Jačanje demokratske otpornosti u Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina je trenutno najnestabilnija i najranjivija zemlja u Jugoistočnoj Evropi s lošim izgledima za pristupanje EU, nefunkcionalnim federalnim institucijama, rastućim secesionističkim prijetnjama i paralizirajućim ruskim uticajem. Ovo drugo se u potpunosti kanalizira kroz entitet Republike Srpske čije većinsko stanovništvo čine bosanski Srbi, te  kroz njegove medijske i poslovne veze s Kremljom. Međutim, što je najvažnije, čelnici/e bosanskih Srba u zemlji svoj politički opstanak i razvoj vide kroz snažne veze s Moskvom.

Korupcija i zarobljenost države i dalje su visoki, a reforme upravljanja su zastale zbog snažnih unutarnjih političkih podjela i sukoba. Ipak, bosanskohercegovačko društvo je jedno od najopreznijih u Jugoistočnoj Europi po pitanju korupcije, što dovodi do vrlo visokog protestnog potencijala i vanjske migracije. Korporativna transparentnost može se znatno poboljšati i još uvijek omogućuje znatne priljeve nezakonitih financijskih sredstava, uključujući vrlo visok ruski ekonomski trag u energetici u dijelovima zemlje u kojima žive bosanski Srbi. Besplatna distribucija srpskih kanala u dijelu zemlje pospješuje uticaj Kremlja, ali i jača proruske stavove u javnosti, što stvara povoljne uvjete za medijsko zarobljavanje. Daljnje jačanje demokratske otpornosti Bosne i Hercegovine i rješavanje ćorsokaka oko pristupanja zemlje EU, iako se čini vrlo problematičnim, bilo bi od iznimne važnosti za cijelu regiju i njenu daljnju demokratizaciju i euroatlantske integracije.

U Sarajevu, 1. septembra 2022. godine, Centar za proučavanje demokracije (CSD) i “Zašto ne”, bosanski think tank, organizirali su politički okrugli stol pod nazivom Suočavanje s Kremljovim priručnikom u Jugoistočnoj Europi (eng. Tackling the Kremlin Playbook in Southeast Europe). Kroz diskusiju istaknute su ranjivosti zemlje, potaknute njezinim izrazito složenim sistemom upravljanja, institucionalnom slabošću i zarobljenošću države. Događaj je okupio mnoštvo domaćih i međunarodnih stručnjaka/inja u osebujnu raspravu o uzrocima trenutnih političkih previranja i mogućim rješenjima, kao što su: Ruslan Stefanov, programski direktor CSD-a, dr. Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Deborah Mennuti, zamjenica šefa misije Veleposlanstva SAD-a u Bosni i Hercegovini, dr. Vanya Petrova, viša analitičarka Ekonomskog programa CSD-a i Emir Zulejhić, istraživač iz UG “Zašto ne”.

(csd.bg)

Čelnici osam jedinica lokalne samouprave odgovorili na skoro 500 pitanja građana i građanki

Platformu Javna rasprava Lokal pokrenulo je Udruženje građana i građanki “Zašto ne” u cilju poboljšanja dvosmjerne...

Sofija Tovarovic

Korištenje big data za praćenje strateške korupcije i kleptokracije. Jačanje uloge civilnog društva i medija

Regionalna platforma za dobro upravljanje javno-privatnim partnerstvom (R2G4P) nastavila je svoje napore na povećanju kapaciteta svog civilnog društva i državnih partnera u praćenju,...

Sofija Tovarovic

YouTHink- rekli smo ne korupciji

Nismo bespomoćni nego ljuti na okruženje u kojem vlada korupcija Da li možemo sigurno prijaviti korupciju, jesmo li zaštićeni? Kako da se postavimo u slučajevima kada su u pitanju naši najbliži...

Sofija Tovarovic