne Google oglase na preko 60% njih.

“Kompanija se javno obavezala da će se boriti protiv dezinformacija širom svijeta, ali analiza ProPublice, prva ikada sprovedena u ovom obimu, dokumentovala je kako je Googleova velika automatizovana operacija digitalnih oglasa postavila oglase velikih brendova na internet-stranice širom svijeta koje objavljuju netačne tvrdnje o temama kao što su vakcine, Covid-19, klimatske promjene i izbori”, navodi ProPublica. 

Prihod od ovih oglasa potencijalno može doseći milione dolara za osobe i grupe koje vode ovakve portale, a na takvim reklamama profit ostvaruje i Google. Ova kompanija je tokom 2021. godine zaradila 31 milijardu dolara postavljajući oglase na više od dva miliona internet-stranica širom svijeta. Koji udio tog profita Googlea dolazi od monetizacije netačnog i manipulativnog sadržaja teško je procijeniti, ističe ProPublica. 

Googleove objavljene smjernice zabranjuju da se oglasi pojavljuju na sadržaju u kom se iznose nepouzdane ili štetne tvrdnje o temama kao što su zdravlje, klima, izbori i demokratija. Ipak, kako je istraživanje ProPublice pokazalo, Google oglasi su itekako prisutni na sadržajima koji krše politiku ove kompanije za AD SERVICES. 

Problem je znatno prisutniji na malim tržištima i jezicima koji nisu engleski. Googleovi oglasi se češće pojavljuju na problematičnim stranicama koje nisu na engleskom jeziku, gdje se često mogu vidjeti uz dezinformacije o temama koje nisu eksplicitno adresirane u njegovoj politici, uključujući kriminal, politiku i teorije zavjere poput “chemtrailsa”. 

Kako Google oglasi funkcionišu?

Google oglasi obezbjeđuju oglašivačima mogućnost da se njihove reklame i druge informacije o uslugama i proizvodima koje nude pojave na različitim mjestima na internetu, uključujući stranice medija, aplikacije, YouTube videoklipove i drugo. Same oglase na mrežu postavlja internet-stranica Google Display Network. Da bi određena web stranica postala dio ove mreže i time dobila mogućnost da se na njoj postavljaju Google oglasi, ona mora ispuniti određene kriterije, uključujući taj da objavljuje originalni sadržaj, pridržava se pravila protiv nepouzdanih i štetnih tvrdnji i ne objavljuje seksualno eksplicitne sadržaje. Kada stranica postane dio mreže, njeni/e vlasnici/e zarađuju 68% novca zarađenog od svakog oglasa postavljenog na njihovoj internet-stranici, navodi Google

Pored stranica koje su dio ove mreže, Google oglasi mogu se naći i na stranicama koje sarađuju sa kompanijama koje su u partnerstvu sa Googleom i koje koriste njegovu tehnologiju za kupovinu i prodaju oglasa. 

To u praksi izgleda tako da se oglasi na stranicama postavljaju preko automatizovanog aukcijskog sistema, navodi ProPublica. Proces počinje kada osoba posjeti web stranicu ili otvori aplikaciju. Kako se stranica učitava, vlasnik/ca stranice ili aplikacije prikuplja informacije o dostupnom oglasnom prostoru, zajedno sa podacima o korisniku/ci, koji mogu da obuhvataju lokaciju, uzrast, istoriju pregledanja i interesovanja.

Podaci se šalju na berzu oglasa poput one kojom upravlja Google, gdje kupci oglasa – od velikih brendova kao što je Spotify do manjih lokalnih preduzeća – mogu da daju ponudu za prikazivanje oglasa određenom korisniku/ci koji/a posećuje web lokaciju ili aplikaciju, objašnjava ProPublica. Ponude se postavljaju, ili ne, na osnovu podataka korisnika/ca i izdavača koji se dijele sa potencijalnim oglašivačima i cijene koju je oglašivač spreman da plati da bi došao do te osobe.

Za tren oka najbolji ponuđač pobjeđuje na aukciji i oglas se učitava na stranici. Kako ProPublica ističe, u ovom procesu novac teče od kupca oglasa do berze oglasa (i svih drugih posrednika koji su uključeni u transakciju) i na kraju stiže do web lokacije ili aplikacije.

