Jačanje uloge NVO sektora u izbornom procesu u BiH

Centar za izborne studije 6. decembra organizovao je konferenciju na temu “Jačanje uloge NVO sektora u izbornom procesu u BiH” zajedno u partnerstvu sa Fondacijom Heinrich Boell BiH. Ova konferencija je organizovana sa ciljem da učesnici panela, koji dolaze iz regionalnih i lokalnih organizacija civilnog društva koje se bave monitoringom cjelokupnog ili nekog od segmenata izbornog procesa, razmjene svoje zaključke i iskustva iz prakse, te potencijalno izgrade partnerstva koja će doprinijeti održavanju integriteta izbornih procesa u regiji.

Konferencija se sastojala iz dva panela, gdje je prvi panel bio rezervisan za bh. organizacije dok je drugi panel bio posvećen iskustvima iz regije.

Adnan Huskić, predsjednik CIS-a naglasio je neophodnost unaprijeđenja izbornog procesa u Bosni i Hercegovini, s obzirom da su bh. izbori na na najnižem nivou, odnosno najproblematičiniji. Skrenuo je pažnju i na problem nevažećih listića kojih na svakim izborima bude u uznemirujuće velikom broju (6 – 10%).

Vedrana Frašto iz Fondacije CURE skrenula je pažnju na žene u izbornom procesu, koje su često stavljene na dno liste i tu su samo u cilju popunjavanja zakonski određenih kvota, te od početka nemaju jednaku šansu kao njihove muške kolege. Također, kroz rad na terenu, CURE su došle do zaključka da je neophodno raditi više sa ženama i ljudima iz malih mjesta i marginalizovanih grupa te im podrobnije objasniti proceduru cjelokupnog izbornog procesa jer sami nemaju pristupa tim informacijama.

Koalicija pod lupom zaključila je da su u izbori 2016 bili mnogo ‘prljaviji’ nego oni 2014. godine, što se moglo vidjeti i po kampanjama koje su stranke vodile. Koalicija je primila 120 telefonskih prijava nepravilnosti za vrijeme izbora 2016. a one su uglavnom bile vezane za vršenje pritiska na glasačko tijelo, trgovinu glasova, kupovanje birača.

Damir Arnaut iz Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma primjetio je da stranke koje su etablirane na bh. političku scenu nemaju nikakav interes da se izborne procedure izmjene jer su ispraksane u manipulisanju članova izbornih komisija, te da on u svojim inicijativama za izmjene izbornih procedura nije naišao na podršku unutar odgovornih institucija. Također, izjavio je da s obzirom na potkupljivost članova izbornih komisija, koja je zapravo najskuplji dio izbornog procesa (54 – 58% ide na naknade članova) potrebno je razmisliti o alternativnim i efikasnijim načinima sprovođenja izbora poput e-glasanja.

Na drugom panelu učestvovali su predstavnici iz regionalnih organizacija:  GONG (Hrvatska), CRTA (Srbija), Centar za demokratsku tranziciju – CDT (Crna Gora ) i Istinomjer (BiH).

U Hrvatskoj je primjećen znatan naredak u transparetnosti i efikasnosti od ulaska u Evropsku Uniju, no još uvijek se puno toga treba promijeniti. Još uvijek je potrebno uložiti znatan trud kako bi se premostio jaz između glasača i odabranih predstavnika.

CRTA iz Srbije je za vrijeme svog monitoringa nailazila na više prepreka, poput odbijanja surađivanja od strane državnih službenika i nemogućnost dobijanja potrebnih informacija od nadležnih tijela. Također primjećena je nepravilnost sa glasačkim registrom.

Kao primjer dobre prakse pokazala se Crna Gora, gdje je NVO koji radi monitoring Centar za Demokratsku tranziciju (CDT) uspio ostvariti saradnju sa državnim službenicima poput Ureda tužitelja i ostalim relevantnim državnim tijelima, iako uz pomoć pritiska međunarodne zajednice, te izvršiti uspješan monitoring i objavljivanje rezultata poslije izbora.

Istinomjer se izborima bavi prateći ispunjenje predizbornih obećanja izabranih predstavnika. Njihova istraživanja došla su do brojeva od  3 – 5% ispunjenih obećanja na državnom nivou, a 30 – 40% na lokalnom nivou. Zaključak je da su predizborni programi više skup “želja i čestitiki” nego realnih obećanja, te nije ni čudo da, ako se uzme u obzir veliki broj ljudi koji se kandiduje iznova, bez uspješnih prethodnih mandata, da građani opravdano gube želju za glasanjem.

Ono što se čini zajedničkim za sve prisutne organizacije i države jeste da je građanstvo izgubilo povjerenje u izborni proces što se odražava i u poražavajućim procentima izlaznosti. A ako građana nema, sam proces također gubi legitimitet. S obzirom da je Zapadni Balkan područje u kojem demokratija nikad nije u potpunosti zaživjela, što se reflektuje i u manjku političke kulture, ključno je da, u odsustvu podrške od odgovornih institucija povodom poboljšanja transparetnosti i efikasnosti izbornog procesa, nevladine organizacije surađuju i dopunjuju jedna drugu u svom zadatku educiranja građana i čuvanja temelja demokratije koji leže između ostalog i u pravu na slobodne izbore.Također, vrlo je bitno dopustiti aktivnim građanima da direktno učestvuju, bilo kao posmatrači ili članovi komisija kako bi se zaista osjećali kao neizostavan dio izbornog procesa.

Konferencija je nažalost prošla bez prisustva predstavnika Centralne izborne komisije, koji se nisu odazvali na višestruke pozive upućene od strane organizatora.

*Centar za izborne studije je nevladina organizacija čiji je cilj da kroz analizu i istraživanje doprinese poboljšanju kvalitete izbornog procesa u BiH.