Šta je ProPublica analizirala?

ProPublica je istraživanje bazirala na podacima koje je dobila od devet organizacija za provjeru činjenica, istraživačkih medija te organizacija koje se bave borbom protiv dezinformacija iz raznih krajeva svijeta. Izvori koji su ustupili podatke ProPublici su Africa Check, Netlab, Chequeado, IFCN, NewsGuard, Teyit, EU DisinfoLab, Science Feedback i Raskrinkavanje. Uzorak je sadržao više od 13.000 članaka i preko 8.000 web domena u kojima su pronađene dezinformacije o temama poput pandemije Covid-19 ili rata u Ukrajini. 

ProPublica je za potrebe ovog istraživanja kreirala softver koji utvrđuje da li neka internet-adresa trenutno zarađuje novac od Google oglasa, putem kog su analizirani sadržaji iz uzorka objavljeni u periodu od 23.8. do 13.9.2022. Tako je izračunat udio onih koje vrše monetizaciju putem platforme Google oglasi. 

Slučaj regiona: Neuspjela primjena politika u BiH, Hrvatskoj i Srbiji

Za potrebe ovog istraživanja Raskrinkavanje je organizaciji ProPublica dostavilo bazu podataka nastalu svakodnevnim radom na provjeri činjenica u medijima na našem govornom području. Naime, Raskrinkavanje, u skladu sa svojom metodologijom, ocjenjuje sve objave iste netačne tvrdnje, a u svojoj bazi podataka ima profile više od 2.500 domaćih medija čiji su sadržaji nekada ocijenjeni nekom ocjenom Raskrinkavanja. 

ProPublica je u svom istraživanju koristila bazu podataka Raskrinkavanja koja je uključivala članke objavljene u medijima na našem govornom području u periodu od 2019. godine do jula 2022, a koje je Raskrinkavanje ocijenilo na svojoj platformi. Takođe, Raskrinkavanje je za ProPublicu izdvojilo i 30 portala iz regiona koje je u pomenutom periodu Raskrinkavanje identifikovalo kao najčešće diseminatore dezinformacija. U ovoj grupi portala našli su se, među ostalima, poznati mediji iz BiH, veliki tabloidni mediji iz regiona, kao i posve anonimni portali.  

Od 30 portala koje je Raskrinkavanje identifikovalo kao najčešće propagatore dezinformacija, navodi ProPublica, njih 26 zarađivalo je novac od Googlea. To znači da je u našoj regiji 87% stranica koje objavljuju dezinformacije ostvarivalo ovakav prihod. U Brazilu je, recimo, u obrađenom uzorku taj procenat iznosio 80%, u Španiji 44%, u Njemačkoj 33%, a u Francuskoj 66%. Od 50 internet-stranica koje je za istraživanje ProPublice dostavila fact-checking platforma Teyit iz Turske, njih 45 zarađivalo je novac od Googlea. Dakle, uz Tursku, u kojoj je 90% analiziranih stranica zarađivalo na ovaj način, najveći procenat takvih internet-stranica bio je upravo u našoj regiji. 

Od 10.000 aktivnih članaka u navedenim zemljama regiona za koje je utvrđeno da sadrže netačne tvrdnje od 2019, nešto više od 60% zarađivalo ih je na Googleu, pokazalo je ovo istraživanje. Ti članci uključivali su niz dezinformacija o politici, pandemiji, vakcinama, ratu u Ukrajini i drugim temama.

To znači da se na šest od 10 članaka za koje je Raskrinkavanje utvrdilo da sadrže dezinformacije još uvijek nalaze Google oglasi. Ti članci, stoga, još uvijek osiguravaju direktan prihod mediju na kom su objavljeni. Dodatno, budući da se u bazi podataka koju je ProPublica analizirala nalaze članci koji datiraju i tri godine unazad, dio tih članaka i stranica na kojima su objavljeni više nije dostupan, što znači da je procenat onih koji zarađuju od Googlea u odnosu na još uvijek aktivne članke još i veći. 

Iz navedenog se, dakle, može zaključiti da Google nedovoljno pažnje posvećuje provođenju pomenutih politika uklanjanja, kao i nepostavljanja oglasa na sadržaje koji krše pravila ove kompanije u našem regionu. 

U slučaju regiona, ProPublica ističe i primjer Alternativne televizije, gdje je Google nastavio postavljati reklame čak i mjesecima nakon što su Sjedinjene Američke Države zvanično nametnule sankcije ovom mediju. 

Portal Srbin (.info), koji, kako se navodi u istraživanju, objavljuje pro-rusku propagandu, teorije zavjere o izborima u SAD-u te anti-LGBTIQA+ sadržaje, takođe je među stranicama na kojima se mogu pronaći Google oglasi. Direktor i urednik ovog portala Dejan Petar Zlatanović rekao je ProPublici da Srbin (.info) zarađuje oko 5.000 do 7.000 američkih dolara mjesečno, što iznosi okvirno između 9.300 i 13.100 KM. Značajan dio ove zarade, istakao je Zlatanović, dolazi upravo od Google oglasa. 

“Ako najveća svjetska platforma za online oglašavanje ne mari što je lažne informacije, govor mržnje i toksičnu propagandu učinila profitabilnim u društvima poput našeg i nema namjeru da uradi bilo šta da se to promijeni, jer se to finansijski ne bi isplatilo, to je poražavajuće”, rekla je Tijana Cvjetićanin, članica uredničkog kolegijuma Raskrinkavanja. 

Reakcija Googlea 

Reakcija ove kompanije u vezi s postavljanjem oglasa na portalu ATV-a uslijedila je tek nakon što je Google kontaktirala ProPublica. 

“Google je prestao da posluje sa stranicom, koju je Ministarstvo finansija SAD-a opisalo kao ‘ličnu medijsku stanicu’ istaknutog separatističkog političara bosanskih Srba, tek nakon što ga je kontaktirala ProPublica”, navodi se u pomenutom istraživanju. 

Googleova politika nalaže uklanjanje oglasa iz pojedinačnih članaka koji krše pravila ove kompanije, kao i preduzimanje određenih mjera prema cijeloj stranici ako kršenja dostignu određeni prag. Podatak o tome šta tačno predstavlja ovaj prag ne nalazi se među javno dostupnim informacijama. 

Nakon što je ovu kompaniju kontaktirala ProPublica, oglasi su uklonjeni sa najmanje 14 internet-stranica. Google nastavlja da pregleda stranice koje je ProPublica sa njim podijelila i “preduzima odgovarajuće mjere u vezi sa bilo kojim sadržajem koji krši naše smjernice“, rekao je Googleov glasnogovornik Michael Aciman.

Dakle, Google je napravio korake prema minimiziranju ove štetne prakse tek nakon što ga je kontaktirala ProPublica. Sa druge strane, projekti koji se bave fact-checkingom i medijskom pismenošću u regionu, među kojima je i Raskrinkavanje, godinama ukazuju na ovaj problem (1, 2, 3, 4). 

Brojni portali u regionu profitiraju na dezinformacijama, dijelom upravo i kroz Googleove oglase. Ipak, reakcija ove kompanije uslijedila je tek nakon što ih je kontaktirao medij ProPublica. 

Čelnici osam jedinica lokalne samouprave odgovorili na skoro 500 pitanja građana i građanki

Platformu Javna rasprava Lokal pokrenulo je Udruženje građana i građanki “Zašto ne” u cilju poboljšanja dvosmjerne...

Sofija Tovarovic

Korištenje big data za praćenje strateške korupcije i kleptokracije. Jačanje uloge civilnog društva i medija

Regionalna platforma za dobro upravljanje javno-privatnim partnerstvom (R2G4P) nastavila je svoje napore na povećanju kapaciteta svog civilnog društva i državnih partnera u praćenju,...

Sofija Tovarovic

YouTHink- rekli smo ne korupciji

Nismo bespomoćni nego ljuti na okruženje u kojem vlada korupcija Da li možemo sigurno prijaviti korupciju, jesmo li zaštićeni? Kako da se postavimo u slučajevima kada su u pitanju naši najbliži...

Sofija Tovarovic